Ne tako davno (recimo, u veljači ove godine) New York je bio grad koji nikad ne spava, a posjet prijateljima i rodbini bio je čin iskazivanja poštovanja i ljubavi. I onda odjednom, doslovno preko noći, New York je prestao biti jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija za sve one koji nikad ne spavaju, a posjet prijateljima i rodbini postao je, blago rečeno, nepoželjan – grubo govoreći, mogli ste završiti i u “pržunu” (bajbukani, reštu iliti iza rešetaka, za one koji žele znati više) za takvo što.

Priča ide i dalje, a zvuči kao trećerazredna produkcija filma katastrofe (da je prikazivan na TV-u, sigurno ne bih trošio svoje dragocjeno vrijeme gledajući ga). Ljudi se zatvaraju u svoja četiri zida, zatvaraju se državne i županijske granice, zatvaraju se trgovine, ukida se javni prijevoz, transport svih oblika je stao, kreće suluda utrka u stvaranju kućnih zaliha svega i svačega, potrebnog i nepotrebnog (s, da prostite, drek-papirom na vrhu popisa najtraženijih proizvoda… za ne povjerovati!). Ukratko, ratno stanje! A sve zbog neprijatelja čija se veličina mjeri u nanometrima, ali zato zvučnog imena (pomalo nerazumljivog) – SARS-CoV-2, koji pak uzrokuje bolest nešto lakše pamtljivog naziva – COVID-19.

Ekonomisti su za ovu situaciju upotrijebili izraz “lockdown”, što znači “izolacija” ali i “zaključavanje”. Nastupilo je zaključavanje svega. Život kakvog smo do tog trena poznavali i prakticirali srušio se kao kula od karata, naprosto smo se zaključali u mišju rupu iz koje (ako nismo ostali bez posla) “radimo od doma” i svako toliko u nevjerici provirujemo (ako nam dozvole) i čudimo se “novom normalnom”.

Rekao bih da sad već polako postaje jasno koja je veza između logistike i COVID-a 19. Veza je opaka – COVID-19 je logistiku žestoko prodrmao i okrenuo naglavce! Sva uvriježena pravila i procedure koje su vrijedile u logistici nisu uzele u obzir nešto što se prostim okom i ne vidi – što nije posebno čudno, jer se mjeri u nanometrima. No, na našu žalost pokazalo se, kao i u nekim drugim sferama ljudskog života, da veličina nije bitna, već tehnika. A tehnika ovog nano-mališana zvanog SARS-CoV-2 pokazala se veličanstveno razornom po većinu naših životnih i poslovnih normi.

Naglasio sam riječi pravila, procedure i norme. Namjerno, jer to nam daje poveznicu prema posljednjem pojmu koji se pojavljuje u naslovu, a to su – standardi. Jer standardi nisu ništa drugo već skup pravila i procedura odnosno normi oko kojih su se svi (gle čuda!) složili i kojih se svi (opet, gle čuda!) pridržavaju. E sad, nije baš da smo uvijek oduševljeni da nam netko “soli pamet” o tome što ili kako ćemo nešto raditi. Nekako se osjećamo sputanima, a volimo se povremeno i upustiti u “otkrivanje” tople vode i kotača. Može to biti zabavno, ali je vrlo rijetko korisno i produktivno. Zato, okanite se inovativnosti i improvizacija tamo gdje postoje dobro uhodana pravila i procedure, da ne kažem standardi. A da izostanak, nejasnoća ili, (ne daj bože!) nepridržavanje istih može uzrokovati kaotična stanja, uvjerili smo se i tijekom ove COVID-19 pošasti, kada je bilo potrebno (i još je uvijek) u kratkom roku osmisliti nova pravila i procedure za “novo normalno”, kako u svakodnevnom životu, tako i u poslovanju (uključujući i logistiku).

