Ekološki proizvodi: Procvat se nastavlja

U desetljeću od 2007. do 2016. godine vrijednost europskog tržišta ekoloških proizvoda se više nego udvostručila. I na godišnjoj razini ostvareni su rekordi pa je tako ukupna vrijednosna prodaja ekoloških proizvoda u 2016. godini u Europi dosegnula 33,5 milijardi eura, što je rast od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pritom je većina vodećih tržišta zabilježila dvoznamenkaste stope rasta.

Osviješteni potrošači. Održiva proizvodnja. Odgovoran odnos spram okoliša. Sve su to termini koji su svakim danom sve više prisutni u komunikaciji na tržištu.

Osviješteni potrošači koji u sve većoj mjeri paze na provjereno porijeklo i odgovornu kvalitetu proizvoda koje konzumiraju visoko dižu ljestvicu tražene kvalitete za proizvođače koji u svojim proizvodnim procesima moraju biti odgovorni spram prirodnog okoliša te voditi računa o održivosti zemlje na kojoj uzgajaju svoje kulture. U današnje vrijeme visoke industrijalizacije i globalizacije tržišta te ekonomije volumena koja nameće masovnu proizvodnju kako bi se zadovoljile potrebe rastuće svjetske populacije došlo je do nužnosti upotrebe različitih pesticida i fungicida kako bi se osigurao dovoljan prinos. To je argument konvencionalne poljoprivrede.

U ekološkoj se proizvodnji takva sredstva ne koriste pa su i proizvedene količine nešto manje, ali sve se to nadoknađuje kvalitetom. Nedavna znanstvena istraživanja u Švicarskoj, koja slovi za predvodnika svjetske ekološke poljoprivrede, neupitno su pokazala da u primjerice ekološkoj jabuci ima znatno više antioksidansa negoli u jabuci koja je tretirana različitim sredstvima kako bi je se zaštitilo od nametnika.

Jednako tako, Švicarci tvrde da svoj čuveni ementaler nikada ne bi mogli dobiti u željenoj čvrstoj strukturi i kakvoći okusa da mlijeko koje se koristi za njegovu proizvodnju ne dolazi od krava koje se hrane tako što pasu na pašnjacima. To su pak argumenti ekološke poljoprivrede zbog čega su ekološki (organski ili bio) proizvodi u prosjeku oko 30 posto skuplji od svojih konvencionalnih konkurenata. Na kraju su potrošači oni koji imaju konačni sud o tome vrijedi li ili ne vrijedi izdvojiti nešto više novca za ekološke proizvode.

A ŠTO KAŽU POTROŠAČI?
Istraživanje Eurobarometra provedeno u prosincu 2017. godine na 28.000 građana Europske unije u svih 28 zemalja članica željelo je utvrditi javno mišljenje o zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te je pokazalo da većina građana, njih 55 posto, “osiguravanje sigurne, zdrave i kvalitetne hrane” vidi kao glavnu zadaću farmera. Nadalje, točno 50 posto građana je izjavilo da bi “zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena” trebala biti postavljena kao glavni cilj zajedničke poljoprivredne politike, što je rast od 6 posto u odnosu na istraživanje iz 2015. godine.

Rast značaja pitanja vezanih uz zaštitu okoliša i klimatske promjene bit će ključne odrednice za buduća zakonodavna rješenja koja će predložiti Europska komisija u tom području. Europski potrošači veliki naglasak stavljaju i na porijeklo proizvoda. Naime, imajući u vidu koliko građani EU-a vjeruju u kvalitetu hrane koja je proizvedena u Europi, ne treba čuditi da je upravo to i glavni faktor za njihovu odluku gdje će kupovati.

Više od tri četvrtine građana tvrdi kako su lokalna tradicija i znanje, poznavanje posebnosti zemljopisnog područja i odgovarajuća oznaka kvalitete važne sastavnice koje im pomažu u njihovoj odluci koje proizvode će kupiti, pri čemu osobito treba izdvojiti značaj lokalne tradicije u gotovo svim EU zemljama. Kada je riječ o oznakama, više od 60 posto ispitanika u svim je zemljama članicama izjavilo da su one igrale važnu ulogu u njihovim kupovnim odlukama.

