Juha – Jelo koje sve jezike govori

Danas je juha jelo kojim obično započinjemo glavni dnevni obrok, a može se servirati i samostalno. Konzumira se u različitim varijantama širom svijeta, ali sve nas grije, podsjeća na dom, obitelj i tople trenutke zajedništva.

Povjesničari hrane slažu se da je juha stara kao i samo kuhanje. Proces kombiniranja različitih sastojaka u velikoj posudi kako bi nastalo hranjivo, zasitno, lako probavljivo, a opet jelo koje je jednostavno pripremiti i pojesti bio je ključan u njenom nastanku. Takav obrok bio je odličan odabir kako za sjedilačke kulture, tako i za naše pretke nomade, za bogate ali i siromašne, zdrave i bolesne. Juhe, kao i razna variva, gulaši, kaše i slične varijante, evoluirale su ovisno o lokalnim sastojcima i ukusima. Danas tako imamo španjolski gazpacho, talijanski minestrone, francusku juhu od luka ili pak riblji bouillabaisse, kreolski gumbo, ruski ili ukrajinski boršč, kineski won ton…što su sve zapravo varijacije na istu temu.

Danas je juha jelo kojim obično započinjemo glavni dnevni obrok, a može se servirati i samostalno. Ona nas grije, podsjeća na dom, obitelj i tople trenutke zajedništva. Malo nas, jedući juhu, razmišlja o njenom porijeklu i zašto je baš juha temelj prehrane mnogih kultura. Dobro je stoga ponekad podsjetiti da je povijest juhe duga i fascinantna.

Arheolozi vjeruju da ljudska vrsta neki oblik jušnog obroka konzumira već najmanje 20.000 godina, a sve je započelo kada je otkriveno kako posude za kuhanje učiniti nepropusnima. Naši preci uzeli bi tada svoje glinene zdjele, napunili ih mesom, dostupnim povrćem, orašastim plodovima i sjemenkama te začinskim biljkama i zakuhali sve zajedno nad ognjištem napravljenim od vrućeg kamenja. Tako je nastajao topao i zasitan obrok pogodan za konzumaciju cijele zajednice. Mnogi čak vjeruju da su prve juhe bile kaše od mješavine kuhanih žitarica i vode, slične današnjim zobenim kašama ili pak grizu kuhanom na mlijeku ili vodi. Kako bilo, juhe su našim precima uvelike pomogle obogatiti jelovnik i hraniti se zasitnije i raznovrsnije.

DUGA POVIJEST
Nekoliko je teorija kako je juha, odnosno “supa” (od engleski soup) dobila ime. Spominje se porijeklo iz Starog Rima od latinskog izraza suppa, što znači kruh u juhi odnosno nekom jušnom jelu. Druga kaže da joj je porijeklo od germanske riječi “sop” koja se koristi za kruh koji se močio u varivu.

Juha ili neka varijanta jušnog jela ne samo da je bila temeljna hrana naših predaka već je, prema vjerovanju nekih povjesničara hrane, ujedno i temelj ugostiteljstva odnosno restorana kakve poznajemo danas. Još u 16. stoljeću u Parizu su se pojavila mjesta na kojima se moglo pojesti razne oblike jušnog jela, odnosno gulaš ili kašu. Parižani su ih poznavali kao “restoratifs” odnosno mjesta na kojima se moglo odmoriti. A od tadašnjih restoratifsa nastali su današnji restorani.

Tijekom 18. stoljeća juha je doživjela novi procvat izumom džepne varijante koja je bila kao stvorena za putnike, istraživače i vojnike. Paketić je sadržavao suhe sastojke koji su lako i brzo mogli biti pretvoreni u juhu koja je putnicima u kratkom roku i bez puno muke mogla pružiti nužne nutrijente. Ovu džepnu varijantu brzo su slijedile konzervirane juhe te njene dehidrirane opcije.

Juha kao jelo nadilazila je kulturne razlike i dovela do razvoja modernih restorana, a dugovječnosti njene pripreme možemo zahvaliti i za brojne različite i izdašne recepte te varijante u kojima uživamo i danas.