Međunarodna GS1 organizacija već se gotovo pola stoljeća bavi standardima u automatskoj identifikaciji, elektroničkom poslovanju i unaprjeđenju poslovnih procesa. Ovi standardi su “siva eminencija” logistike, jer su uvijek prisutni, a često neprimjetni. Razlog je jednostavan – ono što uvijek dobro funkcionira, rijetko tko zamjećuje (to i jest suština kvalitetnog standarda, zar ne?). Kako je društvena odgovornost utkana u politiku poslovanja GS1 organizacije, tijekom COVID-19 pandemije GS1 je izradio savjete za smanjenje rizika širenja COVID-19 u logistici temeljene na najboljoj praksi. Što je to najbolja praksa iznjedrila u ovoj kriznoj situaciji, možete pročitati u nastavku.

SKLADIŠTA I VOZAČI KAMIONA
1) Strogo razdvojite skladišne aktivnosti odvajanjem područja koja su u kontaktu s vanjskim okruženjem (npr. primanje robe i otprema) od drugih područja (npr. skladištenje, slaganje narudžbe i izdavanje robe) i izbjegnite miješanje osoblja. Izbjegnite pristup osoblja iz drugih odjela (npr. proizvodnja, uredi) i/ili vanjskih osoba u skladište.
2) Rukovatelji zaduženi za primanje i otpremu robe te vozači moraju kod razmjene dokumenata i/ili robe nositi odgovarajuće zaštitne maske i jednokratne rukavice. Također im trebate savjetovati da nakon svakog kontakta operu ruke dezinfekcijskim sredstvom. U tu svrhu stavite na raspolaganje dozatore za dezinfekcijska sredstva.
3) Slično kao što se trenutno radi u bolnicama, postavite sredstva odvajanja (npr. vrpce i VIP pregrade) kako biste razdvojili osobu koja dostavlja od osobe koja preuzima dokumente (razmak od najmanje jednog metra). Neka vozači ulaze u skladište jedan po jedan.
4) Ako postoji čekaonica za vozače, na svaku drugu stolicu stavite znak s natpisom “zbog svoje sigurnosti, nemojte ovdje sjesti”. Na taj ćete način spriječiti vozače da sjede jedan pored drugog jer će među njima uvijek biti jedna prazna stolica.
5) Kod istovara i utovara robe vozači moraju nositi masku za lice. Ako je nemaju, dajte im je ili odbijte primiti robu. Tako se stvara “kreposni krug”. Vozači moraju pravilno postaviti masku. Tvrtke “najbolje u klasi” postavljaju kutije u kojima vozači mogu ostaviti otpremne dokumente.
6) Kada je moguće, podijelite osoblje u odvojene i nepromjenjive smjene; nemojte dopuštati ljudima da se mijenjaju za smjenu. Na primjer, možete organizirati dvije smjene tako da se ljudi nikada ne susreću s ljudima iz suprotne smjene, čak ni kod smjene.
7) Na početku smjene radnicima izmjerite temperaturu elektroničkim termometrom kako biste bili sigurni da nije povišena.
8) Radnici unutar jedne smjene ne smiju dijeliti alate i uređaje (npr. kolica, skenere za barkodove, ručne uređaje i terminale za izradu otpremnih dokumenata). Prije uzimanja ili spremanja bilo kojeg alata ili opreme, moraju dezinficirati dijelove u kontaktu s njihovim tijelom (npr. držak RFID skenera). Osigurajte dezinfekcijska sredstva koja osoblje može upotrebljavati u tu svrhu.
9) Prije početka ili na kraju smjene, ili kod mijenjanja aktivnosti, operite ruke vodom (ako je moguće toplom) i sapunom.
10) Izbjegavate aktivnosti koje nisu nužne, uključujući primjerice inventuru, čišćenje od strane vanjskog osoblja, projekte koji nisu ključni, redovne informativne sastanke s osobljem, osim ako je svrha sastanka rješavanje hitnog slučaja.
11) Ako je moguće, svaki tjedan provedite dezinfekciju skladišta, ureda i prostorija općenito.