Svijest potrošača o oznakama ostaje ipak dosta nedorečena pri čemu su najpoznatije oznake koje ne dolaze iz EU nego od globalnog Fairtrade sektora. Organski logo pritom je najprepoznatljivija EU oznaka koju poznaje 27 posto građana Europske unije (+4% u odnosu na 2015.).

GLOBALNI REKORDI
Trendovi na ovom tržištu u osnovi daju odgovor na ranije postavljeno pitanje. Naime, s obzirom na to da ekološka poljoprivreda bilježi pozitivne stope rasta na globalnoj razini, možemo izvući zaključak da potrošači smatraju kako za ove proizvode nedvojbeno vrijedi izdvojiti nešto više novca. Podaci koje su početkom 2018. godine zajednički objavili Institut za istraživanje ekološke poljoprivrede FiBL (Forschungsinstitut für biologischen Landbau) i Međunarodna federacija pokreta u organskoj poljoprivredi, IFOAM – Organics International (The International Federation of Organic Agriculture Movements), odnose se na 2016. godinu te pokazuju kako se procvat organskog sektora nastavlja.

U izvješću “Svijet ekološke poljoprivrede” (The World of Organic Agriculture) se navodi da se pozitivan trend u ekološkoj poljoprivredi iz prethodnih godina nastavlja: potražnja potrošača za eko proizvodima je u porastu, sve veći broj farmera se opredjeljuje za ekološki način proizvodnje, rastu i poljoprivredne površine koje su certificirane kao ekološke te je 178 zemalja prijavilo da koriste ekološke aktivnosti u proizvodnji.

Tvrtka za istraživanje tržišta Ecovia Intelligence procjenjuje kako je globalno tržište ekološke hrane u 2016. godini dosegnulo 89,7 milijardi američkih dolara (više od 80 milijardi eura). Sjedinjene Američke Države vodeće su tržište s 38,9 milijardi eura, a slijede tržišta Njemačke (9,5 milijardi eura), Francuske (6,7 milijardi eura) i Kine (5,9 milijardi eura).

Tijekom 2016. godine većina je vodećih tržišta zabilježila dvoznamenkaste stope rasta, a najveći je napredak ostvarilo francusko eko tržište koje je poskočilo za čak 22 posto u odnosu na godinu ranije. Najveća potrošnja na ekološke proizvode po glavi stanovnika i dalje je u Švicarskoj (274 eura), dok je Danska imala najveći udio eko tržišta u ukupnom tržištu maloprodaje prehrambenim proizvodima (9,7 posto).

Ukupno je u 2016. godini evidentirano 2,7 milijuna ekoloških proizvođača na svjetskoj razini, pri čemu Indija nastavlja biti vodeća zemlja u tom pogledu s ukupno 835.200 takvih proizvođača, a prati je Uganda s 210.352 i Meksiko s 210.000 proizvođača. Rasle su i poljoprivredne površine pa je tako u 2016. godini pod ekološkom poljoprivredom bilo 57,8 milijuna hektara, što je 7,5 milijuna hektara više nego u 2015. godini, što predstavlja najveći rast na godišnjoj razini otkako se analitički prati ovo tržište.

Australija je zemlja s daleko najvećom površinom pod ekološkom proizvodnjom (27,2 milijuna hektara), a slijede Argentina (3 milijuna hektara) i Kina (2,3 milijuna hektara). Prema tome, gotovo polovica ekološkog poljoprivrednog zemljišta nalazi se u Oceaniji (27,3 milijuna hektara), a slijedi Europa (23 posto ili 13,5 milijuna hektara) te Latinska Amerika (12 posto ili 7,1 milijun hektara).

NEZAUSTAVLJIV RAST U EUROPI
Koncentriramo li se samo na Europu vidjet ćemo jednako pozitivne trendove gotovo u svim parametrima. Od 13,5 milijuna hektara u Europi ukupno 12,1 milijun hektara otpada na Europsku uniju. S više od 2 milijuna hektara Španjolska je i dalje vodeća zemlja po ekološkim površinama, a slijede Italija s 1,8 milijuna hektara i Francuska s 1,5 milijuna hektara. Europske eko površine su u promatranoj godini rasle za gotovo milijun hektara pri čemu je najveći rast ostvarila Italija s 300.000 hektara više nego u 2015. i Francuska s oko 200.000 hektara više. Pritom su ekološke poljoprivredne površine činile 2,7 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Europi i 6,7 posto u Europskoj uniji.

