Kriza natjerala 70 posto građana na racionalniju kupnju

Istraživanje GfK Hrvatska pokazuje kako je najčešće došlo do općeg smanjenja kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba. Čak 70 posto ispitanika kaže da kupuje promišljenije i opreznije

Vrijeme krize mnoge je građane natjeralo da promijene ponašanje prilikom kupovanja robe za svakodnevne potrebe, pokazuje istraživanje GfK Hrvatska provedeno u ožujku na 1000 građana. Najčešće je došlo do općeg smanjena kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba ali i do kompletnog odricanja od kupnje nekih proizvoda.

Tek oko 10 posto ispitanika u ovo krizno vrijeme nije ništa promijenilo u svojim navikama potrošnje i troše sve kao i prije. Ali, tu je još oko 13 posto građana koji također nisu ništa promijenili, no oni su od prije već na minimumu potrošnje i mnogo toga si uopće ne mogu priuštiti.

Što se sve  zaista promijenilo:

–    kupujem opreznije / promišljenije / samo ono što mi stvarno treba (70%)
–    odgađam kupovanje nekih stvari ili čekam kad su na popustu / pratim rasprodaje (38%)
–    odričem se nekih stvari, uopće ih više ne kupujem (37%)
–    umjesto proizvoda poznate marke kupujem one s nižom cijenom ili trgovačkom markom (30%)
–    odlazim više u diskontne prodavaonice (25%)
–    kupujem prema letcima trgovačkih lanaca (25%)
–    za kućanstvo kupujem trajne  proizvode /aparate  koji štede energiju (15%)
–    kupujem veće količine proizvoda uz  količinski popust (14%)
–    ako postoji mogućnost kupim već rabljeni proizvod (5%)
–    ništa se nije promijenilo, ponašam se isto kao i prije jer sam već na minimumu svega (13%)
–    ništa se nije promijenilo / ničeg se ne odričem (11%)

Oprezna kupnja samo najpotrebnijeg posebno je, više od prosječnih 70%, istaknuta u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (77%) te u Dalmaciji (75%). Žene su više sklone racionalizaciji od muškaraca (74:65%). Promišljeno kupovanje više je prisutno kod osoba starijih od 55 godina (75%).

Odgađanje kupovine ili čekanje povoljnije prigode važno je za gotovo 40 posto ispitanika, a najviše takvih ima  u Zagrebu s okolicom (44%), u Istri s Primorjem (46%), te kod dobne skupine između 25 i 35 godina starosti (48%).

Kompletno odustajanje od kupnje također je na razini od  gotovo 40 posto, a istaknuto je najviše u Zagrebu (44%).

Prelazak na jeftinije marke ili spas u proizvodima trgovačkih marki ističe oko 30% ispitanika, a najviše ih je u sjevernoj Hrvatskoj te naseljima od preko sto tisuća stanovnika (po 39%). Tome su sklone više žene i dobna skupina od 35 do 44 godine starosti (po 34%).

Odlazak u diskontne trgovine i kupovanje prema trgovačkim letcima postali su redovita pojava za četvrtinu građana. U diskonte, više od prosjeka, idu građani  Zagreba (29%) te Istre s Primorjem (33%) ali i dobna skupina od 45 do 54 godina starosti (34%).