Hrvatska gospodarska komora (HGK) predložila je nadležnim institucijama mjere za pomoć poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno epidemijom koronavirusa, koje su usmjerene ponajprije na produktivne i izvozno orijentirane sektore, izvijestili su u srijedu iz HGK, nakon sastanka u Ministarstvu financija.

Predsjednik HGK Luka Burilović s delegacijom predstavnika gospodarstva bio je u srijedu na sastanku s ministrom financija Zdravkom Marićem, kojem je predstavio mjere koje Komora predlaže.

“HGK svakodnevno osluškuje probleme svojih članica, pa i ove mjere koje predlažemo dolaze upravo od njih”, kazao je Burilović. Te su mjere, kako je rekao, usmjerene ponajprije na produktivne i izvozno orijentirane sektore ekonomije, a njihovom što skorijom implementacijom nastavit će se djelovati preventivno i tako u maksimalnoj mjeri kontrolirati situaciju.

“Cilj je jasan, pomoći tvrtkama i gospodarstvu da prebrode ovu krizu, uz minimalan utjecaj na državni proračun“, istaknuo je Burilović.

Mjere među ostalim uključuju kreiranje HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatnim stopama, kojim bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka) te osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost.

Jedna od mjera je i fleksibilniji pristup u stupanju potraživanja u status loših kredita, čime bi se osiguralo da kratkoročna kriza ne dovede trenutno zadužena poduzeća do bankrota, navodi se u priopćenju HGK.

Nadalje, predlaže se i obročna otplata poreza na dobit iz financijske 2019. u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri.

Tu su i mjere koje bi se morale koordinirati s EK, poput izmijenjenih i ciljano korištenih sredstava EU fondova, odnosno lobiranja za interventna sredstva. To u prvome redu podrazumijeva promjenu pravila o mogućoj visini i namjeni državne pomoći (state aid) pod koju bi se mogli uvrstiti troškovi potrebni za održavanje poslovanja i radnih mjesta te brzo i trenutno reprogramiranje dostupnih sredstava EU fondova, naročito onih koje ne koristimo u dovoljnoj mjeri, ističe se u priopćenju.

“Preusmjeravanje tih sredstava u sektore i tvrtke najugroženije krizom jamčilo bi stabilnost gospodarstvu bez većih financijskih udaraca na državni proračun”, istaknuo je Burilović te dodao kako se mora pokazati poduzetnicima da nisu prepušteni sami sebi u ovoj teškoj situaciji. Pohvalio je volju Vlade da čuje glas gospodarstva te naglasio da će Komora nastaviti odličnu suradnju sa Stožerom civilne zaštite na rješavanju svakodnevnih problema gospodarstvenika u poslovanju.

HGK i dalje provodi analizu situacije na terenu, a svoje će buduće preporuke i djelovanje u vezi s ovom temom temeljiti upravo na informacijama poduzetnika, poručili su iz Komore.

Prošloga tjedna je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložila mjere za pomoć gospodarstvenicima zbog epidemije koronavirusa.

Tada su iz HUP-a predložili da se kreira nova, interventna mjera za očuvanje radnih mjesta ugroženih koronavirusom, kojom će se isplaćivati potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme.

Također, predložili su da se financira 80 posto iznosa plaće radnika kao što je to slučaj u Italiji te ukloni moguća prepreka u povlačenju pomoći zbog ograničenja koje nosi potpora malih vrijednosti te da se u državnom proračunu rezerviraju dostatna sredstva radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti zbog koronavirusa.

Iz HUP-a napominju da visina financiranja plaće radniku ima još veću važnost zbog prijetnje odljeva kvalificiranih radnika u inozemstvo.

A s obzirom na rizik uvođenja ograničenja kretanja, odnosno neizvjesnost razvoja situacije i trajanja epidemije, ukazali su i da bi to moglo imati negativan utjecaj na likvidnost poduzetnika te su pozvali nadležna ministarstva da pripreme izvore kojima će se osigurati potreban obrtni kapital za premošćivanje eventualnih problema s likvidnosti. (Hina)