Što nakon 1. srpnja kada Hrvatska postaje punopravnom članicom Europske unije? Koje promjene slijede, što očekivati?
Ovim i sličnim pitanjima bavili su se gotovo svi mediji. Vezano za trgovačke lance, poseban je naglasak na cijene i ponudu proizvoda. Hoće li cijene trajno pasti, kao što su najavljivali neki trgovački lanci, kakva će biti ponuda proizvoda, kako će se to odraziti na standard građana?…
Nastavila se i priča oko kupoprodaje Mercatora, to jest analizirale su se poslovne snage i slabosti Agrokorovog preuzimanja ovog trgovačkog lanca.
Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.
Konzum se u srpnju vratio na prvo mjesto koje je držao od početka godine, s izuzetkom svibnja i lipnja kada mu je poziciju “preoteo” Mercator. Kaufland je zadržao treću poziciju koju je dostigao u lipnju.
Objave o Konzumu uglavnom su se odnosile na poslovne rezultate ovog trgovačkog lanca koji je prošlu godinu završio s 205 milijuna kuna dobiti. Uslijedili su napisi da Konzum u stvari spašava Mercator, budući da je Mercator završio godinu s gubitkom.
Osim o poslovnim rezultatima, o Konzumu se objavljivalo u kontekstu ponude i proizvoda budući da su prodavaonice Konzuma pripremile posebnu ponudu povodom ulaska Hrvatske u EU.
Održana je i sjednica Nadzornog odbora Konzuma na kojoj je odlučeno da će poslovanje proširiti novim djelatnostima – na pružanje poštanskih usluga u unutarnjem i međunarodnom prometu te na kurirske usluge.
Objavljivalo se i u kontekstu kupoprodaje. Agrokor je, kao što je i najavio u lipnju, početkom srpnja predao prijavu koncentracije s Mercatorom Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
O Kauflandu se uglavnom pisalo o asortimanu, akcijama, ponudama i cijenama proizvoda koje nudi ovaj trgovački lanac. Slijedi Lidl sa samo dvije objave manje. Radi se o osvrtima na Lidlov događaj “Najveća europska gozba” te o plasiranju hrvatskih proizvoda na mađarsko tržište.
Ukupno gledajući, najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), s udjelom od 61%.
Asortiman i cijene proizvoda, tema koja je konstantno bila druga po zastupljenosti unutar tematike, s izuzetkom prošlog mjeseca, ponovno je na drugom mjestu.
U srpnju su teme o trgovačkim lancima nešto više zastupljene na internetskim portalima – 53%, u odnosu na 47% objava zabilježenih u tiskovinama. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevne novine 24 sata i Večernji list, te portal www.poslovni.hr.
Na portalima se više objavljivalo o poslovanju, 59,3%, u odnosu na 40,7% objava koje su zastupljene u tiskovinama. Radi se o tematici koja je u lipnju zauzela 61% od ukupnog broja zabilježenih objava.
Osim o poslovanju, na portalima se više objavljivalo i o promidžbenim aktivnostima i sponzorstvima te tematici ‘Ostalo’.
Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i portala zabilježena je u objavama o asortimanu i cijenama proizvoda, te je u korist tiskanih medija. Radi se o 74,5% objava u tiskanim medijima, u odnosu na 25,5% objavljenih na internetskim portalima.