EU strategija “Od polja do stola” prilika je za hrvatske poljoprivrednike, no treba voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije te motivirati mlade da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu u ruralnim sredinama, istaknuli su u ponedjeljak europarlamentarka Biljana Borzan i HPK.

“Način na koji proizvodimo i trošimo hranu u Europi će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti. Proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš. Kako bi osigurali da naš temeljni resursi – tlo, voda i zrak – ostanu plodni, zdravi i čisti, potreban je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanca”, poručila je Borzan na konferenciji za novinare s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Podsjetila je kako plan EU do 2030. predviđa za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem.

Kako bi se potaknuo prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju, strategija predviđa izmjene dvadesetak europskih zakona i propisa, poput onih o pakiranju i označavanju hrane, poreznoj politici, poticajima, poljoprivrednim alatima, ovlastima OLAF-a (Europski ured za borbu protiv prijevara) te reviziju tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode.

Borzan ističe kako je njen cilj da tom reformom profitiraju svi uključeni – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki.

“Borit ću se za snažno promicanje lokalno uzgojenih proizvoda, jer je najodrživija i najhranjivija ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola”, poručila je, dodajući kako naše poljoprivrednike treba učinkovitije štititi od uvoza proizvoda koji nisu skladu s europskim standardima.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović ističe kako, za razliku od drugih EU zemalja, Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu.

“Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja) i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost i sve ono što EU želi postići”, rekao je.

No, upozorio je kako su pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga i stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.

Potkrijepio je to podacima da u zadnjih pet godina Hrvatska bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU je pala s oko 21 milijarde kuna 2012. godine na oko 17 milijardi kuna u 2019. godini, a Jakopović upozorava i na rast deficita u vanjsko-trgovinskoj bilanci, pri čemu je posebno izdvojio negativnu bilancu u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja).

Ako će poljoprivrednici dati dodatni doprinos ambicioznom planu iz EU strategije, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje, poručuje predsjednik HPK.

“Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda”, rekao je, dodajući kako je potrebna i veća komunikacija s potrošačima i građanima o važnosti potrošnje domaćih proizvoda.

Ističe i kako bi svaka država morala imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija. Jakopović je najavio kako HPK pokreće i inicijativu izrade baze podataka o proizvođačkim cijenama u svim državama EU za sve važnije poljoprivredne proizvodnje.

Na taj bi način bi u svakom trenutku moglo utvrditi koji proizvodi na druga tržišta EU i na hrvatsko tržište dolaze i stavljaju se na policu po dampinškim cijenama, odnosno cijenama koje su niže od proizvođačke u pojedinim državama, kada se uključe svi troškovi. Takva baza bila bi temelj za bolje provođenje zakona o nepoštenim trgovačkim praksama i dala bi lakši uvid u to tko u EU narušava tržište sa dampinškim cijenama, rekao je. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!