Kod pripreme kolača, peciva ili kruha sve do pojave praška za pecivo domaćice su morale biti na oprezu i pažljivo baratati sastojcima kako bi dobile željeni rezultat. Nakon pojave raznovrsnih mješavina za kolače od kojih mogu nastati najslasniji muffini pa čak i torte za svečane prilike poput vjenčanja, dodatno su odahnule jer uz njih slastice uspijevaju baš svaki put.

Mnoge smo dobrobiti suvremenog načina života navikli uzimati “zdravo za gotovo”. Normalno nam je telefon neprestano imati uza se, moći fotografirati do iznemoglosti pa na kraju odabrati pozu koja nam najviše laska, grijanje ili svjetlo uključivati jednostavnim pritiskom na gumb… Iako se ovo nabrajanje možda čini napuhanim, korisno je ponekad se prisjetiti kako ljudima u prošlosti život nije bio tako jednostavan. Žene, a vjerojatno i poneki muškarac, prilično su truda i vremena morali uložiti i u najjednostavnije radnje kao što je kuhanje ili priprema kruha i kolača. Valjalo je kao prvo pripremiti peć, što je podrazumijevalo i paljenje vatre, osigurati brašno i ostale sastojke, a onda se prepustiti milosti i nemilosti ćudljivih sastojaka od kojih je kod pečenja kruha ili kolača glavni bio kvasac.

Nije pretjerano stoga reći kako su dodaci za kolače poput praška za pecivo ili senzacionalno raznovrsnih mješavina za kolače, unijeli pravu revoluciju u svakodnevne gastronomske navike modernih ljudi. Počnimo s praškom za pecivo, važnim sastojkom mnogih slastica – od keksa do palačinki. U osnovi, radi se o kombinaciji sode bikarbone, kukuruznog škroba i blage kiseline. Prije nego je došlo do tog genijalnog izuma žene su se dovijale raznim metodama kako bi njihov kruh i kolači uspjeli odnosno bili rahli i puni tako željenih mjehurića zraka.

Povjesničarka prehrane Linda Civitello u svojoj je knjizi zabilježila kako su američke žene pod svakodnevnim pritiskom da obitelji osiguraju kvalitetan kruh koji se neće brzo kvariti, a kako bi izbjegle ponekad ćudljivi kvasac, posezale i u ormariće s lijekovima te kruhu dodavale i primjerice mirisne soli, amonijak ili pak “biserni pepeo”, nusprodukt gorenja biljne mase. Za pretpostaviti je kako ukućani nisu bili pretjerano oduševljeni hranom u koju su domaćice dodavale sastojak koji im je, osim za pečenje, služio i za ribanje podova. Kakav god da je bio ipak je značio prekretnicu jer su se tadašnje prehrambene kompanije potrudile napraviti sličan proizvod koji bi olakšao pripremu tada sve popularnijih delicija kao što su razni muffini i keksi.

Prašak za pecivo kakvog poznajemo danas razvijen je sredinom 19. stoljeća. U Europi su revoluciju u pečenje donijeli Alfred Bird i dr. August Oetker, a za američki je patent zaslužan harvardski profesor Eben Horsford. Koliko je izum bio značajan i tržišno potentan pokazuje i podatak kako se u SAD-u među proizvođačima kao što su Rumford Baking Powder i Royal Baking Powder u prvim godinama nakon stavljanja praška za pecivo u prodaju razvio pravi mali rat o sigurnosti i sastavu pojedinih brendova. Do 1896. Amerikanci su konzumirali gotovo 55.000 tona praška za pecivo godišnje, a bitke za prašak za pecivo završene se 1920-ih kada su se kompanije spojile u veće konglomerate.

TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI
Europsko tržište praška za pecivo, prema podacima koje je za 2018. objavila analitička kuća Research and markets, doseglo je vrijednost od 193 milijuna dolara. Posljednjih godina bilježi se stanoviti pad budući da je najviša vrijednost zabilježena 2008. kada je dosegla 241 milijun dolara. Najveći dio potrošnje (28 posto) odnosi se na Austriju, a u toj se zemlji godišnje konzumira 17.000 tona praška za pecivo. Druga je potrošnji u Europi Grčka na koju otpada 6.500 tona, a treća je Poljska s 5.200 tona. Po potrošnji praška za pecivo po stanovniku u 2018. je godini Austrija također na prvom mjestu u Europi s 1.932 kg na 1000 stanovnika, a druga je Grčka s potrošnjom od 585 kg na 1000 stanovnika. U terminima vrijednosti prednjače Italija (59 milijuna dolara), Austrija (30 milijuna dolara) i Francuska (24 milijuna dolara) i one čine 59 posto ukupnog tržišta. Sveukupno u Europi je prošle godine proizvedeno 70.000 tona praška za pecivo.

Uz ove impresivne brojke od kojih se zavrti u glavi, vratimo se na “slatki” domaći teren i proizvode koji su već godinama nezaobilazni pratitelji svake pripreme kolača, ali i raznih slatkih i slanih delicija. U tvrtki Dr. Oetker podsjećaju kako potrošači već 126 godina koriste njihov prašak za pecivo Original Backin nastao u ljekarni Dr. Augusta Oetkera u Bielefeldu koji je u potpunosti promijenio način pripreme kolača i slastica. “Prašak za pecivo bio je samo prvi u nizu revolucionarnih proizvoda nakon kojeg su slijedili vanilin šećer, Gustin i pudinzi, proizvodi koji su u vrlo kratkom vremenu osvojili milijune potrošača”, ističe Petra Banović Santos, marketing menadžerica u Dr. Oetkeru.

Tradicija proizvodnje slastica ili dodataka za kolače poput praška za pecivo duga je i u domaćoj prehrambenoj kompaniji Podravka. “Još 1967. godine Podravki je pridružena tvornica slastica Sana iz slovenskog Hoča koja je proizvodila pudinge, šlag pjene i prašak za pecivo”, podsjećaju u Podravki te dodaju kako je u njihovom portfelju također jedan od najmlađih brendova Dolcela lansirana 1998. godine kako bi potrošačima ponudila nove ideje za pripremu modernih slastica.

“Dolcela je lansirana na tržište Hrvatske i Mađarske kao Podravkina marka koja potrošačima omogućava lakšu i bržu pripremu svih vrsta slastica. Danas je ona strateški brend Podravke, ostvaruje najveće volumene u Adria regiji, ali je prisutna i na tržištima zapadne Europe, Bliskog istoka (u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima…) te prekooceanskim zemljama kao što su Australija i SAD”, navode iz Podravke. Inače, paleta proizvoda brenda Dolcela prisutna je u tri velika segmenta kategorije slastica – dodacima za pečenje, desertima i mješavinama za kolače. Potrošačima i ljubiteljima slastica su, osim praška za pecivo, dobro poznati i vanilin šećer, kvasac, aromatizirani šećeri, Gussnel, preljevi za torte te Šlag fix i drugi.

RECEPTI ZA POVIJEST
Moderan dio asortimana Dolcela su mješavine za kolače i kreme koji potrošačima pružaju brzinu, jednostavnost i siguran uspjeh u pripremi slastica. Obuhvaćaju široku paletu proizvoda: od najpopularnijih Dolcela muffina, Dolcela Čokoladnih i Lava muffina preko krema za kremšnite, parfe krema, princes uštipaka pa sve do Tiramisu kreme, krema za kolače okusa čokolade i vanilije. U ovoj kategoriji je najviše inovacija i potrošači su ih prepoznali kao neiscrpan izvor ideja, ističu u Podravki.

