Lani su kućanstva u Hrvatskoj kupovala manje jogurta u usporedbi s 2010. godinom. I količinski i vrijednosno riječ je o 9%-tnom smanjenju koje je posljedica značajnog pada kupnje jogurta s malim udjelima mliječne masti, dok je istovremeno segment s udjelom mliječne masti iznad 1,5% stagnirao u odnosu na 2010. godinu. Je li riječ o najavi novog trenda ili se radi o prolaznom fenomenu otkrit će tekuća godina, navodi se u istraživanju GfK.
Specifičnost kategorije jogurta u 2011. u odnosu na 2010. je u činjenici da se odnos kupovine tekućih i krutih, voćnih i običnih jogurta nije promijenio. Odnos brendova također je ostao gotovo isti a i cijene su se zadržale na razinama iz prethodne godine.
Ipak, kategorija je pretrpjela primjetan gubitak. Jogurti s udjelom mliječne masti ispod 1,5% su svega godinu prije činili trećinu ukupne kupovine za kućanstva, a u 2011. njihov je udio u košarici pao na četvrtinu ukupne potrošnje na jogurte. Ovaj segment lani je zabilježio pad količinske prodaje od -25%, dok je vrijednosno pad iznosio -23%
Iako je kategorija u padu, odnosi krovnih brandova nisu se značajno promijenili u prošloj godini. Listu vodećih tradicionalno predvode dva jaka domaća brenda, Vindija i Dukat, svaki s po 30% tržišnog udjela.
Zanimljiva je i pozicija Danonea koji svega 1% količinskog udjela pretvara u 3% vrijednosnog udjela.
U kontekstu cjenovnih ratova, koji su tijekom posljednjih recesijskih godina sve izraženiji, treba istaknuti da su kućanstva u 2011. kupovala jogurte po gotovo jednakim cijenama kao i godinu prije.
Gledajući top 7 brendova, izuzimajući Konzumove i Lidlove marke, za istu količinu jogurta najmanje se novca trebalo izdvojiti za kupovinu Meggle jogurta. Iako su cijene jogurta kod većine stagnirale, Dukatove su cijene 6% niže u odnosu na 2010. godinu.