Kako na europskoj, tako i na globalnoj razini, Lihtenštajn je zemlja s najvećim udjelom eko zemljišta u ukupnim poljoprivrednim površinama od 37,7 posto, a slijedi Austrija s 21,9 posto koja je pak vodeća na razini EU-a. Ukupno devet europskih zemalja u 2016. je godini imalo više od 10 posto udjela ekoloških površina u ukupnom poljoprivrednom zemljištu.

Više od 370.000 ekoloških proizvođača bilo je registrirano u Europi (od čega 300.000 u EU-u) na kraju 2016. godine pri čemu je najveći broj njih bio u Turskoj (68.000) i Italiji (64.000). Broj eko proizvođača rastao je za 7 posto u Europi i 10 posto na razini Europske unije u odnosu na 2015. godinu. Nadalje, u Europi je bilo gotovo 66.000 prerađivača ekoloških proizvoda od čega ih je 63.000 u EU-u, dok je broj uvoznika eko proizvoda u Europi došao do brojke od 4.700 (4.000 u EU-u).

Ukupna vrijednosna prodaja ekoloških proizvoda u 2016. godini u Europi je dosegnula 33,5 milijardi eura od čega se na Europsku uniju odnosi 30,7 milijardi, pri čemu je europsko tržište zabilježilo stopu rasta od 11 posto na razini godine (+12 posto na razini EU-a). Kao što smo ranije spomenuli, najveći je rast zabilježilo tržište Francuske (+22 posto). U desetljeću od 2007. do 2016. godine vrijednost europskog tržišta u cjelini kao i samog tržišta Europske unije se više nego udvostručila.

Europski su potrošači u 2016. godini prosječno trošili 41 euro po osobi (prosjek Europske unije je 61 euro), što je dvostruko više negoli u 2007. godini. Vodeća zemlja u Europi je globalno vodeća Švicarska s 274 eura po glavi stanovnika, a slijede Danska s 227 eura, Švedska sa 197 eura i Luksemburg sa 188 eura po stanovniku.

HRVATSKA IDE NAPRIJED
Ako se iole krenete zanimati za poljoprivredu internetske će vas tražilice zasigurno vrlo brzo usmjeriti prema Agroklubu koji je, kao poljoprivredni portal informativno-edukativnog karaktera o događanjima u ruralnom prostoru, poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji u regiji, postao nezaobilazno mjesto informiranja i o zbivanjima i trendovima u ekološkoj proizvodnji.

“Unazad nekoliko godina u RH bilježimo rast broja proizvođača u sustavu ekološke proizvodnje kao i rast površina pod ekološkim uzgojem. Bilježimo i rast interesa za te teme unutar informacijskog sustava Agroklub. Razloga je više. Izdašne potpore kroz IAKS mjere Programa Ruralnog razvoja RH očito su dobra motivacija za poljoprivrednike, a postoji i osjetno povećanje potražnje. Ono je generirano ponajviše od strane kupaca iz Europske unije do kojih lakše dopiremo kao posljedica ulaska na zajedničko tržište, ali svakako jača i domaća potražnja.

Zanimljivo je kako svjedočimo i sve većem eko-pokretu kod urbanog stanovništva, koji naglašavaju značaj potrebe za izvornijim načinom prehrane. Tržište je u nastajanju, a po mom sudu s dobrim potencijalom, s obzirom da smo država s malim površinama. Veliki potencijal leži u povezivanju i organizaciji proizvođača koji je pretpostavka za daljnji rast sektora i povezivanje s HoReCa prodajnim kanalom koji generira velike promete”, kazao nam je Vedran Stapić, glavni urednik Agrokluba.

O rastu eko tržišta u Hrvatskoj jasno govore i dostupni podaci. Kako smo vidjeli, strukturirani podaci FiBL-a i IFOAM-a odnose se na 2016. godinu, a najnovije podatke za 2017. godinu krajem lipnja objavio je Državni zavod za statistiku te ćemo ovdje navesti najzanimljivije zaključke koji se mogu iščitati iz objavljenih brojki. A brojke kažu da je u 2017. godini broj ekoloških proizvođača rastao za 13,5 posto te je njihov broj po prvi put premašio 4.000, a broj poljoprivrednih prerađivača porastao je za 14 posto te ih je na kraju 2017. godine bilo 357. Rasle su i površine pod ekološkim uzgojem na ukupno 96.618 hektara, što je 3,2 posto više nego u 2016. godini.

