Logističari poručuju da Hrvatska najviše može napredovati u području investicija u kvalitetne logističke centre, skladišta i digitalizaciju poslovanja te pritom zaključuju: Hrvatska ima stratešku poziciju i s boljom promocijom svog imidža kao tranzitne zemlje mogla bi još i bolje iskoristiti svoje ogromne potencijale u pogledu kvalitete i dobre infrastrukture te dobre povezanosti s morem.
Pet godina od ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije malo je poslovnih sektora ili njihovih segmenata za koje bismo mogli reći kako to na njih nije imalo velikoga učinka. Snažno je to utjecalo na sve sfere društvenog i ekonomskog života te je odlučno uvjetovalo usmjeravanje poslovnih filozofija poduzeća prema kvaliteti i podizanju standarda poslovanja, a oni koji to nisu mogli pratiti jednostavno su izgubili korak. Djelatnost koja pak nipošto nije smjela izgubiti korak je logistika, a da je cijela djelatnost nakon pet godina kada podvučemo crtu otišla velikim koracima naprijed očito je na svakom koraku.
Tehnologija poslovanja konstantno se unaprjeđuje, a opskrbni lanac, kao krucijalni segment u kome se ostvaruje veliki dio dodane vrijednosti bez koje nema održivosti poslovanja, nerijetko prednjači u promicanju inovacija prilagođavajući se zahtjevima i trendovima na tržištu.
Tako je Hrvatska kao relativno mala, ali logistički izuzetno složena zemlja s raširenim teritorijem u dva rukavca i s velikim brojem otoka, uspjela privući značajne investicije i unaprijediti logističku infrastrukturu.
POTENCIJALI I PRILIKE
Vodeći logistički operateri na našem tržištu slažu se u tome da se potencijali hrvatskog tržišta ogledaju u izgradnji kvalitetnih i modernih logističkih centara koji omogućuju moderan način rada prilagođen logističkim trendovima te razvoju IT sustava i usluga za digitalno povezivanje svih sudionika u lancu opskrbe. Pri tome treba voditi računa o ekonomskoj isplativosti projekta jer je logistika kao niskoprofitabilna djelatnost vrlo osjetljiva na minimalne promjene pa svaka kriva odluka može imati negativne posljedice na investicije i daljnji razvoj. Upozoravaju i na to da je od ključne važnosti poduzeti potrebne mjere za školovanje i zadržavanje kvalitetnog kadra jer moderna logistika zahtijeva kvalitetne i obučene ljude koji su fleksibilni i spremni pratiti sve izazove koje sa sobom nose digitalizacija i novi logistički trendovi.
Svi se logističari slažu kako je ulaskom Hrvatske u EU te postankom dijela unutarnjeg tržišta olakšan izvoz hrvatskih proizvoda na tržište s oko 500 milijuna potrošača. Zbog olakšanog uvoza, pak, hrvatski su potrošači dobili veći izbor cijena i kvalitete proizvoda, a hrvatski poduzetnici mogućnost pružanja usluga i pokretanja poslovanja u svakoj državi članici EU-a. Ukidanjem graničnih kontrola prema državama članicama Unije skraćeno je vrijeme dostave, a bespapirno carinjenje bitno je pojednostavilo carinski postupak za izvoznike u treće zemlje.
Uz to, nije naodmet još jednom naglasiti kako ključni element koji diktira razvoj logistike predstavljaju digitalne tehnologije koje imaju mogućnost ubrzati i automatizirati razne dijelove bilo kojeg opskrbnog lanca te pridonose povećanju učinkovitosti, smanjuju troškove, reduciraju pogreške i olakšavaju poslovanje korisnicima usluge. Na najosnovnijoj razini, digitalne tehnologije imaju potencijal pridonijeti značajnom povećanju produktivnosti u logističkoj industriji, kažu nam u vodećim logističkim tvrtkama.
Osobito ćemo u ovom članku posvetiti pažnju industriji međunarodne brze dostave koja je na hrvatsko tržište donijela visoke standarde kvalitete raspolažući razgranatim globalnim prekograničnim transportnim mrežama i lokalnim timovima s iskustvom. Upravo je u tom segmentu prepoznato da se zahvaljujući digitalizaciji može unaprijediti kvaliteta usluge i stvoriti dodatna vrijednost za potrošače. Ipak, na početku ćemo krenuti s, uvjetno rečeno, klasičnim logističkim operaterima koji na hrvatsko tržište donose znanja i iskustva stečena na europskom i globalnom tržištu, tvrtkama Cargo-partner i Gefco.
LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA
Iz Cargo-partnera, info-logističke tvrtke koja nudi portfelj rješenja za zračni, pomorski, kamionski prijevoz i skladištenje, navode kako je ulaskom Hrvatske u EU domaće logističko tržište promijenilo koncepciju lanca opskrbe. Nestanak granica utjecao je na brzinu usluge i promjenu distribucijskih kanala. Bez potrebe za carinskim posredovanje mnoge male špediterske tvrtke morale su ugasiti svoje poslovanje, a do izražaja dolaze logističke tvrtke s međunarodnim poslovanjem koje su bile u stanju pratiti novonastalu situaciju i logističke trendove.
“Logistička aktivnost je porasla, ali zbog utjecaja krize u Hrvatskoj, mnogi logističari nisu ostvarivali željene rezultate. Zbog niske profitabilnosti uočljiv je manjak investicija, što se najviše osjeti kroz nedostatak kvalitetnih skladišnih prostora i pad kvalitete domaće distribucije. Istodobno se otvorilo tržište rada u EU, što je u konačnici dovelo do nedostatka kvalitetne radne snage, a tu posebno mislimo na radna mjesta vozača i skladištara. Želimo li zadržati dostignutu kvalitetu usluga moramo pronaći načina kako zadržati ljude u Hrvatskoj te investirati u kvalitetne logističke objekte”, upozoravaju u Cargo-partneru.
Ova je tvrtka spremno dočekala ulazak Hrvatske u EU te je, oslanjajući se na međunarodni karakter poslovanja i iskustva ostalih članica grupe, vrlo brzo počela iskorištavati svoje komparativne prednosti. To se najbolje očituje u porastu prometa međunarodnog cestovnog odjela, a ubrzo nakon toga i domaće distribucije. Tvrtka je svojim klijentima pritom ponudila i nekoliko specifičnosti poslovanja unutar EU-a, kao što je postupak fiskalnog carinjenja i sl.
Uspoređujući logističke trendove na razvijenim europskim tržištima s kretanjima u našoj zemlji, u Cargo-partneru smatraju kako Hrvatska najviše može napredovati u području investicija u kvalitetne logističke centre i skladišta te digitalizaciju poslovanja.
“Trenutno su cijene najma skladišnog prostora i do 100 posto veće u odnosu na ostale tranzicijske zemlje članice EU (Poljska, Mađarska i dr.), što koči otvaranje međunarodnih distributivnih centara u Hrvatskoj. Hrvatska bi zbog svoje geografske i ekonomske pozicije mogla postati distributivni centar za zemlje jugoistočne Europe koje još nisu članice EU-a. Ako želimo pratiti trendove u razvijenim državama moramo poraditi na ubrzanoj digitalizaciji poslovanja te nuditi potpuno integrirana IT rješenja za brzu i kvalitetnu logistiku i distribuciju, upravljanje zalihama i narudžbama”, konstruktivno upozoravaju iz Cargo-partnera.
Druga tvrtka koju smo kontaktirali, Gefco, globalni je operater koji nudi široki raspon logističkih usluga i transportnih rješenja, kako cestovnih, tako i pomorskih, zračnih te željezničkih, a kao svoju veliku prednost ističu upravo to što ta rješenja mogu ponuditi klijentima u bilo kojem dijelu svijeta. Tvrtka je kroz svoju povijest bila posebno specijalizirana za automobilsku industriju, ali danas među ostalim sektorima nudi usluge i klijentima iz sektora maloprodaje i industrije robe široke potrošnje. U posljednjih godinu dana ova je grupacija odlučila pokloniti još veći naglasak razvoju svog poslovanja u regiji Adriatic, a o svom viđenju tržišta logističkih usluga u Hrvatskoj otkako je zemlja članica Europske unije kažu:
“Liberalizacija tržišta roba privukla je velike logističke kompanije, dok su kompanije koje su već bile prisutne na tržištu dobile razlog više za planiranje novih investicija i širenje poslovanja, koristeći prednosti primjene jedinstvene europske legislative i ukidanja carina. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila priliku korištenja sredstava iz mnogih EU fondova pa su slijedom toga u tijeku mnogi infrastrukturni projekti s ulaganjima u luke i terminale, čime se jača pozicija Hrvatske kao glavnog čvorišta između središnje Europe i zemalja Balkana te ostatka svijeta.”
