Luka Burilović, predsjednik HGK, i Zdravko Marić, ministar financija

Tijekom petka, 13. ožujka, u Hrvatskoj je izdano 98 posto više fiskaliziranih računa nego istoga datuma prošle godine, promet u maloprodaji je udvostručen i taj trend se nastavlja, ali robe je dovoljno, rekao je u subotu ministar financija Zdravko Marić.

“Jučer je izdano 98 posto više fiskaliziranih računa nego na isti dan prošle godine. Jutros su me zvali maloprodajni lanci i rekli da se taj trend nastavlja”, rekao je Marić nakon sastanka u Vladi.

Naglasio je da robe ima dovoljno, ali da treba osigurati njezinu normalnu distribuciju. Rješenje se, kako je rekao, razmatra i trebalo bi biti spremno početkom tjedna. Istaknuo je kako je dobro što su među najtraženijim artiklima mnogi koji se proizvode u Hrvatskoj.

Pohvalio je blagajnice, skladištare i transportne radnike. Oni prema njegovim riječima zaslužuju veliko poštovanje te im treba omogućiti im da i dalje normalno rade. Na pitanje je li moguće da vlada ograniči kupovinu za građane, Marić je rekao da u trenutnim okolnostima u obzir mogu doći i mjere koje su inače nezamislive.

Marić je ponovio kako se idući tjedan očekuju konkretne Vladine mjere pomoći gospodarstvu. One se odnose na odgodu plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa. Osigurat će se, kako je rekao, normalno funkcioniranje lokalne samouprave koja će biti pogođena smanjenjem prihoda i to izmjenama u Zakonu o izvršenju državnog proračuna.

Slično će, kaže Marić, biti i u pogledu funkcioniranja Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, jer je zdravstveni doprinos njegov integralni prihod. Izvijestio je da se osmišljavaju kreditne linije za obrtna sredstva te reprogrami i moratoriji kredita za one koji su u problemima, ali i za one koji su pod pozitivnim pritiskom zbog nagloga rasta prometa, kako bi mogli platiti dobavljačima.

Upitan razmatra li se rebalans proračuna, odgovorio je da trenutno nema osnove za to, no kako su štete po proračun neminovne o čemu će se više znati krajem ožujka. Marić ne isključuje odgodu plaćanja kreditnih rata i režija kao pomoći stanovništvu, napominjući da je potonje u ovlasti lokalnih vlasti. Smatra da je aktualno slabljenje kune u odnosu na euro pod kontrolom nadležnih institucija, konkretno HNB-a. (Hina)