U zapadnjačkim kulturama laganije, bistre juhe obično se služe kao prvo jelo, dok su bogate, krem juhe obično dio manje formalnih objeda. Zanimljive iznimke su voćne juhe koje se u istočnim dijelovima Europe služe kao desert, a ponekad čak i kao uvod u obrok. U Kini, bistra je juha dodatak svakom obroku uz običaj da se konzumira tijekom jela kao napitak, dok se složenije juhe, kao slavno ptičje gnijezdo ili pak juha od repa morskog psa, uglavnom poslužuju u kombinaciji s drugim jelima ili pri kraju svečanog obroka.

Mnoge se juhe jedu hladne. Neke od klasičnih hladnih juha su francuska vichyssoise od krumpira i poriluka, španjolski gazpacho od rajčica i ostalog povrća, poljski chlodnik od cikle, kiselog vrhnja, krastavaca i školjaka, židovski schav od biljke loboda i danski kaernemaelkskoldskaal od buttermilka. I juha consommé, koja se spravlja pročišćavanjem temeljca uz brojne dodatke, može se zahvaljujući svojoj želatinoznoj strukturi dobivenoj iskuhavanjem kostiju konzumirati hladna.

VITAMINSKA BOMBA
Osnovna podjela juha je na bistre i guste odnosno krem juhe. Potonje su omiljene zbog svoje brze i jednostavne pripreme te činjenice da se mogu skuhati od zaista raznovrsnog povrća, što ih čini izuzetno hranjivima i bogatim vitaminima te mineralima. Nema zaista ništa jednostavnijeg od kuhanja krem juhe. Željeno povrće se skuha, smiksa bilo kakvim štapnim mikserom i začini po želji. Od povrća koje često sadrži škrob dolazi njihova kremozna i svilenkasta struktura. U našim su krajevima posebno u jesen i kroz zimu popularne krem juhe od bundeve ili buče koje se može obogatiti prženim sjemenkama buče i dodatno začiniti domaćim bučinim uljem. Juha od brokule, primjerice, izvrsno se slaže s preprženim kockicama kruha začinjenim maslinovim uljem, dok je u krem juhu od mrkve, upravo zbog kontrasta, poželjno staviti barem malo chilli papričica.

Ništa manje popularne nisu niti bistre juhe koje se uglavnom spravljaju od raznolikog povrća i mesa, a u gotovo svakoj kombinaciji mogu biti prava vitaminska bomba. Kod kuhanja bistre juhe, slažu se mnoge domaćice, najvažnija je konstantna, ne previsoka temperatura, tako da se juha ravnomjerno i lagano kuha. Pri tome ne smije biti poklopljena. Za bistrinu u juhu se često dodaje i prepolovljeni prženi crveni luk.

Temelj svake dobre bistre juhe su ipak meso i kosti bez kojih nema izdašne juhe. Duljina kuhanja ovisi o vrsti mesa pa je tako za pileću juhu dovoljno otprilike sat i pol, dok se goveđa juha mora “krčkati” i do tri sata. Za dopunu i dodatnu kalorijsku vrijednost, kako kod nas, tako i u mnogim drugim zemljama svijeta, u juhu se dodaju razni oblici tjestenine ili pak knedle koje se rade od brašna, griza ili uz dodatak jetre.
Juhe su općenito izvrstan niskokalorični izvor vitamina i minerala, a njihov okus daje snagu, grije i u sjećanje priziva najtoplije obiteljske trenutke.

BOGATA PONUDA
U trenucima kad nam se baš jede jedna takva, a stresna svakodnevica ne dopušta dulje stajanje kod štednjaka, a kamoli nabavku svježih namirnica, upomoć uskaču poznati proizvođači već udomaćenih juha. Tvrtka Nestlé tako potrošačima u Hrvatskoj trenutačno nudi više od 20 vrsta različitih Maggi juha, od bistrih poput pileće, goveđe, dalmatinske i kraljevske juhe pa do krem juha, od kojih su najpoznatije juha od gljiva i krem juha od rajčice s mozzarellom.

