Koronakriza izazvala je velike šokove u međunarodnoj trgovini, kretanjima i neravnoteži globalne ponude i potražnje, te je dovela do privremenih odluka kao i neočekivanih promjena u cijenama burzovnih roba, pa i pšenice. Unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i činjenici da EU tržište ima ogromne viškove pšenice, u Hrvatskoj ne postoji rizik od nestašice ili prevelikog uvoza, ističe se u analizi tržišta pšenice konzultantske tvrtke Smarter.

Za razliku od ostalih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji dobro, odnosno samodostatna je i relativno konkurentna, što za posljedicu ima svake godine izvoz značajnih količina pšenice, napominju iz Smartera. Na zasijanih 136.000 hektara u jesen 2019. za sada se očekuje normalan urod od blizu 750.000 tona, navodi se u analizi.

S obzirom na to da su potrebe Hrvatske za pšenicom na razini od oko 400.000 tona, za očekivati je da će se razlika izvesti, kao što je to bilo i prošle godine, kada je izvezeno 360.697 tona pšenice, od ukupne proizvodnje od 770.000 tona. Hrvatska ima prosječni prinos pšenice od 5,5 tona po hektaru (2019. godina), čime je gotovo na razini prosjeka EU zemalja.

“Hrvatski ratari su i dalje zainteresirani za sjetvu pšenice, jer ona u proteklih 10-ak godina ima jednu od najstabilnijih cijena”, ističu iz Smartera. Potkrepljuju to i podacima da se nakon skoka cijene koji se dogodio u financijskoj krizi 2009. godine, cijena pšenice u cijelom tom razdbolju, na razini jednogodišnjeg uroda, nije spuštala ispod 1 kunu za kilogram – kretala se od 1,03 kn/kg u 2016. do čak 1,72 kn/kg pšenice u 2011. godini.

Relativno visoka razina kao i 10-godišnja stabilnost cijena pšenice bila je dobra osnova za izvoz, kažu analitičari Smartera, napominjući kako je hrvatska prednost kao izvoznice činjenica da su najveći tradicionalni kupci zemlje u najbližem okruženju – Italija, BiH, Austrija i Slovenija.

Iz Smartera navode i kako proizvodnja pšenice u Hrvatskoj ima i svoj paradoks, jer iako gotovo polovinu ukupne pšenice ima za izvoz, s druge strane je i relativno veliki uvoznik, posebno tzv. poboljšivača – pšenice posebne kvalitete za industriju brašna, odnosno za potrebe konditorske i pekarske industrije.

Hrvatska je tako u 2019. uvezla 121.341 tona pšenice ove kategorije u vrijednosti od blizu 22 milijuna eura, i to prvenstveno iz svog okruženja – Mađarske, Austrije i Srbije, pa čak i BiH. Hrvatska izvozi pšenicu za proizvodnju stočne hrane, a uvozi skuplju pšenicu odgovarajuće kvalitete potrebne za domaću industriju, čime ne postiže maksimalnu moguću vrijednost poljoprivredne proizvodnje na kraju lanca vrijednosti, ističu iz Smartera.

Smatraju da bi poboljšanje strukture proizvodnje, odnosno vezivanje kvalitete za potrebe mlinske, pekarske industrije kao i konditorske industrije, generiralo ukupno veću vrijednost za sve u lancu proizvodnje. Tada bi, kako navode, vjerojatno izbjegla i veliki uvoz brašna od 31.568 tona u 2019., za što je potrošeno blizu 10 milijuna eura. Kada bi se na to dodala vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda, vidjelo bi se koliko prostora ima za povećanje dodane vrijednosti kroz povezivanje poljoprivrede s prehrambenom industrijom.

Kao drugu mogućnost povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u lancu upotrebe pšenice, odnosno svih žitarica, iz Smartera navode strategiju povećanja hrvatske stočarske proizvodnje, koja bi omogućila da se hrvatska stočna pšenica oplemeni u proizvodnji mesa domaće proizvodnje i na taj se način podigne dodana vrijednost.

Analiza Smartera pokazala je da kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 neće ugroziti potrebe Hrvatske za pšenicom, ali bi dugoročno trebalo razmišljati o promjeni hrvatske strategije u ratarstvu, poglavito u proizvodnji žitarica.

Sadašnje procjene govore da bi moralo doći do ogromnih vremenskih poremećaja, no čak i kada bi se prinos smanjio za 30 posto, Hrvatska bi imala dovoljno pšenice za vlastite potrebe, ističu iz Smartera.

Ulaganje u hranu se u svakoj krizi do sada pokazalo kao dugoročno najstabilnije i najmanje izloženo fluktuacijama u potražnji, no Hrvatska je premala da bi na bilo koji način mogla utjecati na globalne poremećaje i može biti sretna što je bar u sektoru žitarica samodostatna, zaključuje se u analizi. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!