LANAC OPSKRBE I PREVENCIJA
12) Izbjegavajte sastanke uživo i zamijenite ih sastancima na daljinu/on-line. Ako nije moguće izbjeći sastanak uživo, ograničite broj sudionika, pobrinite se da održavaju međusobni sigurnosni razmak od najmanje jednog metra i da su odmaknuti od stola za kojim sjede također najmanje jedan metar.
13) Povećajte veličinu narudžbi za popunjavanje zaliha (davanjem većih narudžbi, ali ipak izbjegavajući nepotrebno gomilanje zaliha). Na primjer, ako dvostruko povećate veličinu narudžbi, upola smanjujete učestalost prijevoza, a time u konačnici i rizik širenja virusa.
14) Sljedeće se odnosi ne samo na odjel logistike, nego i na svaki drugi odjel: radnici s bilo kakvim, čak i najmanjim simptomima gripe moraju ostati kod kuće. Imajte na umu da radnici u logistici često rade preko svojih granica pa je velika vjerojatnost da će nastaviti raditi iako se ne osjećaju dobro, osobito ako su plaćeni po satu.
15) Vanjski suradnici i privremeni radnici: angažirajte nove radnike samo ako je to apsolutno nužno, a nove zaposlenike pošaljite na odgovarajući zdravstveni pregled. Na primjer, tražite od novih zaposlenika da potpišu izjavu da u zadnjih 14 dana nisu bili u kontaktu s osobom koja bi mogla biti zaražena koronavirusom.
16) Dajte prednost pošiljkama za bolnice i najugroženija geografska područja (države, regije). Također, dajte prednost pošiljkama proizvoda koji se upotrebljavaju za liječenje ljudi zaraženih bolešću COVID-19. Pritom maksimalno povećajte brzinu isporuke, čak i ako to donosi veće troškove. Općenito prednost treba dati isporuci nužnih proizvoda i proizvoda za hitne slučajeve.
17) Kad je moguće, svi zaposlenici u odjelu logistike (odnosi s kupcima, planiranje…) moraju raditi od kuće, tako smanjujući vjerojatnost prenošenja virusa radnicima koji moraju biti na radnom mjestu jer ne mogu raditi od kuće.
18) Obustavite sve oblike zajedničke upotrebe automobila. Razmaknite raspored dolaska osoblja kako bi se smanjila mogućnost kontakta u prostorima gdje se stvaraju gužve (ulazi, automatske rampe, prostorije za prijavu i odjavu, svlačionice).
19) Smanjite broj plaćanja po isporuci. Ako su plaćanja neizbježna, dajte prednost plaćanju beskontaktnim karticama umjesto gotovine i pobrinite se da karticu dira samo kupac.
20) Zatvorite sve kantine i potaknite isporuku obroka direktno u urede. Spriječite pristup aparatima za kavu jer je rizik od širenja virusa na tim mjestima visok.
21) Obučite osoblje u tim mjerama opreza i strogo nadzirite pridržavanje tih mjera; budite uzor za svoje osoblje.
22) Te mjere opreza vjerojatno će smanjiti produktivnost za 15-20%. Rukovoditelji moraju biti spremni uvesti prekovremeni rad/dodatne smjene kako bi dostigli mjesečne planove.
23) Budite podrška svom timu u ovoj kritičnoj fazi pandemije koronavirusa; dajte im jasne i iscrpne informacije i obavijesti te slušajte njihove prijedloge i/ili probleme. Potičite “osjećaj pripadnosti zajednici” zbog kojeg se ljudi osjećaju emocionalno bliskima iako su fizički udaljeni.
24) Primjenjujte proaktivan i transparentan pristup komunikaciji sa svim uključenim stranama, na primjer sindikatima, obavještavajući ih o naporima koje ulažete vi i vaša tvrtka kako biste smanjili rizik širenja bolesti COVID-19 i o mjerama opreza koje poduzimate. Podijelite svoju najbolju praksu i ovaj dokument te tako suzbijte širenje koronavirusa.

Slobodan Romac, dipl. ing.
Voditelj projekata
sromac@gs1hr.org
GS1 Croatia