Iako je proizvodnja jagoda u Hrvatskoj u zadnjem desetljeću povećana, još uvijek nije dostatna za potrebe domaćih potrošača, kaže se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, u kojoj se navodi i kako je potrošnja jagoda niska, nešto iznad dva kilograma po stanovniku.

Smarter procjenuje da domaća proizvodnja podmiruje oko 70 posto potreba za jagodama, a njihova sezona u Hrvatskoj traje od 25. travnja do 15. lipnja. Analiza je pokazala da u Hrvatskoj većina proizvođača proizvodi na površinama manjima od jednog hektara, no postoji i nekolicina njih s površinama većima od 10 hektara koji proizvode većinom rane sorte.

Također se ističe kako proizvodnja jagoda u Hrvatskoj postaje sve atraktivnija zbog sve veće potražnje u vrijeme turističke sezone, zbog čega se u proizvodnju uvode sorte koje dolaze kasnije u lipnju. Dio jagoda koji se ne proizvede kod nas podmiruje se uvozom iz Španjolske, Grčke i Italije i to većinom u razdoblju izvan domaće sezone proizvodnje.

Prema podacima iz analize, Hrvatska je u 2019. izvezla tek sedam tona jagoda u vrijednosti od 17.000 eura, dok je uvoz prošle godine bio 1.895 tone u vrijednosti 3,8 milijuna eura. Najveće uvozne količine stigle su iz Španjolske – 529 tona u vrijednosti 1,08 milijuna eura. Slijedi Njemačka s 484 tone vrijednih 1,06 milijuna eura, a potom Italija s količinom od 474 tone ili 1,11 milijuna eura.

Stručnjaci Smartera ocjenjuju kako će se u tjednima pred nama otkupne cijene snižavati, a najniža cijena se očekuje na vrhuncu berbe koja će biti za dva do tri tjedna.

“No koliko će ta cijena biti konkurentna uvoznim cijenama teško je procijeniti, odnosno vrlo smo skeptični upravo zbog svih problema hrvatske poljoprivrede o kojima stalno govorimo”, ističu iz Smartera. Naglašavaju i kako stanje u prodaji jagoda pokazuje, kao i kod većine drugih proizvoda, da je “jedan od najvećih izazova za poljoprivredne proizvođače vertikalna i horizontalna integracija”.

Vertikalno povezivanje kroz organizatore proizvodnje, koji su sposobni organizirati nabavno i prodajno tržište, prijenos znanja i tehnologije te horizontalno kroz povezivanje proizvođača bilo putem zadruga, proizvođačkih organizacija ili drugih oblika udruživanja, kako bi se osigurao plasman i konkurentnost.

Iz Smartera ističu da Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju jagoda (povoljna klima, čisto tlo, nezagađena voda, blizina razvijenih europskih država), a posebice kada bi uspjela produžiti sezonu uzgojem u ‘high tech’ staklenicima gdje bi berba bila moguća veći dio godine.

Također, na području gorske Hrvatske postoji potencijal uzgoja jagoda i drugog bobičastog voća, kojima bi sezona uzgoja bila kasnije odnosno već u ljeti, te bi pokrili potrebe turističke sezone kada je velika potražnja, ocijenili su u Smarteru.

Iznose i podatke o površinama i proizvodnji. Tako je pod jagodama u 2017. bio 371 hektar, a u 2018. godini 254 hektara. Proizvodnja se posljednjih godina kretala u rasponu od 2.367 tona, do najviše 3.316 tona. Prošle je godine proizvodnja iznosila 3.023 tone, a prinos po hektaru posljednjih se godina kretao od 8,1 do najviše 10,5 tona po hektaru.

Cijene na tržištu nikad veće
U analizi se navodi i kako cijena jagoda na tržištu nikad nisu bile veće.

U tjednu prije Uskrsa, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), koji prati tržišna kretanja, cijene jagoda kretale su se od 27,86 kuna za kilogram, koliko je bila prosječna cijena u trgovinama, do čak 42,50 kuna koliko je u tom tjednu cijena bila na tržnicama.

No u analizi se napominje kako u tom tjednu još nije bilo ponude većih količina domaćih jagoda, dok su na tržište stigle jagode iz uvoza, koje zbog klimatskih uvjeta i razvijenije tehnologije proizvodnje stižu ranije.

Iz Smartera ističu i kako je hrvatska proizvodnja jagoda ovih dana suočena s dva velika problema – prvi je taj što berba kasni zbog niskih jutarnjih temperatura tijekom travnja, što usporava sazrijevanje jagoda, dok je drugi problem radna snaga.

Napominju kako tradicionalni berači iz susjedne BiH nisu u mogućnosti doći u berbu zbog mjere zabrane prelaska granice, zbog čega su u berbu uključeni raspoloživi radnici koji zbog zatvorenih hotela, restorana i ugostiteljskih objekata ne rade, ali je cijena berbe po danu povećana i iznosi od 300 pa do 350 kuna.

To u samom startu podiže otkupnu cijenu, a posljedično i cijene na policama i tržnicama, kaže se u analizi.