Posljednjih se godina primjećuje trend rasta skupljih i kvalitetnijih pića nauštrb jeftinijih (tzv. premiumizacija), pije se manje, ali kvalitetnije. Uz to, prisutno je i okretanje “zdravijim” vrstama pića, onima s manje kalorija, manje aditiva, funkcionalnim pićima, pićima s manjim udjelom alkohola te ready-to-drink varijantama. Craft proizvodnja ušla je na scenu ne samo u kategoriji piva, već i u kategoriju jakih alkoholnih pića.

U fokusu GfK panela kućanstava našla se i kategorija jakih alkoholnih pića. Iako se radi o pićima višeg cjenovnog nivoa koja se nerijetko konzumiraju u restoranima, kafićima i klubovima, analiza GfK panela kućanstava pokazuje da je 43% hrvatskih kućanstava kupilo neku vrstu jakog alkoholnog pića u periodu od svibnja 2018. do travnja 2019. godine za kućnu potrošnju. U prodaji za kućanstva i dalje dominiraju domaći proizvođači, posebice Badel 1862 i Maraska, a slijede ih dva strana, Jägermeister i Diageo. Trgovačke robne marke nemaju značajnu ulogu u ovoj kategoriji, osim Lidla, koji se istaknuo širinom asortimana te drži solidan udio gotovo u svim potkategorijama jakih alkoholnih pića.

U ovoj analizi fokusirat ćemo se na najvažnije potkategorije za potrošnju u kućanstvu – likere (uključuju i gorke i slatke) i rum (važan u pripremi kolača), no spomenut ćemo i piće koje u posljednje vrijeme u Europi doživljava svojevrsni “boom” – gin.

Likeri drže 40% vrijednosne prodaje ukupne kategorije jakih alkoholnih pića za potrebe kućanstava, prosječna učestalost kupovanja je 2,3 puta u godini dana, a od ukupnog broja košarica koje sadržavaju jaka alkoholna pića liker se nalazi u njih 35%. Rum je u analiziranom periodu kupilo 18% kućanstava, kupljen je u prosjeku 1,4 puta pa se nalazi u 19% svih košarica koje sadržavaju jaka alkoholna pića. Ukupno 4% hrvatskih kućanstava kupilo je gin u analiziranom periodu, a kupovao se češće od prosjeka za ukupnu kategoriju jakih alkoholnih pića (3,6 puta u periodu od godine dana, zaključno s travnjem 2019. godine).

Zanimljivo je promotriti koje se kategorije češće nađu u istoj košarici s analiziranim kategorijama. Tako npr. likeri postaju dio iste misije unutar koje se kupuju i druge kategorije alkoholnih pića, ali vežu se i uz energetska pića, pripravke za izradu kolača, šećer, kolače i čokoladne praline i bombone. Rum se očekivano veže uz proizvode koji se koriste za pripremu slastica.

USPJEŠNOST TRGOVACA
Treba spomenuti i ključne trendove u prodaji u kategorijama pića: posljednjih se godina primjećuje trend rasta skupljih i kvalitetnijih pića nauštrb jeftinijih (tzv. premiumizacija), pije se manje, ali kvalitetnije. Zatim okretanje “zdravijim” vrstama pića, onima s manje kalorija, manje aditiva, funkcionalnim pićima, pićima s manjim udjelom alkohola te ready-to-drink varijantama. Craft proizvodnja ušla je na scenu ne samo u kategoriji piva, već i u kategoriju jakih alkoholnih pića. Kako je kupac u današnje vrijeme na tronu, zahtjevan i ima velike mogućnosti izbora, na proizvođačima je da idu u korak s vremenom i trendovima ako žele biti uspješni.

A kako trgovci upravljaju jakim alkoholnim pićima? Odgovor nudi Share of Wallet analiza kroz koju identificiramo koliko uspješno trgovac upravlja analiziranom kategorijom u odnosu na druge kategorije u svom asortimanu. Pritom u ovoj analizi ne uspoređujemo trgovce na način da možemo tvrditi kako je jedan uspješniji od drugoga, a usporedbu radimo na SOW ukupnog FMCG tržišta.

Konzum nije u potpunosti iskoristio potencijal ukupne kategorije jakih alkoholnih pića (SOW kategorije manji od SOW-a FMCG košarice), a uspješniji je u upravljanju kategorijom ruma od kategorije likera. Ostali trgovački lanci uspješno upravljaju ukupnom kategorijom (SOW kategorije veći od SOW-a FMCG košarice). Lidl i Interspar puno su uspješniji u likerima nego u rumu, dok je Kaufland nešto ispod prosjeka za obje kategorije. Plodine vrlo uspješno upravljaju kategorijom ruma.