Ukupni udio površina pod ekološkim uzgojem u poljoprivrednom zemljištu RH i dalje je oko 6 posto. Kada je riječ o potrošnji na ekološke proizvode, novih podataka nema. Barata se s podacima iz 2014. godine prema kojima je potrošnja na ekološke proizvode u maloprodaji iznosila oko 99 milijuna eura, što prosječnu potrošnju po stanovniku postavlja na razinu od 24 eura. Daleko smo tu od jedne Švicarske, ali ako se stavimo u ravan s usporedivim zemljama taj iznos i nije tako mali: eko tržište u Češkoj vrijedno je 79 milijuna eura, u Sloveniji 49 milijuna eura, u Mađarskoj svega 30 milijuna eura itd.

Jasno je jedno. Za razvoj i daljnji napredak ovog sektora jako su važne potpore u sklopu programa koje provodi Ministarstvo poljoprivrede. Tako su u 2016. godini u okviru programa ruralnog razvoja isplaćene potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u iznosu od 194,6 milijuna kuna. Nadalje, u cilju poboljšanja stanja u sektoru ekološke poljoprivrede Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je Stručni savjet za praćenje stanja u ekološkoj poljoprivredi, čiji su članovi predstavnici udruga ekoloških proizvođača, a čija je zadaća predlaganje rješenja za unaprjeđivanje proizvodnje, načina povećanja konkurentnosti te razmatranje prijedloga mjera i službenih stajališta u okviru komunikacije Ministarstva poljoprivrede s nadležnom upravom Europske komisije.

“Kako je na travanjskom zasjedanju Europski parlament usvojio novu Uredbu o ekološkoj proizvodnji koja zamjenjuje dosadašnju Uredbu (EZ) 834/2007 i provedbenu 889/2008, pokrenuta je izrada dvaju zasebnih pravilnika i to pravilnika o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji i pravilnika o ekološkoj proizvodnji koji bi obuhvatio proizvodna pravila. Također, u svrhu bolje edukacije proizvođača i postizanja što višeg standarda sukladnosti s proizvodnim pravilima u ekološkoj proizvodnji, u planu je izrada tehnoloških smjernica za ekološku proizvodnju kao i smjernica za ekološki uzgoj ljekovitog bilja. Posebna pažnja posvetit će se izradi jedinstvenih smjernica za postupanje kontrolnih tijela tijekom provedbe nadzora osobito u pogledu istovjetnosti check lista, primjene jedinstvenih rokova u katalogu sankcija, jedinstvenog izgleda obrasca izvješća te istovjetnosti postupka uzorkovanja za sva kontrolna tijela”, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Prema podacima Carinske uprave, u 2017. godini iz trećih zemalja uvezeno je ekoloških proizvoda u vrijednosti nešto većoj od milijun eura, od čega najveći dio otpada na uvoz svježeg voća i povrća, smrznutog voća i povrća te žitarica i prerađevina od žitarica. Podaci o izvozu ekoloških proizvoda, kao i podaci o trgovini ekološkim proizvodima unutar tržišta Europske unije, ne bilježe se jer se radi o jedinstvenom tržištu.

“Prema svim pokazateljima, tržište ekoloških proizvoda, kako na razini Europske unije, tako i u Republici Hrvatskoj, u stalnom je i iz godine u godinu sve intenzivnijem porastu te je opravdano očekivati da se ovaj trend nastavi. Svijest o poljoprivrednoj proizvodnji uz primjenu ekoloških pravila kao i potražnja za ekološkim proizvodima sve je naglašenija, posebice kod urbanog stanovništva i inozemnih turista koji preferiraju tradicionalne domaće proizvode specifične kakvoće proizvedene primjenom ekoloških načela”, zaključuju iz ministarstva te dodaju kako Hrvatska, s druge strane, ima izuzetno povoljne agrookolišne uvjete za značajan i kontinuiran razvoj ekološke poljoprivrede počevši od raznolikosti agroklimatskih regija što pruža jedinstvenu mogućnost proizvodnje, kako kontinentalnih, tako i brdsko-planinskih i mediteranskih poljoprivrednih kultura pa do relativno malog opterećenja u pogledu difuznih i točkastih onečišćenja (kemijska i teška industrija, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva i pesticida, postojanje velikih farmi kao izvora dušičnih emisija).

