Tržište platnog prometa: Instant plaćanja mijenjaju pravila igre

U Hrvatskoj se priprema uvođenje instant plaćanja koja će se izvršavati putem novog platnog sustava, za koji se očekuje da bi trebao početi s radom u prvom tromjesečju 2020. godine. Ova platno prometna infrastruktura omogućit će brza plaćanja u kunama između klijenata na području Hrvatske, bez obzira na to imaju li račune u istoj banci ili u različitim bankama, s vremenom izvršenja plaćanja od samo nekoliko sekundi, i to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje.

Temu o platnim transakcijama u trgovini obrađujemo jednom godišnje, a ove nam se godine nije bilo teško odlučiti za termin kada ćemo prostor pokloniti ovom poslovnom segmentu koji predstavlja svojevrsni krvotok maloprodaje. Naime, sredinom je rujna u punu primjenu ušla glasovita PSD2 direktiva.

Direktiva o platnim uslugama (PSD2) jest regulativa Europske unije koja je stupila na snagu početkom 2018. godine i prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o platnom prometu. Zakon je stupio na snagu u srpnju 2018. godine, s time da je nekoliko odredbi PSD2 direktive i pripadajuća delegirana Uredba Komisije (EU) 2018/389 stupilo na snagu 14. rujna ove godine. Njima su povećani zahtjevi sigurnosti prema bankama i drugim pružateljima platnih usluga (institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i dr.), a odnose se na iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja (tzv. pouzdana autentifikacija klijenta) te zahtjeve za sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) naglasili su kako je delegirana Uredba sadržajem svojih odredaba usmjerena prema smanjenju prijevarnih radnji, odnosno prema povećanju razine sigurnosti plaćanja koje obavljaju korisnici. Pružatelji platnih usluga morat će primjenjivati još pouzdaniji postupak autentifikacije klijenta koji inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti (primjerice plaćanja internetom ili mobilnim bankarstvom, kartična plaćanja u internetskoj trgovini), ili koji plaća na prodajnim mjestima (EFTPOS i slično).

“Vezano uz plaćanja karticama na prodajnim mjestima (trgovine i dr.), namjera je europske regulative pripremiti tržište za prelazak s fizičkog/osobnog potpisa slipa na sofisticiranije i sigurnije metode autorizacije kartičnih plaćanja kao što su PIN-ovi, biometrija i slično. To u većini slučajeva zahtijeva i fizičku zamjenu kartica svim klijentima, ali i potrebnu prilagodbu u cijelom lancu sudionika u procesu kartičnog plaćanja od izdavatelja kartica, prihvatitelja kartica do trgovaca. Taj proces, koji će se odvijati u svim državama članicama, zahtijevat će dodatno vrijeme, ali će biti pod monitoringom europskih nadležnih tijela, pa i HNB-a”, istaknuli su iz naše centralne banke.

U HNB-u nam također kažu kako su za veliki broj odredaba PSD2 banke bile spremne od srpnja 2018. godine, kada je stupio na snagu Zakon o platnom prometu. “Zakon daje i mogućnost ulaska na tržište novih pružatelja platnih usluga te pružanje novih platnih usluga – usluge iniciranja plaćanja i usluge informiranja o računu. Upravo zbog pojave novih pružatelja platnih usluga i novih platnih usluga te stupanja na snagu pojedinih odredbi Zakona i delegirane Uredbe i naše su banke morale zadovoljiti postrožene regulatorne zahtjeve. Možemo reći da su sve naše banke na vrijeme uskladile svoje sustave sa zahtjevima vezanim uz sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga. Velika većina učinila je to razvijajući posebno sučelje (engl. API – Application programming interface) za komunikaciju s pružateljima novih usluga. To sučelje po svojoj dostupnosti i učinkovitosti mora biti jednako sučeljima koja koriste klijenti kada samostalno pristupaju online uslugama banke”, pojasnili su iz HNB-a.

