Banke su nerijetko bile perjanice novih tehnoloških trendova, a njihova digitalna transformacija proces je koji se odvija praktički svakodnevno i to ubrzanim tempom.

Trodnevna konferencija o digitalnom poslovanju u organizaciji tvrtke Case iz Rijeke održana je krajem ožujka u zagrebačkom City Plaza Event Centru. Nakon što se u prva dva dana govorilo o temama “Digitalno društvo – ekonomija” te “Digitalno poslovanje – zdravstvo”, treći dan konferencije bio je posvećen temi “Digitalno bankarstvo – sigurnost”. Nekoliko je osnovnih naglasaka koji su se provlačili kroz praktično sva izlaganja. Jedan je svakako neumitni utjecaj tehnologije koja već sada presudno utječe na smjer razvoja bankarskih usluga, zatim je to nova regulativa koja određuje uvjete poslovanja u cijelom sektoru te sigurnost koja je oduvijek bila ključna, ali je sada u svjetlu GDPR direktive došla u žižu interesa cijele poslovne pa i šire javnosti.

OKVIR POSLOVANJA
Banke su nerijetko bile perjanice novih tehnoloških trendova, a njihova digitalna transformacija proces je koji se odvija praktički svakodnevno i to ubrzanim tempom. Zoran Bohaček, glavni savjetnik Hrvatske udruge banaka (HUB), među ostalim je govorio i o blockchain tehnologiji za koju je rekao da je obećavajuća i da svoju primjenu nalazi u bankarstvu, ali još više izvan bankarstva, a primjeri primjene sežu od zemljišnih knjiga pa sve do sljedivosti hrane. “Budućnost Europe je digitalna”, naglasio je Bohaček te nadodao: “U EU-u se priprema povelja o umjetnoj inteligenciji koja će biti dovršena do početka iduće godine te će govoriti o pravednosti, sigurnosti, dignitetu, privatnosti, jasnoći i zaštiti potrošača, što će značajno pojednostaviti poslovanje.”

Neven Maruševec iz Privredne banke Zagreb (PBZ) govorio je o PSD2 Access to Account (XS2A) ekosustavu upozorivši kako će PSD2 promijeniti prirodu plaćanja u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), a u konačnici i položaj banaka u platnom ekosustavu. “PSD2 se smatra pokretačem za nove tehnologije i usluge jer otvara vrata za fleksibilne i inovativne sudionike na tržištu plaćanja nudeći usluge koje trenutno ne postoje. PSD2 definira nova pravila za pristup klijentskim računima (XS2A) propisujući bankama da otvore pristupne servise trećim stranama. Za banke će to značiti da nisu više jedine koje imaju pristup podacima o klijentima. Klijenti će odlučivati kome žele odobriti pristup podacima o svojim računima i iniciranje plaćanja. Osim toga, s pojavom novih usluga zasnovanih na XS2A, banke mogu izgubiti povezanost s klijentima. Kako bi zadržale svoj položaj u novoj PSD2 stvarnosti, banke će morati prilagoditi svoje poslovne i operativne modele”, naglasio je Maruševec.

