DZS: Izvoz u prvih devet mjeseci porastao 13,7 posto, uvoz 11,4 posto

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih devet mjeseci ove godine za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju povećan za 11,4 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja rujna porastao za 13,4, a uvoz za 10,3 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom devet mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 75,6 milijardi kuna, a uvezla za 122,2 milijarde kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 46,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,2 posto, na 10,2 milijarde eura, a uvoz za 12,8 posto, na 16,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,3 milijarde eura.

Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 89 posto robnog izvoza, u prvih je devet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 9,1 milijardu eura, odnosno 14,7 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87,1 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 11,2 posto, na 14,3 milijarde eura.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 828,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 44,1 posto u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.

Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 792,4 milijuna eura ili 0,8 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10 posto, na 723,4 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,5 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,6 posto. Roba vrijednih više od 1,3 milijarde eura uvezla je proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 11,1 posto, uvoz kemijske industrije povećan je za 7,3 posto, na 1,2 milijarde eura, a uvoz u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 13,3 posto, na 1,17 milijardi eura.

Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,6 posto ukupnog robnog izvoza te 77,8 robnog uvoza za prvih devet ovogodišnjih mjeseci – izvoz u članice Unije iznosio je više od 6,5 milijardi eura ili 10,8 posto više nego u prvih devet mjeseci lani, a uvoz 12,79 milijardi eura ili 12 posto više.

Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.

Izvoz u Italiju je do kraja rujna porastao na godišnjoj razini za 14,5 posto, na 1,37 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 1,24 milijarde eura ili 16,3 posto više nego lani, a u Sloveniju za 1,1 milijardu eura, tj. 0,1 posto manje nego u prvih devet mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2,58 milijardi eura i rastao je prema lani za 9,7 posto; uvoz iz Italije povećan je za 11,7 posto na 2,1 milijardu eura, a iz Slovenije za 8,2 posto na 1,75 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih devet mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e – izvoz u te zemlje povećan je za 21,5 posto na 1,78 milijardi eura, a uvoz za 21,7 posto, na više od milijardu eura.

Među tim zemljama najviše je, za 1,01 milijardu eura ili 23,6 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od 512,3 milijuna eura ili 25,9 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 478,67 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 28,8 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 22,6 posto, na 431,2 milijuna eura. (Hina)