Uz navedeno, dodatni potencijalni pokretači razvoja ovog tržišta su enogastronomska ponuda u turizmu, obilje tradicionalnih lokalnih proizvoda te čitav niz starih sorti i pasmina prihvatljivih za ekološku proizvodnju. “Ne treba zaboraviti da i područja pod minsko-eksplozivnim sredstvima na kojima dugi niz godina nije održavana poljoprivredna aktivnost, nakon razminiravanja, predstavljaju izuzetan potencijal za ekološku proizvodnju zbog odsutnosti ostataka pesticida i ostalih onečišćujućih tvari u tlu”, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

IDEMO DO POLJA
Upitali smo i proizvođače o tome kako oni iz prve ruke vide aktualne trendove te na koji se način ta kretanja reflektiraju na njihovim poljima. Jedan od takvih proizvođača je OPG Bogadi iz sela Mikleuša u Virovitičko-podravskoj županiji koji se u zadnjih nekoliko godina afirmirao kao premium ponuđač ekoloških proizvoda.

Prema riječima njegova direktora, Borisa Bogadija, Hrvatska prati svjetske trendove te je broj konzumenata organskih proizvoda sve veći, što je u svakom slučaju dobro i za proizvođače, a i za kupce koji na tržištu mogu naći proizvode koji su iz kontroliranog ekološkog uzgoja. On smatra da je pozitivno što raste broj ekoloških proizvođača, ali upozorava da iskorak u ovaj vid poljoprivrede treba biti uvjetovan stavom, uvjerenjem i željom da se uzgaja u ekološkom duhu, a ne da se to radi kako bi se dobili izdašniji poticaji i ostvarile više cijene proizvoda. “Ako je motiv ovo zadnje, balon trenda će vrlo brzo puknuti, a tada se treba znati nositi s posljedicama”, upozorava Bogadi te dodaje kako je Hrvatska rizično tržište upravo zbog toga što je trendovsko pa je teško definirati neku jasnu razvojnu konstantu.

“Ne bih se složio da smo malo tržište s obzirom na proizvođačke kapacitete koje imamo, ali bi za daljnji napredak trebalo urediti odnose na način da se ostvari sklad između domaće trgovine (maloprodajnih kanala) i proizvodnje pri čemu se prioritet mora dati ekološkim i domaćim proizvođačima”, poručuje Bogadi. Riječ je o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje na 15 hektara ima poljoprivrednu proizvodnju borovnice, aronije i šumske jagode te nešto malo ratarstva. U proizvodnji koriste inovacije, razradili su i neke vlastite metode uzgoja te ističu kako primarna proizvodnja zahtijeva i infrastrukturu kao što su skladište, hladnjače i pogoni za preradu, što primarni proizvođač mora imati kako bi bio samoodrživ, konkurentan i ozbiljan na tržištu.

“Glavni naši proizvodi su svježi asortiman voća – borovnice i aronije – te proizvodi iz naše robne marke – matični sok od aronije i tjestenina od konoplje i heljde. Izvozimo u Švicarsku, Italiju i Njemačku, a proizvode u Hrvatskoj plasiramo preko distributera, tvrtke Biovega, tako da se naši proizvodi mogu pronaći u lancu dućana bio&bio”, ističe Bogadi. On očekuje daljnji rast eko tržišta u Hrvatskoj što je potaknuto sve većom potražnjom osviještenih potrošača koji brinu o tome što i kako konzumiraju.

Nada se da će i trgovci pratiti tu potražnju i povećati broj polica na kojima prezentiraju eko proizvode te da će takvu ekspanziju pratiti i hrvatski proizvođači čiji bi se proizvodi trebali u većoj mjeri nalaziti na tim policama. “Proizvođačima poručujem da budu inovativni te da svojim znanjima i iskustvima stečenim u praksi proizvedu kvalitetan proizvod na što efikasniji način i da potom budu vješti trgovci u plasmanu svojih proizvoda. Za sve je to potrebno jako puno strpljenja jer je poljoprivreda dugotrajan proces”, poručio je Bogadi na kraju razgovora.