STATISTIČKI POKAZATELJI
Zrinka Petroci iz Hrvatske narodne banke (HNB) navela je statističke pokazatelje o broju transakcija i njihovom iznosu u 2017. godini. Zbrojimo li nacionalne i međunarodne platne transakcije, u Hrvatskoj je lani zabilježeno nešto više od 868 milijuna transakcija čija je vrijednost dosegnula 2.382 milijarde kuna. Pritom je debitnim karticama ostvareno 77% transakcija i 80% njihove vrijednosti. “Mobilno bankarstvo od 2014. godine pa naovamo raste po stopi do 50% godišnje, što je prvenstveno posljedica selidbe korisnika s internet bankarstva na mobilno bankarstvo. Prema podacima iz 2016. godine, ukupno je 27,4% ili 1,2 milijuna građana koristilo internet bankarstvo, dok je njih 13,81% ili 592 tisuće koristilo m-bankarstvo”, kazala je Petroci. Podaci HNB-a pokazuju također da je u 2017. godini elektroničkim putem provedeno 70% transakcija odnosno 91% vrijednosti transakcija. Lani je za 8,5% rastao i broj bankomata pa smo godinu zaključili s njih 4.931, dok je EFT POS uređaja bilo 12% više ili ukupno njih 119.527 pri čemu broj beskontaktnih uređaja neumitno raste i trenutno zauzimaju udio od 42% na tržištu. Nadalje, broj kartica na kraju prošle godine iznosio je 8,89 milijuna od čega je malo iznad 7 milijuna bilo debitnih. Nešto više od polovice bilo je korištenih platnih kartica (4,47 milijuna), ukupno 6,8 milijuna je bilo kontaktnih a 2,1 milijun beskontaktnih platnih kartica (+6,6%).

NOVE USLUGE I SIGURNOST
O digitalizaciji poslovnica govorili su predstavnici Addiko banke koji su u protekloj godini bili izuzetno aktivni na tržištu otvaranjem prve visoko-digitalizirane poslovnice u Hrvatskoj te lansiranjem usluge plaćanja putem Vibera, dok su o svojoj transformaciji u digitalnu banku imali što za reći i iz Hrvatske poštanske banke (HPB) koja prva u Hrvatskoj, među ostalim uslugama, nudi i mogućnost online otvaranja tekućeg računa bez potrebe odlaska klijenta u poslovnicu. Nakon usluga koje tržištu nudi Financijska agencija te prezentacije implementacije GDPR-a pomoću MS Office365 u zadnjem se bloku konferencije govorilo o digitalnoj sigurnosti. Konzultant Miho Pitarević naglasio je kako banke moraju provoditi cjelovitu digitalnu transformaciju a ne samo transformirati pojedine segmente svog poslovanja. U tom bi smislu, rekao je, sve tvrtke morale uvesti funkciju direktora digitalnih operacija (Chief Digital Officer – CDO) koji bi trebao voditi taj izuzetno kompleksan proces koji se bavi lomljenjem okoštalih struktura jer se suočava sa strukturnom rigidnosti sustava. Kompanije moraju digitalno misliti i formulirati poslovni model koji će na tom digitalnom nivou biti profitabilan, naglašava Pitarević te dodaje kako digitalna transformacija nužno uključuje promjenu ustaljenih obrazaca i navika poslovanja kako bi se provela “digitalizacija duha, ustroja te ciljeva tvrtke”.

Njegov kolega, također konzultant, Ranko Smokvina, govorio je o zaštiti potrošača na internetu. On je upozorio na to da je jedinstveno europsko tržište neuređeno kada je riječ o dostavi paketa, da nova uredba koja bi trebala riješiti geoblokiranje zapravo neće riješiti taj problem zaključivši kako će se funkcioniranje internetske trgovine u Europskoj uniji riješiti tek onda kada se kvalitetno regulira klasična, fizička trgovina.

Na kraju je na red došla i neizbježna tema o zaštiti osobnih podataka koje propisuje GDPR uredba. Snježana Grgić, direktorica tvrtke Privatnost koja je specijalizirana u području zaštite osobnih podataka, naglasila je kako su tvrtke, među ostalim mjerama, i do sada trebale barem jednom godišnje raditi sigurnosna testiranja. Istaknula je dva mehanizma zaštite podataka kojima se značajno smanjuje izloženost: anonimizacija podataka, čime se osobni podaci više ne mogu pripisati određenom ispitaniku bez uporabe dodatnih informacija, te enkripcija, koja je uvijek poželjna kao alat za zaštite osobnih podataka koji jasno ograničava pristup. “Tvrtke mogu osobne podatke čuvati samo iz dva razloga: ako imaju pravnu osnovu za to ili ako im je osoba dala dozvolu za korištenje njenih osobnih podataka”, poručila je Grgić.