Darija Pizent – Atlantic Grupa

Danas se kroz kvalitetu usluge dobivaju ili gube bitke. Važno je sagledati cijeli lanac opskrbe i nominirati dijelove procesa koji najvećim dijelom terete liniju troškova. U tim procesima svaka minuta ima značaj i na trošak usluge koju tvrtka obavlja, a samim time i na konačan rezultat poslovanja. Jednako je bitno graditi i jačati odnose i suradnju s dobavljačima te početi postavljati zajedničku strategiju prema kupcima i tržištu, ističe Darija Pizent, direktorica Upravljanja lancem opskrbe Atlantic Grupe.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Dugi niz godina logistika se promatrala čisto kroz fizičku radnu snagu i ponešto organizacijskih vještina. Međutim, logistika i upravljanje lancem opskrbe daleko su više od toga, navodi Pizent.

Kako biste ocijenili razvoj logističkog sektora u Hrvatskoj od ulaska naše zemlje u Europsku uniju? U čemu se očituju najveće promjene?
Usudit ću se reći da je razvoj logističkog sektora ovisio nekad i sada većim dijelom o prepoznavanju njegove važnosti za ukupno poslovanje od strane vodstva kompanija te davanju prioriteta logistici u planiranju novih investicija. Ulaskom u Europsku uniju svakako dolazi do mnogih promjena i povećanog učinka na cjelokupno poslovanje. Otvorenost granica omogućuje bržu komunikaciju i bolju dostupnost proizvoda, što nameće nove standarde za organizaciju lanca opskrbe, a novi standardi kvalitete poskupljuju troškove organizacije.

Jedan od značajnijih efekata svakako je fluktuacija radne snage koja, nažalost, u slučaju našeg tržišta nije dvosmjerna. Odljev radne snage ostavlja potresan učinak, ne samo na distributere ili maloprodajne lance, već i na druge grane gospodarstva. Poslodavci se nalaze u novim izazovima, a jedan od njih zasigurno je balansiranje tržišne cijene rada i davanja na osobni dohodak te se okreću optimizacijama u lancu opskrbe kako bi osigurali koliko toliko pozitivan krajnji rezultat. Međutim, događa se i da samo povećanje dohotka ne dovodi do potrebnog zapošljavanja, nego je nužno okrenuti se digitalizaciji i na taj način optimizirati proces i izbjeći smanjenje prometa, gubitak kupca te osigurati opstanak na tržištu.

Ove ste godine realizirali velike investicije – otvorili ste novi logističko distribucijski centar kraj Velike Gorice. Možete li nam reći nešto više o ovoj investiciji – koliko je iznosila, zašto ste izabrali baš tu lokaciju i što to znači za poslovne procese Atlantic Grupe?
Atlantic Grupa novim, suvremeno opremljenim logističko-distribucijskim centrom osigurava adekvatnu logističku podršku dugoročnom razvoju distribucijskog poslovanja. Investicija u izgradnju i opremanje vrijedna je oko 20 milijuna eura i realizirana je u suradnji sa strateškim partnerom, tvrtkom Kamgrad, u roku od samo sedam mjeseci. Ono što projekt čini osobito zanimljivim jesu njegove ambicije u području digitalizacije skladišnog poslovanja pa je novi logističko-distribucijski centar i pravi poligon za nove tehnologije, poput autonomnih logističkih robota. Novoizgrađeni objekt objedinjuje ukupne skladišne kapacitete Atlantic Grupe na području Zagreba i središnji je logistički centar za hrvatsko tržište.

Optimalna je geografska lokacija, uzimajući u obzir sve elemente važne za osiguravanje poslovne održivosti projekta (transportne udaljenosti, troškovi najma itd.), pronađena u vrlo propulzivnoj industrijskoj zoni Meridijan 16 u okolici Velike Gorice. U prvoj fazi osiguran je skladišni kapacitet od 30.000 paletnih mjesta, a moderan visokoregalni objekt ima i mogućnost dodatnog modularnog širenja u skladu s poslovnim potrebama, čime se osigurava dugoročna održivost i podrška daljnjem razvoju distribucijske djelatnosti.

Razvoj distribucijskog poslovanja jedan je od stupova strategije rasta i razvoja Atlantic Grupe, čiju jezgru čini usredotočenost na potrošača potpomognuta suvremenim rješenjima koje nudi sveobuhvatan proces digitalizacije poslovanja. Tako će na novoj lokaciji suvremeni softverski paketi upravljati ulazom robe i vozila, optimalnom organizacijom robe u skladištu kroz “virtualizaciju” kojom se stvaraju logički razdvojeni skladišni prostori unutar jednog fizičkog prostora te otpremom robe prema kupcima kroz potpuno digitalizirani kanal dostave bez papira.