ŠTO KAŽU (VELE)TRGOVCI
S druge strane, nekoliko je trgovaca koji se diče svojim policama eko proizvoda pa smo u izradi ovoga priloga upite poslali na neke od njih. Od maloprodajnih lanaca tu su Konzum i Lidl, dok smo veleprodajnu perspektivu potražili kod Metro Cash & Carryja. Ovaj veletrgovac sa svojim asortimanom pokriva potrebe HoReCa sektora i malih, neovisnih trgovaca, a u segmentu prehrane surađuje s brojnim hrvatskim proizvođačima eko proizvoda, poput Dida Bože, Gardena i Eko klasa.

“Asortiman razvijamo u skladu s potrebama profesionalnih kupaca Metroa te ćemo, ovisno o potražnji, prilagoditi i našu ponudu eko proizvoda. Važno je naglasiti kako je kod pojedinih ekoloških proizvođača izazov ograničena proizvodnja koja teško zadovoljava potrebe veletrgovina. Naravno, suradnju s hrvatskim dobavljačima nastavljamo razvijati u svim segmentima Metroovog asortimana. Trenutno 60 posto našeg asortimana čine upravo proizvodi hrvatskih proizvođača i naši kupci prepoznaju njihovu kvalitetu i sve češće biraju upravo hrvatske proizvode, posebno u svježem i ultrasvježem asortimanu”, odgovorili su nam iz Metroa.

U svom stalnom asortimanu Lidl Hrvatska nudi raznolike eko proizvode, između kojih se mogu izdvojiti BIO maslinovo ulje, BIO kokosovo ulje, BIO rižino mlijeko, tzv. superfood namirnice poput BIO kvinoje i chia sjemenki, BIO jogurti za djecu, BIO kašice za djecu, EKO vina te mnogi drugi proizvodi. “Naš stalan asortiman trenutno broji pedesetak artikala, ali potrebno je istaknuti da ovu ponudu proizvoda neprestano osvježavamo i nadograđujemo sukladno zahtjevima tržišta i preferencijama kupaca. Također, važno je napomenuti da unutar in/out promocija/kratkotrajnih ponuda nudimo još dodatnih tridesetak artikala nekoliko puta godišnje, a ovu kratkotrajnu ponudu također redovito ažuriramo i stalno smo u potrazi za nečim novim”, ističu iz Lidla Hrvatska te dodaju kako je potražnja za ovim artiklima u blagom porastu i da je zapravo riječ o jednoj stabilnoj potražnji bez ekstremnih odstupanja.

Temeljem dosadašnjeg prodajnog iskustva u Lidlu očekuju blagi porast i/ili stagnaciju ove kategorije, a razlog tome su sve bolja informiranost potrošača, jačanje popularnosti ove kategorije proizvoda, otvaranje sve većeg broja manjih specijaliziranih trgovina te učestalije oglašavanje ove kategorije proizvoda. Ovaj diskontni lanac ima dobru suradnju i s hrvatskim proizvođačima koja se u ovom asortimanskom segmentu najvećim dijelom odnosi na njihov projekt “Okusi svoj zavičaj” kojim potpomažu razvoj malih i srednjih hrvatskih proizvođača.

“Među tim proizvodima nalaze se i EKO proizvodi od kojih bi posebno izdvojili EKO mliječne proizvode, EKO domaće pekmeze, EKO matični sok od aronije”, navode iz Lidla te kao dodatan benefit ističu što se svi navedeni eko proizvodi na njihovim policama mogu pronaći po izuzetno povoljnim cijenama.

Konzum je jedan od prvih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj koji je prepoznao važnost i potencijal kategorije eko proizvoda. Naime, prije više od 10 godina, na tek nekoliko polica, započeo je razvoj ove kategorije u Konzumu, dok danas ekološki proizvodi zauzimaju daleko veći udio u prodajnom segmentu ovog trgovca. U Konzumu ističu kako ne slijede slijepo trendove, već slušaju želje i potrebe kupaca pa su tako u njihovim prodavaonicama odjeli i police ekoloških proizvoda, kao i ostalih proizvoda određenih funkcionalnih karakteristika poput hrane bez glutena, bez šećera, funkcionalnih sokova i slično, jasno označeni i vrlo lako ih je pronaći.