Gefco je svoj ured u Hrvatskoj otvorio iste godine kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. U tvrtki ističu kako je pojednostavljenje formalnosti u međunarodnom poslovanju imalo važnu ulogu u osnaživanju suradnje između Gefco Adrie i njihovih drugih podružnica u zemljama Europske unije, što je omogućilo da svoje poslovanje razvijaju kao jedan veliki entitet.
Olga Danyliuk, glavna direktorica podružnica tvrtke Gefco u Hrvatskoj i Sloveniji, navodi kako je u odnosu na druge zemlje koje su u Europsku uniju ušle godinama ranije, Hrvatska ostvarila najveći napredak investicijama u cestovnu infrastrukturu, što je sasvim sigurno imalo veliki utjecaj na razvoj poslovanja.
“Jako dobra prometna povezanost i kvalitetne prometnice važan su čimbenik u poštivanju rokova dostave robe našim klijentima. Postajući članicom europske obitelji Hrvatska je, osim u logistici, postigla veliki napredak u razvoju drugih sektora i djelatnosti, pridonoseći zdravom razvoju zemlje. Hrvatska ima stratešku poziciju i s boljom promocijom svog imidža kao tranzitne zemlje mogla bi još i bolje iskoristiti svoje ogromne potencijale u pogledu kvalitete i dobre infrastrukture, te dobre povezanosti s morem. Spoznaja punog potencijala i rad na njegovoj atraktivnosti donijeli bi povećanje volumena, a time i smanjenje troškova za naše klijente”, naglašava Danyliuk.
Ona također ističe kako će u budućem razvoju logistike u Hrvatskoj veliki potencijal, ali i glavni izazov, predstavljati željeznička infrastruktura. Podsjeća kako se nedavnim otvaranjem tržišta privatnim operaterima dogodio porast dinamike željeznice te je s rastom od oko 30 posto tržište postalo konkurentnije. “Naravno, veća ulaganja u željezničku infrastrukturu, uz dobru cestovnu infrastrukturu i blizinu mora, zasigurno će unaprijediti aktivnost logističkih aktera. Na taj bi način Gefco kao stručnjak u pružanju najboljih multimodalnih rješenja znatno povećao i nastavio razvijati svoje aktivnosti, ne samo u Hrvatskoj, nego i na povezanim tržištima koristeći hrvatski tranzitni potencijal. U budućnosti će ulazak Hrvatske u Schengen dodatno poboljšati transportno i logističko područje stvarnim otvaranjem granica, olakšavajući prolazak kamiona i još više pojednostaviti procese”, zaključuje Danyliuk.
“LAST MILE” ISPORUKA
Deutsche Post DHL grupa jedna je od vodećih poštanskih i logističkih tvrtki u svijetu. Povijest DHL-a počinje 1969. godine kad su je osnovala tri inovatora – Adrian Dalsey, Larry Hillblom i Robert Lynn – čiji inicijali prezimena čine kraticu DHL, a tvrtku je 2002. godine kupio Deutsche Post. Prisutan u Hrvatskoj od 1983. godine, danas na našem tržištu pod kapom DHL-a posluju DHL Express, DHL Global Forwarding i DHL Freight, kao tri zasebna pravna subjekta. U kontekstu članka kontaktirali smo DHL Express koji ima više od 100 zaposlenika te urede u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku osiguravajući usluge dostave u bilo koje mjesto u Hrvatskoj. DHL Express je fokusiran na ekspresni avionski prijevoz hitnih dokumenata i robe od vrata do vrata, a glavni su im klijenti hrvatski izvoznici i uvoznici, međunarodne tvrtke, male i srednje tvrtke i privatne osobe te mnogi online trgovci.
“Cilj nam je zadržati postojeće klijente i povećati naš udio na tržištu međunarodne dostave. E-trgovina je područje s velikim potencijalom. Želimo privući e-trgovce koji prodaju premium proizvode i čiji kupci očekuju vrhunsku uslugu dostave. Istraživanja ukazuju da će upravo krajnji online potrošači, koji su spremni potrošiti više za kvalitetniju, jednostavniju i pouzdaniju uslugu ponovno kupovati, a online trgovcima će rasti vrijednost košarica”, kaže nam Srebrenka Saks, članica Uprave DHL International d.o.o.
Po njenim riječima, Hrvatska u sektoru logistike najviše može napredovati u sektoru međunarodne online trgovine koja je iz temelja promijenila cjelokupnu industriju pošiljaka i ekspresne dostave otkad se preusmjerila s čistog B2B segmenta na ispunjavanje zahtjeva B2C korisnika, čime se industrija zatekla u položaju da istovremeno pruža usluge online trgovcima i potrošačima.