I u asortimanu Dr. Oetkera potrošači mogu pronaći pregršt proizvoda iz segmenta mješavina i dodataka za kolače, njih čak 140, a u tvrtki su posebno ponosni što su svi oni prilagođeni hrvatskim kupcima te našim navikama i potrebama. “Kamen temeljac Dr. Oetker brenda su recepti koji su neizostavni dio naše komunikacije prema potrošačima te uvijek prate svaki naš proizvod: bilo na ambalaži, u popularnim sezonskim brošurama s receptima ili na našoj internetskoj stranici koja uključuje posebne tematske svjetove posvećene primjerice dekoriranju kolača, blagdanskom pečenju kolača ili inovacijama koje nudimo. Dr. Oetkerov potrošač navikao je tijekom godina da su naši recepti detaljno opisani, uvijek uspješni i razumljivi, a sve to jer su pomno osmišljeni i višestruko isprobani u kultnoj Dr. Oetker pokusnoj kuhinji”, naglašava Petra Banović Santos.

Valja se stoga prisjetiti i zanimljive povijesti mješavina za kolače koje porijeklo vuku iz SAD-a 30-ih godina prošloga stoljeća. Jedan od prvih prijavljenih patenata bio je onaj kompanije P. Duff and Sons čija je mješavina za pripremu medenjaka sadržavala bijelo brašno, melasu, šećer, masnoću, sol, sodu bikarbonu, cijelo jaje u prahu, đumbir i cimet. Tako pripremljenoj smjesi domaćice su kod kuće trebale dodati samo vodu i zatim ispeći. Povjesničari hrane smatraju kako su mješavine nastale zahvaljujući suvišku melase koja dolazi kao nusproizvod u proizvodnji šećera. S obzirom na to da su se ljudi tih godina počeli drugačije hraniti, drastično se promijenio i način pripreme hrane. Industrijalac Duff to je na vrijeme shvatio i iskoristio tu poslovnu priliku, osmislio način sušenja melase i dodao je mješavini s brašnom.

“Za uobičajenu pripremu slastica potrebno je pripremiti veliki broj raznolikih sastojaka što znači da ih treba imati pri ruci”, napisao je Duff u objašnjenju za prijavu patenta. Dodao je kako to ne samo da je skupo i nepraktično, već i podrazumijeva precizno mjerenje i miješanje i za to nužne strojeve. Rezultati često, unatoč svemu, nisu zadovoljavajući što znači da se pri pripremi gubi vrijeme, novac, materijal i energija. A za stolom je čekala gladna družina koja je samo htjela svoj zasluženi kolač.

Prema letku koji datira iz 1933. ili 1934., mješavine koje je proizvodio dolazile su u nekoliko varijanti, a omogućavale su pripremu, između ostalih, voćnih kolača i muffina. Iz istih je pogona ubrzo izašla i mješavina kojoj su potrošači kod kuće ovoga puta trebali dodati i jaja. U prijavi ovoga patenta Duff je pojasnio kako je domaćicama draža varijanta koja ne sadržava jaja u prahu. Mješavinama za kolače trebalo je ipak nekoliko godina da steknu poklonike među potrošačima.

Njihova je popularnost primjetno skočila nakon Drugog svjetskog rata kada su se u utrku uključili veliki proizvođači brašna želeći potrošačima olakšati pripremu omiljenih slastica u sve hektičnijem načinu života. Do kraja 1940-ih mješavine za kolače proizvodilo je više od 200 kompanija, a lavovski su dio držale tvrtke Betty Crocker i Pillsbury. Neki su potrošači bili skloniji mješavinama s jajima dok su drugi više voljeli dodati ih kod kuće. Bilo kako bilo, ovaj je praktični izum definitivno promijenio živote mnogih domaćica i postao jedan od simbola poratnog prosperiteta. S vremenom su dodaci u paketićima poput glazure ili inovativnih pakiranja te magazina u kojima se u detalje objašnjavala izrada kolača u obliku nogometnog terena ili europskih dvoraca dale dodatan vjetar u leđa prodaji mješavina za kolače. Koliko su potrošači imali povjerenja u njih govori i podatak da su mnoge domaćice pomno proučavajući upute uz pomoć gotovih mješavina i glazura izrađivale čak i torte za vjenčanja.

