Iduće godine implementacija sustava označavanja sljedivosti za voće i povrće

Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva tema je dvodnevnog savjetovanja koje organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ)

Iduće godine trebao bi biti implementiran sustav označavanja sljedivosti za voće i povrće, istaknuo je u srijedu Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu na 14. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara.

Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva tema je dvodnevnog savjetovanja koje organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a u Tuheljskim Toplicama okupili su se voćari, djelatnici znanstvenih i javnih ustanova te stručnjaci iz poljoprivrede, industrije i trgovine.

Ravnatelj HAPIH-a naglasio je da je, uz tehnologiju i sortiment koji su među vodećim elementima konkurentnosti, ključno i pitanje udruživanja.

“Naši voćari se moraju udruživati, moraju ulaziti u proizvođačke organizacije, zajednički nastupati na tržištu. Možemo im pomoći kroz određene mjere, kao što rade druge europske zemlje“, rekao je Dugalić.

Kazao je i da se planira uvesti sustav označavanja sljedivosti voća i povrća, kao što je to krenulo s mesom, jajima, brašnom, kruhom. Dodao je da bi se sustav i za voće i povrće trebao implementirati sljedeće godine jer “hrvatski potrošač traži hrvatsko voće i povrće”.

Da je udruživanje voćara ključno pitanje složio se i pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Tušek.

“U segmentu od 3 do 10 hektara imamo više od 50 posto poljoprivrednih proizvođača. Ta brojka govori da jednostavno oni sami pojedinačno ne mogu nastupati na tržištu, već se moraju ujediniti u proizvođačke organizacije, zadruge i na taj način nastupati na tržištu”, kazao je Tušek.

Župan Željko Kolar dodao je da je u Krapinsko-zagorskoj županiji 7038 parcela na 1168 hektara.

“Ono što bi moglo biti budućnost voćarske proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije je ekološka proizvodnja. Mi imamo negdje oko 100 hektara pod poljoprivrednim proizvodima i 20 hektara u prijelaznom razdoblju. Jedna četvrtina je upravo u voćarskoj proizvodnji i to prije svega malina, kupina, borovnica i oraha”, rekao je Kolar, koji smatra da bi trebalo brendirati domaće voćarske proizvode i plasirati ih turistima u Dalmaciju, Istru i Primorje.

Spomenuta je i problematika nepoštene trgovačke prakse, što je komentirala izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Marijana Petir. Zadovoljna je donošenjem Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, ali smatra da da se ne provodi dosljedno.

“Vidimo da su još uvijek poljoprivrednici u podčinjenom položaju prema trgovcima. Ako govorimo o voćarskom sektoru onda će vam i sami voćari potvrditi da trgovački lanci uvoze u rinfuzi voće i povrće koje prepakiravaju i stavljaju oznaku da je proizvedeno u Hrvatskoj. To je nedopustivo”, kazala je Petir te dodala da je isto tako nedopustivo da se uzima roba od poljoprivrednika, drži neko vrijeme u skladištu i onda vraća proizvođaču kad više nije upotrebljiva.

U stručnom dijelu 14. savjetovanju hrvatskih voćara obrađuju se teme iz pomoekologije i pomofizilogije, zaštite bilja, tehnologije i prerade te proizvodnje i ekonomike. (Hina)