“Logistika je industrija koja svoj uspjeh mjeri po tome koliko nevidljiva može biti. Ako te krajnji korisnik zapazi tek prilikom preuzimanja svoje robe, to je obično znak da stvari idu u dobrome smjeru. Veliki pokretač koji stoji iza naglog interesa za logistički sektor je digitalna revolucija koja je pokorila svijet. Tipičan lanac opskrbe za bilo koji proizvod je nevjerojatno složen i sastoji se od desetaka ili stotina procedura”, kaže nam Saks dodajući kako je procvat online trgovine ukazao, kako potrošačima, tako i ponuđačima, na važnost logistike, a osobito na “last mile” isporuku čime je pokrenut nagli porast interesa za ulaganje u taj sektor.
Kao ključne promjene koje moraju uvesti B2B tvrtke u svrhu pružanja kvalitete svojim klijentima, ona označava adaptiranje sadržaja i funkcija na web-stranicama, podršku korisnicima u realnom vremenu te bolju integraciju sistema i sveobuhvatna logistička rješenja. “Naša usluga ‘On Demand Delivery’ dostupna je u više od 140 zemalja i omogućuje krajnjim korisnicima odabir usluge dostave u realnom vremenu. Globalna DHL-ova mreža garantira izvrsnost na svim tržištima i stvara dodatnu vrijednost za klijente koji se bave prekograničnom trgovinom. DHL Express je jako dobro pozicioniran kako bi podržao tvrtke u aktivnijem širenju međunarodne e-trgovine”, poručuje Saks.
Uz DHL Express u ovom segmentu na hrvatskom tržištu posluje još nekoliko poznatih svjetskih imena, a među njima je i kompanija GLS koja putem vlastitih podružnica i partnerskih tvrtki pruža usluge dostave paketa u 41 europsku zemlju i sedam saveznih država SAD-a.
U Hrvatskoj su prisutni od pristupanja naše zemlje Europskoj uniji te ističu kako je ukidanje granica imalo velik značaj, kako za rad GLS-a u Hrvatskoj, tako i za samo gospodarstvo, budući da je znatno pojednostavljen sam logistički proces, što je otvorilo i neke nove mogućnosti poduzetnicima koji svoje proizvode plasiraju na strana tržišta pa čak i poduzetnicima u B2C segmentu koji sada na potpuno jednostavan način svoje proizvode mogu plasirati na cijelom tržištu EU-a.
Dean Pilipović, Project Specialist & Senior Sales Representative u GLS-u Croatia, ističe kako su uz poznatu kvalitetu na europskoj razini u samo pet godina opravdali status lidera i u kvaliteti domaće dostave. On navodi kako u ovom trenutku tvrtka u Hrvatskoj ima mrežu od 15 područnih depoa: “Sama mreža depoa kao i broj vozila i djelatnika na terenu proporcionalno će pratiti rast poslovanja kako bi kvaliteta uvijek bila na istoj ili još višoj razini, u svakom slučaju na najvišoj razini kada govorimo o B2C segmentu za koji je GLS svojim uslugama i rješenjima usko specijaliziran”, naglašava Pilipović. Pritom, kada je riječ o maloprodaji tj. dostavi u B2C segmentu, prije svega ističe fleksibilnost u dostavi kroz sms i e-mail obavještavanje primatelja o statusu njihovog paketa kao i o dodatnim mogućnostima isporuke, među ostalima, i u neku od trenutno aktivnih PaketSHOP poslovnica.
Uspoređujući aktualne logističke trendove na hrvatskom i razvijenim europskim tržištima, kaže da Hrvatska najviše može napredovati u web trgovini budući da je u tome budućnost i da sve više poduzetnika svoje proizvode na tržište plasira putem ovog maloprodajnog kanala. “Tome u prilog idu i statistike prema kojima se na razini Hrvatske u 2018. planira rast web prodaje za 30-ak posto u odnosu na prethodnu godinu, a i sami klijenti nerijetko potvrđuju kako je pravi potencijal i puno veći te da će se trend rasta u ovom segmentu definitivno nastaviti. Po njegovom mišljenju, paketna dostava će zasigurno ostvariti osjetan rast, posebno u B2C segmentu.