GARANTIRAN USPJEH
Siguran uspjeh u pripremi i manje iskusnima te vrhunski sastojci i danas su važni aduti mješavina za kolače koje uživaju veliko povjerenje potrošača. Da tržište bilježi daljnji rast potvrđuju u Dr. Oetkeru u čijem asortimanu među brojnim novitetima koji se kreću od sočnih, bogatih muffina preko modernih kremastih slastica do popularnih tradicionalnih receptura, svatko može pronaći nešto za sebe.

“Ipak, na hrvatskom tržištu, ali i šire, najobrtajnije mješavine su one za muffine u svim veličinama i okusima pri čemu prednjače varijante s čokoladom. Razloge tome ne treba dugo tražiti jer su toliko praktični da ih i djeca mogu spremiti. Prednost je i što im se dodaju sastojci koji su uvijek pri ruci, a i gotovi su toliko brzo da se mogu pripremiti i kad stignu iznenadni gosti”, ističe Petra Banović Santos. Ne manje važna značajka jest i činjenica da ne zahtijevaju pripremu mikserom niti gomile posuda jer su u kutijama uključene i košarice za muffine.

Što se pak dodataka i dekoracija za kolače tiče, iskustvo Dr. Oetkera pokazuje kako je domaće tržište vrlo dvojako: s jedne je strane još uvijek vrlo tradicionalno okružje u kojem se većinom peče “od početka” uz omiljene recepte mama i baka. Ti kolači nastaju od mnoštva tradicionalnih sastojaka odnosno dodataka koji uvijek moraju garantirati uspješnu pripremu. Istodobno potrošači (mora se zapravo priznati da je riječ uglavnom o potrošačicama) u Hrvatskoj pozitivno reagiraju i na novitete koji su u skladu s inovacijama koje stižu putem popularnih recepata s interneta, food blogera ili kulinarskih showova.

“Mahom su to dodaci za kolače s dodanim aromama, praktičnije inačice tradicionalnog dodatka, a najviše dekoracije koje prate trendove u slastičarstvu. Ta dvojakost uvijek je i izazov i zadovoljstvo gledajući sa strane brenda budući da se od nas kao specijalista za kolače i svega što se vrti oko slastica inovacije i očekuju”, naglašava Banović Santos.

Od prošle jeseni Dr. Oetker je tako asortiman mješavina za kolače obogatio s čak sedam novih inačica koje svojom jednostavnom i brzom pripremom te neodoljivim okusom oduševljavaju sve ljubitelje kolača. Nakon bezglutenskih pudinga od vanilije i čokolade, Gustina i palačinki, Dr. Oetker je lepezi dodao i Gluten Free Muffine. Istinskim sladokuscima namijenio je premium Cremoso asortiman koji dolazi u dva omiljena okusa: Cheesecake i Cookies & Cream, a novost u asortimanu su i Choco Lava Muffini. Za sve ljubitelje domaćih kolača tu su tri tradicionalne i iznimno popularne recepture u Hrvatskoj – Vanilin kiflice, Prhki keksi i Princes krafne. Početak 2019. godine obilježilo je lansiranje čokoladne verzije popularnog Cheesecakea te novo izdanje – Mramorni muffini. Ovogodišnja jesen donijela je nove Voćne muffine za čiju pripremu nije potrebno dodavati voće i koji će se savršeno uklopiti u svaki blagdanski stol.

Posebno u blagdansko doba i tijekom zime mnogim inovacijama potrošače nastoje razveseliti i razvojni timovi Podravke. “U modernom i inovativnom Dolcela asortimanu i ove smo godine pripremili pravo slatko iznenađenje – pet novih mješavina za pripremu ukusnih kolačića. Asortiman čine Raspucanci, Čokoladni Raspucanci, Gingerbread keksići, Red Velvet i Truffles. Svima koji žele uživati u slasticama bez glutena iz želje ili pak potrebe, Dolcela nudi rješenje u novom asortimanu mješavina za kolače bez glutena: Dolcela gluten free mješavina za Američke palačinke i Waffle, Dolcela gluten free Cookies, Dolcela gluten free Double Choco Brownie i Dolcela gluten free Čokoladni Muffin. Američke palačinke, slasni vafli koji zovu na još, prhki keksići s komadićima čokolade, sočni muffini ili brownies. Nove Dolcela mješavine za kolače bez glutena su savršenog i prepoznatljivog Dolcela okusa.

