Europska unija prilika za hrvatski med

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, prilikom subotnjeg otvaranja 9. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, rekao je da je pčelarstvo jedan od najuspješnijih dijelova naše poljoprivrede.

Broj pčelara u Hrvatskoj u posljednjih pet godina gotovo se udvostručio, na sadašnjih devet tisuća pčelara s pola milijuna košnica. Godišnje proizvedu preko šest tisuća tona meda, vrijednog više od 200 milijuna kuna, od čega se trećina izvozi.

Mnogi od njih, poput Darija Mustaća iz Bjelovara, još uvijek su početnici i proizvode male količine meda, ali zato je visoke kvalitete.

Mustać je u pčelarski posao krenuo prije tri godine od kada radi sa 30 košnica, i to stajaćih, na jednom mjestu. Lani je na ocjenjivanju meda iz cijele Hrvatske u Osijeku njegov bagremov med proglašen za šampiona, što je Mustaća potaklo da se još više preda pčelarenju. Osnovna struka mu je ugostiteljstvo, ali pčelarstvo ga sve više privlači.

“Pčelarstvu me prije svega privukao interes za prirodu, mirnoća rada na svježem prirodnom zraku. U tome sam našao izvor zadovoljstva i koncentracije. Sada su počele stizati i prve nagrade”, kaže Mustać.

Njegovi iskusniji kolege Dubravko Lesković i Vladimir Klišanin u pčelarstvu su oko 30 godina i pored proizvodnje zanimaju ih inovacije. Izumili su pčelarsku kupolu za košnice nastavljače, koja djeluje kao prirodni klima uređaj u košnici koju zagrijavaju pčele svojim tijelima. Zrak i vlaga kruže pod tom kupolom, koja odvodnjava višak vode pa ne dolazi do pregrijavanja i prevelikog vlaženja i time uvjeta za stvaranje bolesti.

“Dnevno se može odvodniti i šest litara vode, koja bi inače ostajala na stijenkama košnice i stvarala probleme”, objašnjava Lesković.

Austrijanac Wolfgang Messner rekao je da hrvatski pčelari, s ovakvom kvalitetom i inovacijama, imaju velike prilike u Europskoj uniji koja godišnje uvozi 200 tisuća tona meda, dakle 40 puta više od hrvatske proizvodnje.

“Samo Austrija uvozi 50 posto svojih potreba. Mi imamo vrlo razgranato pčelarstvo s oko 23 tisuće pčelara, ali ne proizvodimo dovoljno meda za domaće tržište. Potrošnja meda po stanovniku u Austriji je 1,5 kilograma, a upravo je pokrenuta kampanja za povećanje ovih količina, koje su već sada iznad europskog prosjeka”, kazao je Messner.

Sajam je u subotu i nedjelju okupio 120 izlagača i, po procjeni organizatora, oko deset tisuća ljudi. Kušali su se medovi, medene slastice i pića, ljekoviti i hranjivi napici kozmetički proizvodi, a u posebnoj hali sajma u Gudovcu smjestili su se inovatori.

Martin Kranjec, predsjednik HPS-a, rekao je da dobra posjećenost, broj proizvođača i kvaliteta proizvoda pokazuju da je pčelarstvo kao gospodarska grana dobro organizirana prije ulaska u Europsku uniju. Kazao je da su pčelari organizirani u udruge i savez, a propisi kvalitetno reguliraju proizvodnju, kontrolu i trgovinu medom. (Tportal)

Prethodni članakOčekuje se pad potrošnje 10. mjesec zaredom
Sljedeći članakZabranjeni stevija i batat u prahu