“Drago nam je da je tržište u nama prepoznalo partnera u kvaliteti i to nam je dodatna motivacija za održavanje standarda koji smo na tržištu postavili. Štoviše, osluškivanjem tržišnih potreba, otvara se veliki paketni potencijal i od strane samih fizičkih osoba koje imaju sve više potrebe za slanjem paketa. Vodeći se potrebama tržišta i željama klijenata, pustili smo u rad mikro stranicu www.paket.hr putem koje sve pravne i fizičke osobe mogu slati pakete bez dodatne administracije, kako na području Hrvatske, tako i u sve zemlje članice EU-a”, kazao je Pilipović.
POŠTA, LOGISTIKA, TRGOVINA
Da je logistički sektor uistinu prepun zbivanja govori i primjer Hrvatske pošte koja je, temeljem Strategije Pošta2022., krenula u veliki investicijski ciklus. Izgradnja novog sortirnog centra kraj Velike Gorice pokrenuta je sredinom 2017. godine, što je najveća kapitalna investicija u povijesti Hrvatske pošte – vrijedna 350 milijuna kuna. Na parceli od 70.000 četvornih metara izgradit će se sortirni centar s podrškom, visokoregalno skladište, podatkovni centar, trafostanica i kotlovnica, komunalna infrastruktura, parkiralište i dio upravne zgrade. Završetak radova planiran je za početak 2019. godine kada će novi sortirni centar započeti s radom. Uz to, u Hrvatskoj pošti ističu kako značajna sredstva ulažu u obnovu i unaprjeđenje voznog parka pa je tako u planu svake godine obnoviti 15-25 posto vozila.
Nama u FMCG sektoru posebno je glasno odjeknulo lansiranje internetske trgovine Žuti klik. O dosadašnjim rezultatima ovog projekta Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, kaže: “S obzirom na to da smo tek krenuli u jesen 2017. godine rezultati su zadovoljavajući, prodaja raste, a asortiman kontinuirano proširujemo. Nedavno smo uveli i novu kategoriju proizvoda – ‘Klikni na domaće – proizvodi hrvatskih krajeva’. Hrvatska pošta, kao društveno odgovorna tvrtka, time približava male poljoprivredne proizvođače kupcima diljem Republike Hrvatske, potiče ruralni razvoj te pomaže OPG-ovima u plasmanu domaćih proizvoda.” On pritom dodaje kako Hrvatska pošta svim OPG-ovima nudi kompletno rješenje za online prodaju (Žuti klik) i distribuciju (Hpekspres) proizvoda te korisničku podršku, a asortiman proizvoda u ponudi trgovine svakodnevno se širi.
“Žuti klik je jedina internetska trgovina na hrvatskom tržištu koja nudi višekanalni pristup prodaji i to smatramo velikom prednošću. Sve više domaćih kupaca kupuje ‘iz naslonjača’, a rast online trgovine u Hrvatskoj ilustrira podatak da barem jednu online kupovinu mjesečno napravi čak šest od deset hrvatskih korisnika interneta. Nagli rast e-trgovine jedan je od razloga zašto je vlastitom internetskom trgovinom Pošta ušla u novi segment tržišta. Također, trendovi pokazuju da se upravo zbog rasta internetske trgovine povećavaju i količine paketa od pet do 20 posto godišnje pa na taj način Žuti klik dodatno utječe i na razvitak paketnog dijela poslovanja HP-a koje ima veliki potencijal”, ističe Čulo te zaključuje kako Hrvatska pošta igra značajnu ulogu na tom tržištu, a preseljenjem u novi sortirni centar postaje svojevrsni “logistički hub” u regiji.
Ovdje smo imali za cilj čuti što neke od vodećih tvrtki koje se bave različitim segmentima logističkog poslovanja u Hrvatskoj misle o trendovima koje obilježavaju aktualni trenutak. Željeli smo čuti i njihov osvrt na upravo navršenih pet godina Hrvatske u članstvu EU-a te osjetiti “kako dišu” kada je riječ o budućim kretanjima ovog širokog i potencijalima bogatog tržišta. O svakom pojedinom segmentu mogli bismo izdvojiti cijelu temu u magazinu, ali i u ovako kraćoj formi članka željeli smo dati samo naznake koliko prostora za napredak zapravo postoji, kako na razini države kroz razvoj i unaprjeđenje infrastrukture, tako i na razini poslovnih subjekata koji marljivo rade i mijenjaju sliku našeg tržišta iz dana u dan i iz koraka u korak. A koračaju sve većim koracima. Takav, a možda i brži tempo, očekujemo i u nadolazećim godinama.
