MasterIndex: Dvije trećine građana mobitelom bi plaćalo račune

Za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal zainteresirano je 59 posto ispitanika, a za plaćanje putem mobilne aplikacije njih 62 posto

Istraživanje Masterindex koje je za Mastercard provela agencija Improve, pokazalo je da su hrvatski građani u prosjeku gotovo pet sati dnevno na mobitelu, da bi ih 67 posto njime plaćalo račune, dok je 82 posto zadovoljno aktualnom razinom digitalizacije.

Online istraživanje Masterindex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama provedeno je u listopadu na uzorku od tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Istraživanje je pokazalo da gotovo svi koristimo mobitele i to prosječno 4,7 sati dnevno, a uz sve za što nam služe koristili bismo ih i za plaćanja. Općenito najviše koristimo pametne telefone i online chat (84 posto), zatim elektroničku poštu (82 posto), mogućnost online kupnje (81 posto), internetsko pretraživanje (79 posto), društvene mreže (74 posto) te internetsko ili mobilno bankarstvo (64 posto).

Kada je riječ o svakodnevnom korištenju digitalnih usluga, najviše koristimo one za komunikaciju i informiranje: internetsko pretraživanje (97 posto), društvene mreže (92 posto), mobitel s pristupom internetu i online chat (85 posto), elektroničku poštu (85 posto) te vremensku prognozu (73 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, društvene mreže se nešto manje koriste, a navigacija, aplikacije za plaćanje i video na zahtjev više.

Značajna većina od 82 posto zadovoljna je razinom digitalizacije u Hrvatskoj, što je blagi porast zadovoljstva od 4 posto u odnosu na studeni prošle godine. Ipak, dobar dio nas želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (73 posto), javnoj upravi (53 posto), obrazovanju (49 posto) te drugim područjima kao što su pravosuđe (21 posto), javni prijevoz (20 posto), trgovina (16 posto), financijske usluge (14 posto) ili telekomunikacije (11 posto). Po pitanju razine digitalizacije u zemlji najkritičniji su mladi koji prvenstveno žele vidjeti veće pomake na području obrazovanja, zdravstva i javnog prijevoza. S druge strane, stariji ispitanici bi to voljeli vidjeti u javnoj upravi, zdravstvu, telekomunikacijama i automobilima.

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina, i to u prosjeku pet i pol sati dnevno, dok ga manje koriste oni stariji.

Čak 67 posto ispitanika bilo bi zainteresirano za online plaćanje putem mobitela, što je porast od 6 posto u odnosu na zadnji val istraživanja u svibnju ove godine, ali i 6 posto manje nego u studenom 2018. Aktualni rezultati govore da taj način plaćanja najviše zanima one s mjesečnim primanjima većim od 12.000 kuna (79 posto), ispitanike iz Slavonije (77 posto), Like, Korduna i Banovine (75 posto) te mlade od 18 do 29 godina (72 posto) i one bez primanja (72 posto).

Za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal zainteresirano je 59 posto ispitanika, a za plaćanje putem mobilne aplikacije njih 62 posto.

Pored nekih drugih alternativa platnim karticama mobitel djeluje još popularnijim sredstvom plaćanja – u tom slučaju čak 71 posto ispitanika odabralo bi mobitel umjesto nekog drugog uređaja ili metode. Štoviše, mladi od 18 do 29 godina bi u još većoj mjeri (79 posto) za plaćanje koristili mobitel, dok su tome definitivno najviše skloni oni s najvišim mjesečnim primanjima (86 posto).

Kartice, bez obzira o kojem se tipu radi, više koriste muškarci, visokoobrazovani, stariji od 40 godina te oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna.

Većina korisnika kartica (89 posto) barem povremeno koristi svoje kartice prilikom online kupnje, a riječ je o povećanju od 4 posto u odnosu na svibanj ove godine te 2 posto u odnosu na studeni 2018.

Online kupci za plaćanje najčešće koriste debitne kartice (32 posto), zatim PayPal (25 posto) i kreditne kartice (23 posto), a puno manje gotovinu prilikom preuzimanja dostave (8 posto), internetsko bankarstvo (7 posto) ili obročno plaćanje kreditnom karticom (4 posto).