“Konzum u svom asortimanu nudi više od 300 ekoloških proizvoda i pokriva gotovo sve kategorije prehrane kao što su voće, povrće, žitarice, mliječni proizvodi, grickalice, napitci te vege proizvodi poput tofua. Početkom ove godine proširili smo naš asortiman eko voća i povrća pa tako sada od voća imamo limun, jabuke, banane, naranče i kruške, a od povrća mrkvu, crveni luk, krumpir, tikvice, đumbir, batat i koktel rajčice koje nam dostavlja Ekozona, robna marka tvrtke Biovega i prvi hrvatski brend certificiranih ekoloških proizvoda uzgojenih bez pesticida i aditiva. Cjelokupan asortiman dostupan je u 50 prodavaonica i to 28 u Zagrebu, 10 u Istri te 12 na jugu Hrvatske. Većim dijelom su to Super Konzumi u kojima se nalaze jasno označeni odjeli s izloženim eko proizvodima tako da ih kupci vrlo jednostavno mogu naći i prepoznati”, navode iz ovog trgovca.

Rade pritom i na širenju asortimana pa uvode i nove brendove u suradnji s različitim dobavljačima, a trenutno ulažu u razvoj i proširuju asortiman vlastite robne marke ekoloških proizvoda Bio zone koja uključuje raznolik asortiman proizvoda iz ekološkog uzgoja kao što su biljni napitci, razne žitarice, sjemenke, zdrave grickalice i drugo. Jednako kao i u Lidlu, i u Konzumu ističu kako je prednost njihove trgovačke marke u tome što kupcima nude visoku kvalitetu proizvoda uz povoljniju cijenu. Nesumnjivo je kako je ovdje riječ o specifičnom segmentu ponude koji mora dati odgovor na želje i potrebe sve zahtjevnijeg potrošača pa se u nabavci proizvoda ništa ne smije prepustiti slučaju.

“Konzum ima jasno određene kriterije koje slijedi pri odabiru asortimana, što znači da svi proizvodi iz ekološkog uzgoja moraju posjedovati eko certifikat. Ekološki uzgojen proizvod u Hrvatskoj je deklariran posebnom oznakom ‘ekoproizvod’ koja potvrđuje njegov uzgoj u strogo kontroliranim uvjetima i dodjeljuje se na 12 mjeseci odnosno samo za jednu godinu proizvodnje”, podsjećaju iz Konzuma te dodaju kako ova kategorija zahtijeva konstantnu edukaciju, praćenje trendova i novosti na području prehrane.

A trendovi na tržištu su rastući, kao što smo mogli vidjeti iz ranijeg pregleda. To jasno primjećuju i u Konzumu: “Prodajna mjesta koja nude isključivo eko proizvode nisu više male prodavaonice, već veliki supermarketi lako dostupni svima. Konzumacija eko proizvoda više je od pukog trenda i ima znanstveno uporište te daje čitavoj kategoriji odlične temelje za daljnji razvoj.” Na kraju, neizostavno je pitanje o jačem povezivanju domaće proizvodnje s trgovinom. U Konzumu nam po tom pitanju tvrde da prednost uvijek daju hrvatskim proizvođačima koji njihov asortiman obogaćuju čajevima, raznim sokovima, brašnom, džemovima, mliječnim proizvodima i proizvodima na bazi žitarica. “Osim već spomenute Biovege, na našim policama nalaze se i proizvodi na bazi soje i pšenice koje proizvodi tvrtka Annapurna, dok nam bio mlijeko u boci dostavlja Dukat”, za kraj će iz Konzuma.

I za kraj cijeloga i ne tako kratkoga članka, što reći? Osim da iz godine u godinu kako analitički pratimo ovo tržište primjećujemo napredak koji je uvjetovan činjenicom da potrošači dižu ljestvicu svojih zahtjeva sve više i više. Proizvođači su sa svoje strane u prilično dobroj formi i odgovaraju na te izazove vrlo uspješno, nudeći nove i kvalitetnije proizvode tržištu. Svijest i kvaliteta su očito dobar tandem koji se međusobno uvjetuju i služe kao katalizator dobrih trendova na ovom tržištu.