Na uvoz voća potrošili tri milijarde dolara

voce-trznica-ftdSamo u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je 135 tona nektarina i 59 tona šljiva više nego lani

Cijene voća u prodavaonicama, a nešto manje i na domaćim tržnicama, ove su godine osjetno niže nego prethodnih godina. Veliki pritisak na cijene stvara uvozno voće, osim grožđa, koje ima izvozne subvencije.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, kazao je za Vjesnik da je urod voća u Europi ove godine izuzetno dobar zbog čega su cijene niske. To je dobro za potrošače, istaknuo je, ali ne i za domaće proizvođače voća koji nisu konkurentni.

Dodao je da se na otvorenom tržištu, koje je zasuto robom iz uvoza, ne može živjeti od 200 stabala bresaka ili od hektara ili dva šljiva, jer velike zemlje poput Rusije traže gotovo neograničene količine toga voća za izvoz.

Lani je Hrvatska uvezla svježeg voća u vrijednosti od 184 milijuna dolara, a izvoz je iznosio tek 26 milijuna dolara. U prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je 135 tona nektarina i 59 tona šljiva više nego lani.

Uzrok toliko visokom vanjskotrgovinskom deficitu kad je voće u pitanju, kaže Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

“Mandarina je jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna. Jabuka smo prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, ostalog voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto”, ističe Ivković te dodaje da se u prošlih gotovo 20 godina na uvoz voća potrošilo čak tri milijarde eura.

Prema našim procjenama, kaže Ivković, potrebno nam je samo milijardu eura ulaganja u voćarstvo da se oslobodimo uvoza onog voća koje možemo proizvoditi doma. Napominje da su kapitalna ulaganja i državne subvencije osjetno pomogle razvoju domaćeg voćarstva.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno počeli mogli bi imati teškoća.

Ipak, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo te se poveća interes mladih za tim poslom, u idućih pet do šest godina Hrvatska bi, procjenjuje, mogla zadovoljiti čak 70 posto potrošnje voća.

Hrvatska ima samo 21.000 hektara voćnjaka. Na hrvatskom je gospodarstvu da prepoznaju voćarstvo kao vrijedan posao jer u zemljama EU-a voćarstvo cvjeta.

Zimi najviše ovisimo o uvozu, no u ostatku godine sve ga je manje. Također, krajnji korisnici, prije svih potrošači, sve više traže domaće voće, ali kod domaćeg voćarstva nedostaje mreža zadruga u koju bi se povezali voćari iz cijele zemlje. To najbolje pokazuje primjer Poljske koja je za razvoj voćarstva iskoristila i novac Unijinih fondova pa su se uspjeli nametnuti trgovcima. (Vjesnik)

Prethodni članakAZ OMF kupio 11.701 dionicu Podravke
Sljedeći članakReciklirano mlijeko – medijska podvala ili stvarna opasnost?