Spomenuli ste da su roboti preuzeli određene operacije u skladištu. Možete li malo pobliže pojasniti ovaj projekt?
Riječ je o prototipu robota namijenjenog za samostalnu vožnju koji ima kapacitet prijenosa tereta od 800 kilograma i dizajniran je za sigurno kretanje među ljudima, opremom i drugim logističkim vozilima. Robot je opremljen autonomnim sustavom baziranim na vizualnoj percepciji koji kombinira metode dubokog učenja sa stereoskopskim kamerama kako bi kreirao novu generaciju robotskog vida koji je jednako pouzdan, a jeftiniji od sustava koji se danas koriste, te koji, za razliku od postojećih, koristi bogate baze podataka. Projekt implementacije autonomnih strojeva rezultat je naše želje za daljnjim rastom i učvršćivanjem tržišne pozicije lidera u grani distribucije.

Iz te želje proizašla je potreba za dodatnim ulaganjem u lanac opskrbe kako bi povećali našu cjelokupnu učinkovitost. Ovim projektom ciljano pokušavamo povećati efektivnost i efikasnost određenog dijela skladišnih procesa. Također, želimo nadomjestiti nedostatak radne snage i ublažiti rizik daljnjeg odljeva kadra. Uvođenjem ovih strojeva cilj nam je eliminirati prazan hod naših radnika te im stvoriti potrebno vrijeme za onaj dio procesa u kojem radnici mogu, bez velikog fizičkog zamora, dati dodanu vrijednost logističkom procesu. Osim čiste računice učinkovitosti skladišnog procesa, primjenom ove tehnologije osiguravamo bolju kvalitetu usluge za naše kupce, stvaramo prostor za nove investicije, povećavamo angažiranost djelatnika i kreiramo nove oblike radnih mjesta u području lanca opskrbe.

U kojoj mjeri razvoj infrastrukture (cestovne, željezničke i ostale) u Hrvatskoj prati potrebe lanca opskrbe?
Krajnji potrošač je zahtjevniji nego ikad, a prilagodbe velikih i starih sustava su uglavnom spore. Kupac diktira potrebu i želi svoj proizvod sada i odmah. Nekada najjeftiniji vid transporta jednostavno više nije opcija. Nakon dugog vremena veseli me čitati da je krenuo projekt rekonstrukcije teretnog dijela željezničkog kolodvora u Rijeci i izgradnja intermodalnog Deep Sea kontejnerskog terminala. Vjerujem da postoji još prostora za mnoge i slične projekte u sufinanciranju iz europskih sredstava.

Koliki je značaj uspješnog upravljanja lancem opskrbe u današnjem poslovanju tvrtki te koje se uštede mogu ostvariti s dobro organiziranim lancem opskrbe?
Upravljanje lancem opskrbe ima nezanemariv značaj za uspješnost i profitabilnost tvrtke. Ono je presudno za rast kompanije jednako kao i za njen opstanak. Utjecaj upravljanja lancem opskrbe može biti pozitivan ili negativan i kao takav uvijek će se osjetiti kroz sva područja poslovanja. Dva osnovna utjecaja sagledavamo kroz operativne troškove i zadovoljstvo kupaca.

Kupci imaju sve veći apetit i želje po pitanju dohvatljivosti željenog proizvoda, brzini dostave i ispravnosti pošiljke, a dosegnuti visoke standarde u tom pogledu znači kontinuirano balansirati između troškova i kvalitete. Postizanje veće efikasnosti kroz optimiziranje procesa dugo je bio cilj svakog logističara. Međutim, danas se kroz kvalitetu usluge dobivaju ili gube bitke.

Važno je sagledati cijeli lanac opskrbe i nominirati dijelove procesa koji najvećim dijelom terete liniju troškova. U tim procesima svaka minuta ima značaj i na trošak usluge koju tvrtka obavlja, a samim time i na konačan rezultat poslovanja. Jednako je bitno graditi i jačati odnose i suradnju s dobavljačima te početi postavljati zajedničku strategiju prema kupcima i tržištu. Organizacije koje žele osigurati rast, izgraditi održivu konkurentsku prednost, zasigurno moraju biti spremne ulagati u lanac opskrbe, u tehnologiju, procese i u ljude.

I na početku razgovora, a i sada spomenuli ste ljude. Proizvodi li hrvatski obrazovni sustav kvalitetne kadrove koji mogu podići razinu upravljanja lancem opskrbe i tako doprinijeti rastu konkurentnosti gospodarstva u cjelini?
Vjerujem kako određeni dijelovi našeg obrazovnog sustava imaju respektabilan učinak u stvaranju kvalitetnog kadra. Ono što je važno, a možda i presudno, je suradnja obrazovnih institucija i poslodavaca koji mogu zajedno i partnerski kreirati programe, projekte i stručne prakse. Naša je zajednička odgovornost da se lanac opskrbe učini primamljivim i interesantnim područjem za razvoj novih kadrova. Dugi niz godina logistika se promatrala čisto kroz fizičku radnu snagu i ponešto organizacijskih vještina. Međutim, logistika i upravljanje lancem opskrbe daleko su više od toga.