“Maggi juhe nude uravnotežen obrok s jednostavnim sastojcima koje potrošači dobro poznaju kao što su špinat, krumpir, rajčica, luk, grašak, mrkva, pastrnjak i paprika.

Dodatno, ove zime na police trgovina stižu tri Maggi inovacije – pileća krem juha, juha od rajčice s rezancima i kokošja juha”, najavljuje Slaven Tuškan, voditelj kategorije hrane tvrtke Nestlé Adriatic.

Prema navodima iz te kompanije, danas potrošači sve više koriste prirodne, svježe namirnice i kuhaju u vlastitom domu pa stoga žele nutritivno bogatiju prehranu, zanimaju ih informacije o proizvodima koje konzumiraju i vole eksperimentirati s hranom.

“Očekujemo kako će se takve navike potrošača zadržati i zato nam je važno da asortiman odgovara preferencijama potrošača novog doba”, dodaje Tuškan uz napomenu kako ukusi i sklonosti potrošača igraju glavnu ulogu u stvaranju Maggi proizvoda pri čemu stalno osluškuju i istražuju njihove potrebe. U skladu s time, u razvoju čitavog Maggi asortimana intenzivno rade na povećanju udjela povrća te smanjenju udjela soli.

Domaća prehrambena kompanija, ujedno tržišni lider u segmentu juha, koprivnička Podravka, potrošačima danas nudi više od 40 juha za svačiji ukus i za svaku priliku. U asortimanu su klasične juhe kao što su Kokošja ili Goveđa juha s tjesteninom te juhe standardnih okusa kao što su Bečka, Dalmatinska, Svatovska ili Proljetna. Tu su i krem juhe od gljiva, brokule i cvjetače, bundeve te na kraju, ali ne manje važne, žitarične juhe koje, zahvaljujući zanimljivoj kombinaciji žitarica i povrća, mogu postati i glavno jelo – Bogata juha s 5 žitarica, Bogata juha s vrganjima i heljdom te Bogata juha s ječmom i povrćem. U Podravki podsjećaju i na svoje nezaobilazne instant Fini-Mini juhe koje u samo tri minute nude hranjiv i topli obrok u svakoj prilici.

“Osluškujući želje i potrebe potrošača, a prateći svjetske trendove prehrane, Podravka kontinuirano radi na ponudi inovativnih novih proizvoda te unaprjeđenju postojećih, što se u zadnjih nekoliko godina ogledalo u micanja pojačivača okusa iz receptura većine juha iz našeg asortimana”, podsjećaju iz koprivničke tvrtke te ujedno najavljuju da za 2021. godinu pripremaju okuse koji se baziraju na novim, trendi žitaricama, kao i nove kombinacije tradicionalnih sastojaka.

Iz ove tvrtke dodaju kako svaki novi proizvod od potvrde recepture do police prolazi dugi put u kojem sudjeluju mnogi sektori tvrtke počevši od marketinga, razvoja, nabave, proizvodnje, prodaje, te kako ideje za nove okuse dolaze iz svakodnevnog poslovnog i privatnog okruženja. U tom se procesu prate svjetski trendovi u prehrani uvažavajući interes potrošača za novim sastojcima i inovacijama te za healthy trendovima. Uz to, u Podravki ističu kako istovremeno osluškuju i potrebe mikro okoline te se prilagođavaju specifičnostima pojedinih tržišta u kreiranju svog asortimana juha.

Uz bogati asortiman proizvođača, a s dolaskom tmurnijih i hladnijih dana, juha će nam biti itekako dobar saveznik u borbi protiv bolesti. Krem ili bistra, iz šalice ili tanjura, s tjesteninom ili knedlama – sasvim je svejedno. Sigurno je jedino da tek u odrasloj dobi razumijemo zašto su nam stariji uvijek govorili kako im s godinama sve više paše jušno.
Dobar tek!

Prethodni članakSomersby donosi praznike i optimizam uvijek i svugdje
Sljedeći članakProizvodnja kupusa stabilna, korona stvorila viškove i srušila cijene