Promet u njemačkoj maloprodaji neočekivano je pao u srpnju, pokazali su u srijedu podaci statističkog ureda, prigušujući nadu da će osobna potrošnja biti dovoljno jaka da podupre snažan oporavak gospodarstva u trećem kvartalu.

Promet u maloprodaji realno je smanjen za 0,9 posto u odnosu na lipanj, kada je pao za revidiranih 1,9 posto, pokazali su sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Destatisa.

Ekonomisti iz Reutersove ankete očekivali su rast prometa od 0,5 posto.

Usporedba s prošlogodišnjim srpnjem pokazuje pak bolju sliku, s obzirom da je promet od trgovine na malo u realnom izrazu porastao za 4,2 posto, nakon revidiranog 6,7-postotnog rasta u mjesecu ranije, pokazuju Destatisovi podaci.

U usporedbi s veljačom, mjesecom prije izbijanja pandemije koronavirusa, promet u maloprodaji realno je u srpnju bio veći 0,9 posto, što pokazuje da se taj gospodarski sektor relativno brzo oporavio, uz krivulju oporavka u obliku slova V.

U prvih sedam mjeseci ove godine malotrgovci su, unatoč koronakrizi, uspjeli realno povećati promet za 2,6 posto, pokazuju Destatisovi podaci.

Destatisovo izvješće otkriva i velike razlike unutar sektora. Tako je prodaja u trgovinama tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože u razdoblju od siječnja do srpnja pala više od 25 posto dok su online trgovci povećali prodaju za 20 posto.

Njemačko gospodarstvo u drugom je tromjesečju palo rekordnih 9,7 posto na kvartalnoj razini, uslijed snažnog pada osobne potrošnje, investicija kompanija i trgovine u jeku pandemije Covida-19.

Vlada je od ožujka uvela čitav niz poticajnih i mjera spašavanja bez presedana, financiranih rekordnim novim zaduženjem od 217,8 milijardi eura, kako bi se podupro oporavak kompanija i potrošača od krize izazvane koronavirusom.

Paketi poticaja uključuju privremeno smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca kako bi se dodatno poduprla domaća potražnja u drugoj polovini godine, podsjeća Reuters.

Vlada u Berlinu ublažila je jučer procjenu pada gospodarstva u ovoj godini sa 6,3 na 5,8 posto, ali u idućoj godini očekuje slabiji oporavak, uz procijenjenu stopu rasta od 4,4 posto. Prvotno je za 2021. prognozirala 5,2-postotni rast. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!