Potrebno je dodati nekoliko sastojaka, zasladiti smeđim ili kristal šećerom i uživati u bogatstvu okusa”, kažu nam u Podravki. Podsjećaju također kako potrošači u vrijeme blagdana i posebno zimi češće pripremaju slastice kod kuće pri čemu su im od velike pomoći i ostali Dolcela dodaci za pečenje – vanilin šećer, prašak za pecivo i kvasac. Nije manje omiljen ni asortiman Dolcela pudinga jer uz njih nastaju popularni samostalni deserti ili ih se koristi kao bazu za pripremu blagdanskih svečanih kolača i torti. Osim već dobro poznatih klasika Vanilije i Čokolade te okusa kremastih Premium pudinga Čokolade, pudinga Vanilija Bourbon, Nougat i Kokos, Dolcela je ove godine proširila asortiman i s dva nova trendi i moderna pudinga – Vanilija & Chia te Toffee, dok su istodobno lansirana i četiri nova premium deserta te Dolcela mousseovi od čokolade i vanilije kojima je zajednička brza, jednostavna i sigurna priprema savršenog deserta.

NOVI IGRAČ U KATEGORIJI
Osim Dr. Oetkera i Podravke, domaćem se tržištu, zahvaljujući Obala grupi, odnedavno nude i proizvodi njemačkog brenda Ruf. “Praćeni višegodišnjim uspjehom na području bezalkoholnog i alkoholnog asortimana odlučili smo ući i u segment prehrane. Jedan od glavnih razloga jest taj što je ovo podneblje poznato po tradiciji izrade slastica kod kuće. Činjenica je da brz način života poprilično ugrožava tradicionalne navike potrošača pa smo se stoga odlučili za Ruf asortiman koji pripravke svojih slastica prilagođava brzom načinu života te potrošačima omogućava da ožive dašak tradicije u svom domu”, pojašnjava Željko Marković, voditelj poslovnog razvoja tvrtke. Dodaje kako Ruf ima širok asortiman proizvoda te pokriva sva područja mješavina vezanih uz slastice, a Obala grupa je domaćem tržištu odlučila ponuditi 15-ak klasičnih mješavina, među kojima se ističu Muffini od čokolade, borovnice ili klasični, Browniesi američki ili s komadićima čokolade ili primjerice Tart od čokolade. U Ruf asortimanu nalaze se i proizvodi bez glutena te bio odnosno organski proizvodi.

“Zadovoljni smo odličnim odazivom potrošača te sukladno tome planiramo i razne marketinške aktivnosti. Želja nam je približiti se potrošačima i upoznati ih s Ruf proizvodnim asortimanom koji im u mnogočemu može olakšati posao, ali i donijeti željeni osjećaj blagdanskog raspoloženja u razdoblju koje je pred nama”, ističe Marković te zaključuje kako je za sada Ruf asortiman prisutan u trgovinama Konzuma, Plodina, KTC-a, Tommyja te u mreži Velproa, ali vjeruje da će se sljedeće godine proširiti i na druge partnerske maloprodajne mreže kako bi krajnjim potrošačima omogućili što širu dostupnost proizvoda.

I kako sada odoljeti zovu pećnice i ne baciti se na izradu kiflica, medenjaka, buhtli, muffina? Jasno je, odlučimo li se za pripremu od početka ili pak za bržu i jednostavniju varijantu s mješavinama za kolače, nikako ne možemo pogriješiti. E to su slatke muke!