HGK: Bez autohtonih vinskih sorti ne možemo biti konkurentni

Dani otvorenih vrata peljeških podruma službeno započinju svečanim otvorenjem u subotu 7. prosinca u 11 sati u stonskom Kaštiju, nakon čega ljubitelji vina, gosti i uzvanici kreću u tradicionalni obilazak peljeških vinarija

“Sa 70-80 milijuna litara pokrivamo tek 75 posto vlastitih potreba, a izvoz nam pokriva tek 50 posto uvoza. Stoga će u razvoju hrvatskoga vinarstva ključnu ulogu imati zaštićene oznake izvornosti i autohtone sorte kojih Hrvatska ima više od 120. To je veliko bogatstvo za ovako prostorno malu zemlju. Ne možemo konkurirati s globalnim sortama i vinima koja se proizvode diljem Europe i svijeta. Rješenje su vina više cjenovne kategorije koja sada i jesu dominantna u izvozu, poput sorte plavac mali”, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević povodom najave manifestacije Dani otvorenih vrata peljeških podruma, naglasivši da HGK i organizacijski i financijski podupire hrvatske proizvođače vina kroz brend Vina Croatia Vina Mosaica. Dani otvorenih vrata peljeških podruma je prezentacija vinsko-turističkog proizvoda kojim se želi stvoriti navika obilaska peljeških vinskih puteva te ostatka lokalne vinske ponude: vinarija, vinskih podruma, OPG-ova…

“Dani otvorenih vrata peljeških podruma službeno započinju svečanim otvorenjem u subotu 7. prosinca u 11 sati u stonskom Kaštiju, nakon čega ljubitelji vina, gosti i uzvanici kreću u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji i u zimsko vrijeme može privući goste. To potvrđuju i najave za 14. izdanje naše manifestacije, koja će prema najavama biti rekordna i po broju posjetitelja i po broju vinarija. Naime, očekujemo više od četiri tisuće gostiju iz Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke i Zagreba, a ove godine od Stona do Mokala uključene su 32 vinarije”, zaključio je Slobodan Rosić, tajnik udruga Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti.

“U Dalmaciji je stara izreka ‘Svaku sortu hvali, ali plavac mali sadi’. Na Pelješcu se proizvodi 90 posto od ukupne hrvatske proizvodnje plavca malog. Na južnim stranama okrenutim prema moru sunce tri puta obasjava lozu. Prvi put direktnim zračenjem po vinogradu, drugi put u lomu svjetlosti od mora prema vinogradu te od kamena prema lozi. Zbog neujednačenosti zriobe na grozdu plavca mogu se naći bobice od zelenih nedozrelih do suhvica. Ova nedozrela bobica vinu će dati lepršavu svježinu, a suhvica punoću i bogatstvo mirisa suhog voća. Nagnuti tereni i specifični položaji razlog su zbog čega se grožđe na Pelješcu bere još uvijek ručno. Vinova loza stoljećima osigurava egzistenciju Pelješčana čija se tradicija nastavlja i prenosi s koljena na koljeno. U čast trudu pelješkog težaka i da bi se što vjernije prikazala tradicija uzgoja loze na škrtim i nepristupačnim terenima, u Putnikoviću je ove godine svečano otvoren Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva”, istaknula je Ana Barać, predstavnica udruga Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti.