voda-kava-stol-midiDa se trendovi mijenjaju, govori podatak da je potrošnja mineralne vode u posljednjih sedam godina pala 24,3 posto, a potrošnja flaširane izvorske vode u tom istom razdoblju porasla 375,8 %!

Najava Radenske kako na hrvatskom tržištu planira veću prodaju mineralnih voda, dok je samo pitanje dana kad će Badelove Kalničke vode prijeći u ruke Tedeschijeva Atlantica, još će jače zaoštriti konkurenciju na hrvatskom tržištu, koja nikada nije bila jača.

Domaće je najbolje
Teško da će pritom išta narušiti lidersku poziciju Agrokorovih voda Jamnice i Jane, koje su na hrvatskom tržištu 2009. držale 77,3, odnosno 65,6 posto tržišta. No poslije Podravkinih voda Studene i Studenca koje drže drugo mjesto s oko 10 posto udjela u gaziranim i negaziranim vodama, pozicija ostalih igrača na tržištu “teškom” oko 1,43 milijarde kuna nipošto nije “zacementirana”.

Očito je samo da Hrvati najviše vole “domaću” vodu, za koju je država tvrtkama izdala 30-ak koncesija za crpljenje i prodaju, a Evian i druge multinacionalke u nas zasad nisu previše atraktivne.

Iako će mnogi reći kako flaširana voda u nas nije ništa bolja od one iz slavine, ukupna domaća proizvodnja mineralne i izvorske vode u posljednjih je sedam godina porasla 33,8 %, na 364 milijuna litara.

studena-pakiranje-midiNo, da se trendovi i te kako mijenjaju govori podatak da je potrošnja mineralne vode u sedam godina pala 24,3 posto, sa 226,7 mil. litara u 2002. na 171 mil. u 2009., a potrošnja flaširane izvorske vode u tom istom razdoblju s 29,3 mil. litara porasla na 138,9 mil. litara – 375,8 %!

Hrvati su lani popili 327,8 mil. litara flaširane vode, od čega je iz uvoza stiglo 17,8 mil. litara. Znakovito, u 2009. po glavi stanovnika popili smo ukupno 23 mil. litara manje, odnosno pet litara manje po glavi stanovnika.

Lani je tako per capita popijeno 43 litre mineralne i 32 litre izvorskih voda iz boce, podaci su Gospodarskoga interesnog udruženja proizvođača pića.

Potrošnja prirodne mineralne i prirodne izvorske vode u RH u prvih je šest mjeseci 2010. zabilježila pak novi recesijski pad od 9 % prema istom razdoblju 2009., što se uglavnom odnosi na flaširanu proizvodnju domaćih proizvođača.

Prema podacima DZS-a, u tom je razdoblju čak zabilježen blag porast uvoza flaširanih mineralnih voda. I dalje se najviše uvozi iz Slovenije i BiH, a uvoz iz Njemačke ima najveći indeks rasta, kaže Ružica Glazer, direktorica GIUPP-a.

No pad je prodaje u prvom polugodištu, ističe ona, očekivan zbog nepovoljnih vremenskih prilika, osobito u travnju i svibnju, a prodaja u srpnju i kolovozu to bi trebala nadoknaditi. Stoga se očekuje da bi 2010. po potrošnji mogla biti ista kao 2009., to više što je voda sezonska roba – od lipnja do rujna proda se čak 45 posto godišnje količine vode!

Jana i u Krogeru
Tome u prilog ide i činjenica da je Jamnica – čija prodaja na domaćem, ali i 25 inotržišta, raste – u srpnju prodala više od 60 milijuna litara, čime je ostvarena 15 posto veća prodaja nego u bilo kojemu mjesecu u dugoj povijesti te tvrtke.

jana-trgovina-amerikaPrepoznatljiv hrvatski izvozni proizvod, Jana je na svim tržištima pozicionirana kao premium proizvod. Stoga se, osim na tržištima regije, sve više prodaje i u Kanadi, Japanu, Portugalu i SAD-u, a svake godine otvaraju se i nova izvozna tržišta.

Na tržište SAD-a Jana je krenula 2005. u državi New York. No prošlog je tjedna dospjela i na police Krogera, drugoga najvećeg lanca trgovina u SAD-u (odmah iza Walmarta) koji ima 2468 supermarketa, nakon već uhodane prodaje u Whole Foodsu, američkom lancu supermarketa poznatom po organskoj hrani i namirnicama vrhunske kvalitete.

Jana je i prva hrvatska voda koja je skupa s Jamnicom uvrštena na listu voda u boci EU te službenu listu dobavljača NATO-a. No velik posao s vodom svakako rade i Studenoj, Cetini, Bistroj, Aqua Vivi.

Atlantic grupa nakon preuzimanja Droge Kolinske u portfelju ima vodu pod brendom Karađorđe u Srbiji te domaću Cedevitu Go, no Kalničke će joj vode, ne posluže li Tedeschiju samo za punjenje Cedevite Go, na hrvatskom tržištu donijeti početnih 1,9 posto udjela u izvorskim i 0,3 posto u gaziranim vodama.

Iako je Hrvatska treća po vodnom bogatstvu u Europi, proizvodnju vode u nas zasad tek rijetki percipiraju kao biznis budućnosti. Čak i neki dugogodišnji koncesionari, poput Francka, još kalkuliraju i čekaju pravi trenutak za akciju. (Večernji list)

Unosan biznis traži i unosna ulaganja
Procjenjuje se da je koncesionarima na raspolaganju 1,2 milijuna prostornih metara izvora vode, ali se zasad crpi oko pola toga kapaciteta. Neki uzrok vide u tome što takav biznis zahtijeva desetke, pa i stotine milijuna kuna ulaganja. Litra mineralne ili izvorske vode opterećena je različitim naknadama, među kojima proizvođače, posebice one male “boli” poticajna naknada u svrhu korištenja višekratno primjenjive, odnosno povratne ambalaže od 0,09 do 0,30 kn/kom. Kako je povrat jednokratne ambalaže i 130 posto, dok se povratna koristi uglavnom u HoReCa uslugama, ona je više nego upitna, kazali su u Eko-Ozri.