Kako bismo što bolje prikazali trenutno stanje izvanrednih mjera u Hrvatskoj, Mediana Fides je u razdoblju od 26. do 27. ožujka provela anketno istraživanje putem vlastitog online panela. Sudjelovalo je 627 punoljetnih stanovnika Hrvatske, a rezultati su za Hrvatsku reprezentativni prema spolu, dobi i regiji.

Oko polovica stanovništva Hrvatske po potrebi posjećuje ljekarne kako bi se opskrbili lijekovima, a 44% kako bi se opskrbili proizvodima za zaštitu (maskama, rukavicama, sredstvima za dezinfekciju).

Gotovo polovica ne koristi dodatke prehrani. U vrijeme provedbe istraživanja 10% nije koristilo zaštitna sredstva. Od zaliha kod kuće najviše imaju proizvode za zaštitu (gotovo trećina stanovništva).

Hrvati ne pokazuju sklonost izrađivanju bilo kakvih proizvoda kod kuće, bilo da se radi o lijekovima, dodacima prehrani ili proizvodima za zaštitu.


S obzirom na svu komunikaciju o zaštitnim mjerama protiv zaraze koronavirusom, sve više ljudi u Hrvatskoj ističe češće pranje ruku nego inače, češće dezinficira površine, prati web stranice HZJZ-a i Ministarstva zdravlja te prati u medijima sadržaje vezane za zdravlje.

Međutim, imamo manje aktivnih u neizravnoj zdravstvenoj skrbi, manji dio stanovništva je počeo s rekreacijom kod kuće, zdravom prehranom, konzumacijom dodataka prehrani te rekreacijom na otvorenom.


U vrijeme uvođenja izvanrednih mjera pratili smo izvještaje medija o trgovinama. Ne iznenađuje podatak da je tri četvrtine stanovnika Hrvatske opskrbljeno zalihama hrane. Od toga je njih 59% napravilo zalihe prije uvođenja izvanrednih mjera, a 9% stalno kupuje hranu koja im ponestane.

S druge strane, samo 24% stanovništva Hrvatske nije posegnulo za stvaranjem zaliha, kupuje usput, oslanja se na druge ili nabavlja hranu online i putem dostave.


Gotovo svi stanovnici Hrvatske koji su pripremili zalihe hrane, kupili su osnovne namirnice (tjesteninu, rižu i žitarice, brašno, mlijeko, ulje, šećer, meso, jaja, mliječne proizvode, kruh i pekarske proizvode). Za kupovinu konzerviranih namirnica, odlučilo se 77% stanovnika, a 65% je kupilo proizvode za osobnu njegu i za čišćenje doma.


Tijekom krize mediji su znatno povećali praćenost. Tako su informativni programi nacionalne televizije (HRT1, HRT2, HRT3, HRT4) te internet portali s vijestima postigli čak puno više praćenosti nego kad nije bilo krizne situacije u Hrvatskoj.


Društvene mreže također proživljavaju veće promjene, dok su filmovi, serije i drugi sadržaji postigli “tek” polovičan rast ili manje.


Izvanredne mjere imaju utjecaj na zabrinutost stanovnika Hrvatske. Njih 77% ističe da su (jako) zabrinuti za svoj život i živote svojih najmilijih, 23% se izjasnilo kao ravnodušni, a 8% kaže da nije zabrinuto.


Razumljivo je da polovica stanovništva Hrvatske procjenjuje da im se život promijenio na gore zbog provođenja izvanrednih mjera. U tim promjenama 5% stanovništva vidi pozitivan utjecaj na njihov život.


Za zaposlene se stanovnike situacija s obavljanjem radnih obaveza promijenila – 41% njih radi na daljinu, od kuće, a 38% obavlja službene dužnosti kao i obično. Oko desetine stanovnika koristi izvanredno godišnji odmor, a nešto manje od desetine je na čekanju.


Oni koji rade od kuće susreću se s izazovom usklađivanja poslovnih i obiteljskih obaveza. Polovica stanovništva Hrvatske brigu i radne obaveze izmjenjuje s drugim članovima obitelji. Gotovo četvrtina svoje radne obaveze prilagođava brizi o djeci, dok 14% ističe da djeca sama izvršavaju svoje školske obaveze te da se stanovnici prvo pozabave radnim zadacima, a nakon toga brigom o djeci.


Dolazimo do zaključka da se stanovništvo Hrvatske pridržava mjera i preporuka nadležnih institucija za suzbijanje širenja koronavirusa u Hrvatskoj. Za trenutnu situaciju, većina stanovništva se adekvatno pripremila sa zalihama hrane i lijekova čak i prije uvođenja izvanrednih mjera.

Promjene su nastale u svakodnevnoj rutini kod stanovnika koji rade od kuće jer moraju uskladiti poslovne i obiteljske obaveze. Ipak, većina stanovnika Hrvatske zabrinuta je zbog razvoja izvanredne situacije i vjeruje da im se život trenutno pogoršava. Tek mali dio stanovništva u svim promjenama vidi pozitivnu konotaciju.

Maja Juričan
maja.jurican@mediana.hr
Mediana Fides