Kao rezultat postupnog popuštanja Vladinih mjera tijekom svibnja uvedenih za ublažavanje učinaka pandemije, prema posljednjim podacima DZS-a, promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio snažan mjesečni porast dok je na godišnjoj razini i nastavljen pad, objavili su analitičari Raiffeisen banke.

Nakon snažnog mjesečnog pada u travnju od 19,8%, ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u svibnju je realno bio viši za 23,5% u odnosu na travanj. Time je ublažio pad na godišnjoj razini koji je za razliku od zabilježenih -25,5% u travnju, ipak usporio na -7,8% u svibnju. Kumulativno, u prvih pet mjeseci kalendarski prilagođen promet realno je pao za 6,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Promatrajući prema nominalnim indeksima prometa u trgovini na malo, mjesečni rast bio je najizraženiji u kategoriji tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi gdje je zabilježen rast od čak šest puta veći rast u odnosu na travanj. Od ostalih kategorija, najveći doprinos mjesečnom rastu nominalnog prometa u svibnju ostvaren je kod kategorija audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo (86,0%), ostale nespecijalizirane prodavaonice (77,1%) te motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi (69,1%).

Godišnji pad zabilježen je u svim kategorijama trgovačkih struka osim trgovine na malo internetom ili preko pošte gdje je zabilježen rast od 9,2% (-7,7% u odnosu na travanj) te ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama sa rastom od 3,6%. Na ove dvije kategorije otpada samo 7,3% ukupnog prometa. Godišnji pad je očekivano bio najmanje izražen kod nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama (-1,0%) dok je kod goriva i maziva godišnji pad iznosio 29,0%, a kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda 27,1%.

“Iako su mjesečni podaci pod utjecajem popuštanja Vladinih mjera donijeli snažna pozitivna kretanja u trgovini na malo, očekujemo da će podaci za lipanj i ostatak godine donijeti nastavak negativnih kretanja. Navedeni pad biti će odraz nižeg raspoloživog dohotka, optimizma potrošača te manje potrošnje kućanstava, ali u velikoj mjeri i smanjene turističke potrošnje. U takvim uvjetima, po prvi put nakon 2012., na razini cijele 2020. očekujemo povratak prosječne godišnje stope u negativno područje (-9,5%)”, zaključuju analitičari RBA.

Da je negativnim ostvarenjima u ovogodišnjem ožujku, travnju i svibnju prethodio uzlazni trend maloprodajnoga prometa, koji je u 67 mjeseci bio prekinut samo jednom (padom prometa u svibnju 2019. godine), podsjećaju i analitičari Hrvatske gospodarske komore. Višegodišnja povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa rezultirala su time da je u 2019. godini prestignuta razina realnoga prometa iz 2008. godine.

“Na višegodišnji je trend maloprodajnoga prometa povoljno utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača (prema anketi čije rezultate objavljuje Europska komisija), kod kojega se od listopada 2014. do veljače 2020. godine bilježi uzlazni trend koji je prekinut sedam puta (tri puta u 2016., tri puta u 2017. i jednom u 2019. godini). Konkretno, u siječnju 2020. godine prvi je put zabilježeno pozitivno pouzdanje potrošača (veći je postotak pozitivnih u odnosu na negativne odgovore na pitanja u anketi). Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određen utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015., 2017. i 2019. godine, a utjecale su na povećanje kupovne moći stanovništva. Ipak, od ožujka 2020. godine počinje se bilježiti negativan trend pouzdanja potrošača”, zaključuju u HGK.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!