Kako naplatiti dugovanja – rješenja i prigovori

rjesenje-o-ovrsiAko je određeno potraživanje nesporno i za dužnika i za vjerovnika bolje je da se izbjegne parnica na sudu.

U postupku prisilne naplate duga odnosno ovršnom postupku i to temeljem vjerodostojne isprave koje su najčešće račun ili IOS – izvod otvorenih stavki (napomena: detaljno objašnjeno u prethodnoj kolumni) postoje dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika, a to su sljedeći:

1) ako dužnik podnese prigovor protiv Rješenja o ovrsi i to unutar roka koji u pravilu iznosi 8 dana od dana kada je dužnik primio Rješenje o ovrsi, osim u predmetima naplate potraživanja temeljem mjenice ili čeka gdje taj rok iznosi samo 3 dana

i

2) ako Rješenje o ovrsi postane pravomoćno međutim niti na glavnom niti na sporednim žiro računima dužnika nema sredstava za naplatu potraživanja vjerovnika.

Prigovor protiv Rješenja o ovrsi
U prvom slučaju, tj. kada je podnesen prigovor protiv Rješenja o ovrsi Javni bilježnik prvo provjerava da li je prigovor pravodoban i dopušten. Ako je prigovor pravodoban (podnesen unutar roka) i dopušten (podnesen od strane ovlaštene osobe) Javni bilježnik prosljeđuje cijeli predmet nadležnom sudu i postupak se nastavlja kao parnica na sudu, a to može trajati od nekoliko mjeseci do oko godinu dana. U toj parnici vjerovnik kao tužitelj mora dokazati osnovanost svojeg potraživanja. To znači da mora dokazati da je isporučio određenu robu ili da je izvršio određenu uslugu, a poslije toga sud donosi presudu kojom nalaže dužniku da plati i dug i zatezne kamate te sve troškove sudskog postupka.

Objektivno gledajući, ako je određeno potraživanje nesporno i za dužnika i za vjerovnika je bolje da se izbjegne parnica na sudu.

Naime, dužnik će kada jednom konačno izgubi parnicu morati pored glavnog dijela duga platiti vjerovniku i vrlo visoke troškove sudskog postupka i odvjetničkog zastupanja te zakonske zatezne kamate koje iznose oko 15% godišnje. S druge strane, vjerovnik dok ne dobije parnicu na sudu ne može naplatiti od dužnika sredstva koja potražuje.

Dužnik bez sredstava
U drugom slučaju, tj. kada je Rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i kada Javni bilježnik preda vjerovniku jedan originalan primjerak tog Rješenja s otisnutom klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti vjerovnik treba poslati preporučenom poštom ili osobno uručiti to Rješenje u originalu poslovnoj banci kod koje je otvoren glavni račun dužnika.

Banka je dužna odmah po primitku navedenog Rješenja o ovrsi izvršiti pljenidbu sredstava na računu dužnika u iznosu određenom tim Rješenjem i prenijeti ta sredstva na poslovni račun vjerovnika. Ukoliko na računu dužnika nema dovoljno sredstava banka je dužna u roku od 8 dana obavijestiti vjerovnika o tome.

Kada je dužnik obrt tada vlasnik obrta kao fizička osoba odgovara za dug obrta i cijelom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom pa vjerovnik može promijeniti sredstvo ovrhe na određenu imovinu vlasnika obrta.

S druge strane ako je dužnik pravna osoba (najčešće d.o.o.) tada ta pravna osoba odgovara za dug samo svojom imovinom, a ne i imovinom ovlaštenih osoba u toj pravnoj osobi.

Međutim, ako je do nedostatka sredstava na računu dužnika došlo zbog zlonamjernog ponašanja određene ovlaštene osobe (direktor, prokurist, vlasnik poslovnih udjela) vjerovnik koji je zbog toga oštećen može pokrenuti kazneni postupak protiv te osobe i to podnošenjem kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela Prijevare.

U sljedećoj kolumni će biti riječ o ovrsi na pokretninama dužnika.

Duje Nazlić
Duje Nazlić

Vaš savjetnik

Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo.

Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.