U pogledu na trendove konzumacije jakih alkoholnih pića među odraslom hrvatskom populacijom na prvom smo mjestu željeli saznati u kojoj se mjeri ova kategorija općenito konzumira, a provedeno istraživanje je pokazalo kako više od polovice građana konzumira jaka alkoholna pića (55,6%), što je vrlo značajan udio.
Unutar konzumenata, gotovo jedna trećina njih (32,5%) navodi da konzumira jaka alkoholna pića nekoliko puta mjesečno, a tri sljedeća vremenska parametra su gotovo izjednačena pa tako 22,8% ispitanika kaže da ovu kategoriju konzumiraju nekoliko puta godišnje, dok 20,6% njih kaže da to čini jednom tjedno, a 20,5% kao svoj odgovor navodi nekoliko puta tjedno. Najučestalijih korisnika, onih koji jaka alkoholna pića konzumiraju svakodnevno, ima ukupno 3,6% u ukupnom broju korisnika ove kategorije.
Likeri su uvjerljivi lideri kada je riječ o vrsti pića koju hrvatski korisnici kategorije najčešće konzumiraju s natpolovičnih 52,9% udjela. Čvrsto drugo mjesto drži rakija s 20,6% udjela, a viski s 10,4% i džin s 8,5% relativno su blizu po popularnosti. Vodka se sa svojih 3,7% udjela još uvijek drži na listi najpopularnijih jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu koju, s vrlo malim udjelima, zaključuju tekila (0,6%) i rum (0,2%), dok na ostale vrste otpada 3,2% udjela.
Jaka alkoholna pića nešto više od dvije trećine ispitanika pije samostalno (68,6%), dok je preostalih 31,4% ispitanih izjavilo kako vole raditi sve popularnije mikseve odnosno mješavine sa sokovima ili drugim alkoholnim pićima.
Što se tiče lokacije na kojoj najčešće konzumiraju jaka alkoholna pića, najveći udio ispitanika, njih 47,8%, kao mjesto konzumacije navodi svoj dom ili dom prijatelja ili člana obitelji. Nešto manje ispitanika (37,7%) češće konzumira takva pića izvan kuće, na mjestima poput kafića ili restorana, a najmanji udio (14,5%) navodi da podjednako često konzumiraju pića u domu i izvan njega.
Istraživanje su tijekom rujna 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