TRGOVCI I POTROŠAČI
Primjena delegirane Uredbe Komisije uvjetuje prilagodbu svih dionika u implementaciji sigurnosnih standarda prilikom izvršenja platnih transakcija karticama (prihvatitelja/izdavatelja platnih kartica, trgovaca, pružatelja informatičkih usluga i dr.). Pritom su izdavatelji platnih kartica dužni obavijestiti svoje korisnike (potrošače i pravne osobe), o svim karakteristikama i funkcionalnostima platnih kartica uključujući funkcionalnosti i uvjete korištenja beskontaktne tehnologije. Osim toga, prihvatitelji platnih kartica dužni su o svim relevantnim informacijama obavijestiti svoje ugovorne partnere trgovce. U HNB-u napominju kako je primjena ove delegirane Uredbe na razini EU prepoznata kao izuzetno zahtjevna i za očekivati je da će potpuna migracija i prilagodba potrajati još neko vrijeme.

“Budući da su se u Hrvatskoj i prije primjenjivali visoki standardi sigurnosti u internetskim plaćanjima, potrošači ne bi trebali primijetiti i biti opterećeni velikim promjenama. Ponekad će morati pri zadavanju plaćanja preko interneta obaviti određene dodatne radnje vezane uz autorizaciju, pogotovo u inozemnim internetskim trgovinama koje su do sada primjenjivale različite prakse. Sve su procedure usmjerene na smanjenje prijevarnih radnji, odnosno na povećanje razine sigurnosti plaćanja koja obavljaju građani”, naveli su u svome odgovoru iz HNB-a.

Kada je riječ o transakcijama koje su se u praksi pokazale kao niskorizične, banke će moći primjenjivati jednostavnije oblike autentifikacije korisnika, primjerice kod zadavanja beskontaktnih plaćanja, plaćanja malih iznosa, cestarina na samoposlužnom uređaju i slično.

Kod beskontaktnih transakcija, banke su sukladno delegiranoj Uredbi obvezne povremeno izvršiti pouzdanu provjeru i identifikaciju korisnika, i to za svaku šestu platnu transakciju (ako su sve prethodne zadane beskontaktnim načinom plaćanja) ili nakon određenog akumuliranog iznosa beskontaktnih malih plaćanja (propis je na nivou EU odredio akumulirani iznos od 150 eura, u RH protuvrijednost u kunama). Iz HNB-a napominju i da delegirana Uredba dozvoljava beskontaktna plaćanja u pojedinačnom iznosu do 50 eura, dok je većina banaka na hrvatskom tržištu odredila maksimalni iznos od 100 kuna.

NOVI PRUŽATELJI NA VIDIKU
Već neko vrijeme su na europskom tržištu prisutne nove platne usluge i to usluga iniciranja plaćanja i usluga informiranja o računu. Ove usluge većinom pružaju novi pružatelji platnih usluga na tržištu poput fintech kompanija. Tako primjerice pružatelj usluge iniciranja plaćanja omogućuje klijentu neke banke, a svojem korisniku na temelju dane suglasnosti, da izvrši plaćanje u web trgovini bez korištenja svoje platne kartice, već transferom na teret svog računa u banci preko tog pružatelja kao “treće strane”, koristeći se autorizacijskim podacima koje je klijentu izdala banka.

Za razliku od njih, pružatelj platne usluge informiranja o računu omogućuje korisnicima usluge dobivanje agregiranih informacija o stanju i promjenama na njegovim računima u više banaka, može mu pružiti analizu izvršenih plaćanja, predlagati ekonomičniju potrošnju, sugerirati neke povoljnije ponude i slično. Ujedno, ta usluga može podrazumijevati davanje jednokratnih izvješća o računu korisnika za potrebe ocjene kreditne sposobnosti pri zahtjevu za odobrenje kredita.

“U svrhu početka pružanja novih platnih usluga na tržištu RH, Hrvatska narodna banka je do sada zaprimila dva službena zahtjeva, s time da je jednom podnositelju zahtjeva izdana licenca za pružanje platne usluge iniciranja plaćanja, a drugi zahtjev je u procesu obrade. Osim navedenoga, u ovom trenutku imamo nekoliko zainteresiranih tvrtki koje prikupljaju dokumentaciju u svrhu službenog podnošenja zahtjeva HNB-u.

