U Registru godišnjih financijskih izvještaja, za 106.569 poduzetnika (pravnih i fizičkih osoba, obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija) evidentirani su godišnji financijski izvještaji koje su oni za statističke i druge potrebe dostavili u Finu temeljem Zakona o računovodstvu, Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja.
Hrvatski su poduzetnici u 2015. imali 838.584 zaposlenih (prema satima rada), koji su ostvarili ukupne prihode od 639,6 milijardi kuna i ukupne rashode od 617 milijardi kuna te 17,1 milijardu kuna neto dobiti (dobit razdoblja minus gubici razdoblja), u odnosu na 8,6 milijardi kuna neto dobiti u 2014.
Dobit razdoblja, u iznosu od 35,9 milijardi kuna, u 2015. ostvarilo je 68.611 (64,4%) poduzetnika, a gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 18,8 milijardi kuna iskazalo je 37.958 (35,6%) poduzetnika.
DOPRINOS BDP-U
U odnosu na 2014. godinu, navedeni skup poduzetnika, njih 106.569, povećao je broj zaposlenih za 3,6%, ukupne prihode za 5,2%, ukupne rashode za 3,6%, dobiti razdoblja za 5,7% i smanjio gubitak razdoblja za 26,1%. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti rezultiralo je povećanjem konsolidiranoga financijskog rezultata – neto dobiti za 100,2% u odnosu na 2014.
Od 639,6 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 115,3 milijarde ostvarene su prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 10,2% više nego 2014. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 15.385 (14,4%) poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti od 104,5 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 10,8 milijardi kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2015. investiralo je 21.175 (19,9%) poduzetnika i to 38,4 milijarde kuna, što je povećanje od 14,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2015. iznosila je 5019 kuna, što je nominalno 2,5% više u odnosu na 2014. godinu (zbog smanjenja potrošačkih cijena od 0,5%, to je realno povećanje od 3%). Na godišnjoj razini BDP je realno veći za 1,6% u odnosu na 2014.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u 2015. ostvaren je većim izvozom robe. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan (1,2 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najveći pozitivan doprinos prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.
Broj poduzetnika povećavao se iz godine u godinu (osim u 2012., kad je smanjen za 1276). U 2015. je 68.611 poduzetnika ili 64,4% poslovalo s dobiti, što je u odnosu na 2014. 3216 poduzetnika više.
NAJVEĆE DJELATNOSTI
U strukturi hrvatskoga gospodarstva najviše je poduzetnika registrirano u djelatnosti trgovine. U 2015. godini od 106.569 poduzetnika njih 25.980 (24,4%) poslovalo je u djelatnosti trgovine, a u 2014. od 104.470 poduzetnika njih 26.260 (25,1%) poslovalo je u djelatnosti trgovine.
U odnosu na 2008. broj poduzetnika u djelatnosti trgovine u 2015. manji je za 1228, a udio poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina smanjio se sa 30,3%, koliko je bio 2008., na 24,4% u 2015. godini te možemo zaključiti da je riječ o svojevrsnoj stagnaciji u broju poduzetnika u djelatnosti trgovine od 2008. do 2011. te padu od 2012. do 2015.
Iza djelatnosti trgovine prema broju poduzetnika najbrojniji su oni registrirani u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji, kao i u proteklim godinama, bilo je najviše zaposlenih, njih 225.121 (26,8%), slijedi trgovina sa 177.118 zaposlenih (21,1%), građevinarstvo sa 72.414 (8,6%) zaposlenih i u djelatnosti prijevoza i skladištenja 60.668 zaposlenih (7,2%).
Uspoređujući podatke s prethodnom, 2014. godinom možemo zaključiti da je ukupan broj zaposlenih (na temelju sati rada) povećan u 16 djelatnosti.
Hrvatski su poduzetnici u 2015. ostvarili 639,6 milijardi kuna ukupnih prihoda i 617 milijardi kuna ukupnih rashoda. Najveći dio prihoda (217,9 milijardi kuna ili 34,1%) i rashoda (212,7 milijardi kuna ili 34,5%) ostvaren je u trgovini.
Iza trgovine, prema visini ostvarenih prihoda i rashoda slijedi prerađivačka industrija sa 161,8 milijardi kuna prihoda (25,3%) i 158,2 milijarde kuna rashoda (25,6%), građevinarstvo s 42,4 milijarde kuna prihoda (6,6%) i 42,7 milijardi kuna rashoda (6,9%) te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija a 36,3 milijarde kuna prihoda (5,7%) i 32,3 milijarde kuna rashoda (5,2%).
U odnosu na prethodnu godinu hrvatski su poduzetnici povećali ukupne prihode za 5,2% i ukupne rashode za 3,6%. Prihodi su rasli brže od ukupnih rashoda, smanjen je gubitak razdoblja za 26,1%, povećana dobit razdoblja za 5,7% te možemo zaključiti da je 2015. bila uspješnija od prethodne godine jer je neto dobit povećana za 100,2%.
Analizirajući podatke o visini ostvarene dobiti te iskazanoga gubitka razdoblja i njihovog salda, konsolidiranoga financijskog rezultata primjetno je da je u 18 djelatnosti ostvarena neto dobit, a u samo tri djelatnosti neto gubitak (djelatnost poslovanja nekretninama, djelatnost građevinarstva i rudarstvo i vađenje).
Na prvom mjestu prema neto dobiti nalaze se poduzetnici trgovine na veliko i malo s 3,9 milijardi kuna neto dobiti, što je povećanje od 52% u odnosu na prethodnu godinu.
Osnovne karakteristike poslovanja poduzetnika po djelatnostima u 2015. su: povećanje neto dobiti u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 68,3%, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 56,6%, u trgovini na veliko i malo za 52%, u djelatnosti opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša za 47,9%, povećanje neto gubitka u djelatnosti građevinarstva za 416,1%, smanjenje neto gubitka u djelatnosti poslovanja nekretninama za 70,4%, smanjenje neto dobiti kod ostalih uslužnih djelatnosti za 83,6% te smanjenje neto dobiti u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja za 66%.
Važno je napomenuti da je u djelatnosti rudarstva i vađenja u 2015. godini ostvaren neto gubitak, a u 2014. iskazana je neto dobit (neto gubitak od 170 milijuna kuna nakon neto dobiti u iznosu 612 milijuna kuna). U četirima je djelatnostima u prethodnoj godini, 2014., iskazan neto gubitak, a u 2015. iskazana je neto dobit, i to u djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, u djelatnosti prijevoz i skladištenje, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
NAJVEĆE PLAĆE UZ NETO DOBITAK
Analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po područjima djelatnosti unatrag nekoliko godina pokazuje da tri djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo), koje zapošljavaju polovinu ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, za svoj rad primaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka hrvatskih poduzetnika. Zaposleni u trgovini imali su niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih poduzetnika za 6,3%, zaposleni u prerađivačkoj industriji za 0,1% niže, a zaposleni u građevinarstvu za 16,3% niže.
Najveće prosječne mjesečne neto plaće obračunate su zaposlenima u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije, u djelatnosti informacija i komunikacija te u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. Zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja iskazali su neto gubitak od 170 milijuna kuna, a obračunali su plaće od 7377 kuna, što je za 47% više od prosjeka.
Zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali su prosječne mjesečne neto plaće veće od prosjeka za 45,3%, zaposleni u djelatnosti informacije i komunikacije za 42% veće, a zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja za 29,1% veće. (liderpress.hr)
