Izdanjem novih redovnih dionica javnom ponudom kvalificiranim ulagateljima Ledo želi prikupiti sredstva za kupnju Frikoma iz Beograda i Leda Podgorica od Agrokora, istaknuo je predsjednik Uprave Leda Tomislav Kitonić na prezentaciji izdanja koja je održana danas na Zagrebačkoj burzi.
Preuzimanjem ovih kompanija Ledo želi objediniti cjelokupnu vlasničku strukturu Agrokora u segmentu sladoleda i smrznute hrane i postati regionalni lider u tom segmentu.
Po izvršenoj dokapitalizaciji Ledo planira uvrstiti svoje dionice u Službeno tržište Zagrebačke burze.
Knjiga za upis 93.750 novih redovnih dionica Leda otvorena je jutros u 9 sati, dionice će moći kupiti samo kvalificirani ulagači, a donji prag za kupnju je paket minimalne vrijednosti 400 tisuća kuna. Raspon cijene za nove dionice je od 8.000 do 9.000 kuna po dionici.
Knjiga dionica bit će otvorena do srijede, 19. prosinca, do 10 sati, a konačna cijena novo izdanih dionica utvrdit će se 19. prosinca. Voditelji izdanja su Erste&Steiermaerkische bank i Raiffeisen bank (RBA), a član Uprave RBA Zoran Košćak kazao je kako je ovo jedna od vrednijih transakcija u zadnje vrijeme na Zagrebačkoj burzi.
Burza će dobiti još jednu perjanicu za 2013., rekao je te pozvao kvalificirane ulagače da podrže ovu transakciju.
Član Uprave ESB Borislav Centner kazao je kako je Ledo još jedna kompanija koja se odlučila na dokapitalizaciju i uvrštenje u Službeno tržište.
To je, kaže, dobar signal za iduću godinu, da tvrtka koja ima dobar prihod izađe na tržište kapitala i u financijskim institucijama nađe strateškog partnera.
Predstavljajući kompaniju i njeno poslovanje Kitonić je između ostalog istaknuo kako tijekom 17 godina, koliko Ledo posluje u sklopu koncerna Agrokor, svake godine bilježi rast prihoda od prodaje za 19,1 posto.
Osim toga, profitabilnost Leda je svake godine rasla 21,9 posto, a to je, kazao je, nešto s čime se ne može pohvaliti nijedna kompanija u regiji.
Govoreći o planovima budućeg širenja Kitonić je kazao kako oni uključuju daljnji razvoj na tržištima na kojima je Ledo dominantan (Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora), zatim jačanje tržišne pozicije u zemljama u kojima još nemaju vodeću poziciju (Slovenija, Kosovo, Makedonija, Mađarska) te širenje na tržišta na kojima kompanija još nije prisutna kao što su primjerice Bugarska, Rumunjska, Ukrajina i Kazahstan. (H)