Svaki podnositelj zahtjeva, u svrhu dobivanja odobrenja za pružanje platne usluge, mora osigurati pouzdano i stabilno upravljanje tvrtkom, mora prikazati održiv poslovni plan, dokazati svoju financijsku snagu, sposobnost upravljanja rizicima, tehnološku pripremljenost i dr., a sve s ciljem zaštite korisnika. Iako zahtjevan, proces izdavanja odobrenja usklađen je u svim državama članicama EU. Također, posebno napominjemo da i licencirani pružatelji navedenih platnih usluga iz drugih članica Europske unije mogu te usluge pružati i hrvatskim korisnicima uz vrlo jednostavnu proceduru notifikacije. Isto tako i pružatelji navedenih platnih usluga, koji su licencirani od strane HNB-a, mogu svoje usluge pružati u svim drugim državama članicama uz prethodnu notifikaciju nadležnog tijela”, pojasnili su nam iz HNB-a te dodali kako vjeruju da će se tržište nastaviti dinamično razvijati i da će povećana konkurentnost pružatelja usluga donijeti dodatne koristi korisnicima platnih usluga.

SETTLE I M2PAY
Ove je godine na hrvatsko tržište snažno ušla tvrtka Auka sa svojom aplikacijom Settle. Međutim, taj je dolazak bio pomno pripremljen i prethodilo mu je veliko istraživanje provedeno na više od 28.000 tvrtki u Europi. “U Hrvatskoj smo primijetili vrlo pozitivan odnos i stav prema mobilnim plaćanjima. Primijetili smo da i građani i trgovci imaju niz problema do kojih dolazi zbog rukovanja gotovinom, a koje bi mobilno plaćanje riješilo.

Primjerice, naše istraživanje pokazalo je da bi hrvatskim građanima dobro došlo rješenje koje će im omogućiti dijeljenje troškova, dok je trgovcima problem rukovanje gotovinom te pronalaženje i povezivanje s novim kupcima”, odgovorili su nam iz Auke. Istaknuli su pritom kako za plaćanje uz pomoć njihove aplikacije postoje brojne prednosti i za korisnike i za trgovce.

“Korisnici kroz Settle mogu platiti s bilo koje od podržanih kreditnih i debitnih kartica, dok trgovci koji dosad zbog raznih razloga nisu željeli primati bezgotovinske načine plaćanja sad imaju jednostavniji i troškovno povoljniji način da prihvate najsuvremeniji način plaćanja – mobilnim telefonom – bez ulaganja u često neisplative POS uređaje koje prate složeni ugovorni odnosi s bankama. Settle je pritom, zahvaljujući integraciji koju osigurava tvrtka Neoinfo, posve usklađen sa svim pravilima fiskalizacije pa trgovci koji ga koriste ne moraju niti o tome voditi brigu”, pojasnili su iz ove fintech tvrtke. Oni pritom dodaju kako je osobito važno da Settle mobilno plaćanje ne zahtijeva od trgovca da posjeduje EFTPOS uređaj, što je čest problem trgovcima jer ili ne zadovoljavaju uvjete banaka ili su im ti uvjeti troškovno nepovoljni.

“Povrh svega, gledano iz perspektive trgovaca, Settle nije samo rješenje za prihvat mobilnog plaćanja već i način na koji mogu raditi na izgradnji povjerenja kupaca te se dodatno povezati s njima. Mali trgovci često nemaju vremena i resursa koje bi uložili u izgradnju i razvoj vlastitog loyalty programa, dok su povezivanje i komunikacija s kupcima, kao i posebne ponude koje mogu realizirati kroz sustav, neke od prednosti Settlea”, naglašavaju u svom odgovoru.

U Auki su svjesni kako se teško može očekivati veliki napredak bez izgradnje povjerenja i jakog brenda pa tako od početka kolovoza imaju aktivne kampanje s lokalnim partnerima, Sberbankom i 24sata. Gastronomadi su također jedan od njihovih partnera, dok Neoinfo i Perpetuum rade na rješenjima za trgovce koja se povezuju sa Settleovim API-jem.

“Ne možemo dovoljno naglasiti važnost naših partnera za razvoj tržišta. Plaćanja u trgovinama dat će priliku Settleu da se više poveže sa svakodnevnim životom korisnika. Tek smo počeli s izgradnjom mreže trgovaca. To je nešto što se neće dogoditi preko noći, ali upravo u ovo ulažemo mnogo napora te trgovcima pristupamo, između ostaloga, i kroz postojeće veze koje imamo s našim distribucijskim partnerima jer njih već poznaju. Želimo izgraditi učinkovito i jednostavno iskustvo za mobilno plaćanje u trgovinama i za korisnike i za trgovce tako da ne moraju razmišljati o cijenama i naknadama, jednostavnosti korištenja ili pouzdanosti usluge”, naglasili su iz Auke.

Hrvoje Martinko, direktor tvrtke M2pay solutions, na naš upit odgovara kako PSD2 direktiva omogućava dvije nove usluge krajnjim kupcima/potrošačima – usluge pregleda računa i usluge plaćanja. “Umjesto dosadašnje prakse korištenja zasebnih aplikacija od strane svake banke, PSD2 direktivom omogućit će se vanjskim davateljima usluga da kroz otvoreno sučelje banaka putem jedne aplikacije ponude pristup i plaćanje svih otvorenih računa korisnika. Otvaranjem sučelja banaka vanjskim davateljima usluga dodatno će se liberalizirati tržište plaćanja za fintech tvrtke, koje će biti u mogućnosti ponuditi konkurentne i sveobuhvatnije usluge u usporedbi s dosadašnjim platnim sustavima i uslugama”, naglasio je Martinko. Prema njegovom mišljenju, ove promjene trgovcima kao krajnjim korisnicima usluga donose veći izbor mogućnosti plaćanja od strane kupaca, što bi trebalo dovesti do rasta potrošnje kupaca, kao i manje provizije radi povećanja konkurentnosti i efikasnosti tržišta.

“Fintech tvrtke se pozicioniraju kao vanjski davatelji usluga, koji kroz otvorena sučelja banaka po prvi puta na transparentan način mogu pristupiti podacima računa korisnika i izvršiti platne naloge bez obzira na banku ili više banaka u kojima krajnji korisnik ima otvorene račune. Kombinirajući navedene usluge s uslugama digitalnih walleta fintech tvrtke će omogućiti instantne isplate trgovcima koji su korisnici digitalnih aplikacija i walleta”, istaknuo je Martinko.

U tvrtki M2Pay ovo je vrlo dinamično vrijeme te u ovom trenutku vode razgovore s nekoliko vanjskih davatelja usluga i pružatelja digitalnih walleta. Cilj im je, kako kaže Martinko, definirati usluge koje bi omogućile nove oblike plaćanja na prodajnim mjestima trgovaca, uvodeći sve navedene benefite, od brzine pristupa i mogućnosti odabira, brzine isplate i smanjenja naknada za trgovce.

NOVOSTI ZA GRAĐANE
Nevezano na odredbe PSD2, u Hrvatskoj se priprema uvođenje instant plaćanja koja će se izvršavati putem novog platnog sustava, za koji se očekuje da bi trebao početi s radom u prvom tromjesečju 2020. godine. Ova platno prometna infrastruktura omogućit će brza plaćanja u kunama između klijenata na području Hrvatske, bez obzira na to imaju li račune u istoj banci ili u različitim bankama, s vremenom izvršenja plaćanja od samo nekoliko sekundi, i to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje.

“Smatramo da će instant plaćanja u kunama u RH pridonijeti daljnjem razvoju platnih usluga, a zasigurno će unaprijediti brzinu izvršenja plaćanja, uključivo da će se platne transakcije moći izvršavati u okviru istog dana (u nekoliko sekundi) neovisno radi li se o plaćanju koje se provodi subotom ili nedjeljom. Instant plaćanja donose brojne koristi za platitelje i primatelje plaćanja. Za platitelje će značiti ispunjenje obveza odmah, s bilo kojeg mjesta i u bilo kojem trenutku te su jednostavna za korištenje. Primatelji plaćanja mogu očekivati raspoloživost sredstava na računu odmah, u maksimalnom vremenskom roku od 10 sekundi, isporuku robe i usluga odmah, bolje upravljanje likvidnošću, privlačenje novih platitelja, razvoj novih proizvoda i usluga itd.”, najavljuju iz Hrvatske narodne banke.

Podsjećaju da instant plaćanja svoju primjenu nalaze kod plaćanja između dva potrošača (P2P peer-to-peer ili person-to-person plaćanja), potrošača prema poslovnom subjektu (P2B peer-to-business plaćanja) kao i plaćanja između poslovnih subjekata (B2B business-to-business plaćanja). Neki od primjera instant plaćanja su npr.: P2P plaćanja – hitna plaćanja prijateljima ili članovima obitelji, podjela računa u restoranu ili za rođendanske poklone, P2B plaćanja – online kupovina, plaćanje taksija, plaćanje komunalnih usluga, plaćanje parkiranja, nadoplata pretplatničkog računa itd. te B2B plaćanja – plaćanje računa, plaćanje hitnog osiguranja, plaćanje carine i sl.