Online plaćanje – Trendovi: Plaćanja za novo doba

Web trgovci postaju svjesni činjenice da osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu naplatu više nisu dovoljne pa se, u borbi za tržište i kupce, u domeni plaćanja okreću ka novim rješenjima koja mogu povećati prodaju, a koja uključuju pohranu kartičnih podataka.

Statistike kažu da u Hrvatskoj 1,8 milijuna ljudi kupuje na internetu (izvor: Statista.com). Domaćih web trgovina ima oko 5.000 (izvor: Expandeco.com), s tim da između 2.000 i 2.500 njih nudi mogućnost kartičnog plaćanja. U ukupnoj prodaji na online prodaju otpada oko 3 posto (izvor: ecommercenews.eu), a eCommerce tržište je u 2018. u odnosu na 2017. godinu raslo za 43 posto (izvor: HNB).

U usporedbi s razvijenim tržištima, na kojima je udio eCommerce prodaje u ukupnoj prodaji između 20 i 30 posto, a broj web trgovina po glavi stanovnika znatno veći (za primjer izdvajam Češku gdje na 8,5 milijuna stanovnika ima oko 45.000 web trgovina) situacija se čini prilično loša. S druge strane, prostora za rast ima puno, a i brojke koje govore da u posljednjih nekoliko godina iz godine u godinu u eCommerce-u rastemo za oko 40% pokazuju da se tržište ipak razvija.

NOVA RJEŠENJA ZA RAST PRODAJE
U plaćanjima kod kupovine na internetu dominira plaćanje prilikom pouzeća, u većini slučajeva gotovinom, rjeđe karticama putem POS terminala. Slijede kartična plaćanja na internetu kroz Internet Payment Gateway-e (IPG), a dio kupaca i dalje plaća virmanski, dakle ukucavanjem podataka s ponude, koju mu je izdao web trgovac, kroz mobilno ili internetsko bankarstvo.

Kod web trgovaca koji nude mogućnost plaćanja karticama putem IPG partnera, kartice kupaca mogu biti terećene odmah kroz autorizaciju ili sredstva na njima mogu biti prvo rezervirana odnosno predautorizirana, a tek nakon provjere vezane za stanje robe ili usluga na zalihi i potvrđena odnosno kompletirana. Uz autorizaciju i predautorizaciju, kroz IPG web trgovci mogu raditi i povrate odnosno djelomične povrate i storna. Možemo reći da su ovo osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu naplatu u web trgovini.

Tržište odnosno kupci, bazirano na novim tehnologijama i stilu života, mijenjaju očekivanja vezana za kupovinu na internetu, posebno u segmentu plaćanja. Zaštita i sigurnost i dalje ostaju na prvom mjestu, ali veliku ulogu igra korisničko iskustvo u okviru kojeg se očekuje da plaćanje bude brzo i jednostavno, uz što manje unosa podataka. Web trgovci postaju svjesni činjenice da osnovne funkcionalnosti vezane za kartičnu naplatu više nisu dovoljne pa se, u borbi za tržište i kupce, u domeni plaćanja okreću ka novim rješenjima koja mogu povećati prodaju, a koja uključuju pohranu kartičnih podataka.

Kartične podatke ne mogu spremati svi, već samo tvrtke koje posjeduju PCIDSS Level 1 certifikat koji dokazuje usklađenost sa standardima vezanima za sigurnost podataka koje su postavile u svijetu vodeće kartične organizacije. Zahtjevi standarda vrlo su strogi i uključuju tehničke, ljudske i financijske resurse, a osim procesa inicijalne certifikacije, tvrtke koje posjeduju certifikat svake godine prolaze i prilično složene procese recertifikacije. Zato web trgovci za omogućavanje kartične naplate i pohrane podataka ulaze u suradnju s PCIDSS certificiranim IPG-ovima koji su jedini koji smiju upravljati kartičnim podacima, prenositi ih i pohranjivati, te u skladu s tim nuditi funkcionalnosti bazirane na pohrani kartičnih podataka kao što su tokenizacija ili walleti.

Tokenizacija uključuje pohranu osobnih i kartičnih podataka na PCIDSS certificiranom sustavu (obično IPG-u) i njihovu kasniju upotrebu za automatsko iniciranje transakcija od strane trgovca. Podaci se pohranjuju uz privolu kupca prilikom registracije za uslugu ili kod prve naplate. Nakon pohrane podataka, certificirani IPG osjetljive podatke pretvara u token, odnosno skup podataka koji nemaju poveznicu s kartičnim podacima, i šalje ga trgovcu. Kada trgovac kasnije inicira transakciju iz svog sustava, IPG-u šalje token na osnovu kojeg IPG zna koju karticu mora teretiti. Tokenizaciju obično koriste web trgovci koji mjesečno ili u drugim periodima naplaćuju pretplate ili korištenje usluga, a iznosi koji se naplaćuju mogu biti isti ili različiti. Primjeri trgovaca koji koriste tokenizaciju su taxi usluge, tvrtke koje nude tv sadržaje, trgovci koji prodaju pretplate vezane za sportske aktivnosti i slično.

PUT PREMA INSTANT PLAĆANJIMA
Walleti odnosno novčanici u koje kupci pohranjuju svoje kartice za kasnija brža i sigurnija plaćanja inicirana od samih kupaca dolaze u dva oblika: kao walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u samo jednoj web trgovini ili walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u više web trgovina. U oba se slučaja podaci opet pohranjuju na PCIDSS certificiranom sustavu (obično IPG-u). Popularniji su walleti koji se mogu koristiti u više trgovina. U praksi, primjer za takav wallet je CorvusWallet u koji kupci jednom spreme karticu i onda iz njega plaćaju na svim internetskim prodajnim mjestima koja CorvusWallet prihvaćaju kao metodu plaćanja.

Kartice u wallete više pohranjuju kupci koji učestalo kupuju na internetu, a takvi su potencijalni klijenti za svakog web trgovca. Što više kupaca pohranjuje kartice u neki wallet, to će više trgovaca imati interes ponuditi taj wallet kao metodu plaćanja u svojoj web trgovini. Vrijedi i obrnuto; što više trgovaca nudi neki wallet kao metodu plaćanja, to će više kupaca imati interes pohraniti svoju karticu ili kartice u taj wallet.

U EU je prije nekoliko godina donesena regulativa Payment Service Directive 2 (PSD2), koja je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu u srpnju 2018. godine usvajanjem novog Zakona o platnom prometu. U Zakon su, na osnovi spomenute regulative koja ih omogućuje, uvrštene nove platne usluge iniciranje plaćanja (Payment Initiation Service – PIS) i informacije o računima (Account Information Service – AIS) koje, osim banaka, mogu nuditi i ostali licencirani pružatelji usluga (Third Party Provider-i ili TPP-ovi) kojima banke moraju omogućiti pristup na račune svojih klijenata koji u bankama imaju ugovorenu uslugu Internet bankarstva.

Jedini hrvatski TPP koji je od HNB-a dobio licencu za PIS uslugu je tvrtka Corvus Pay. Na osnovu licence Corvus Pay će do kraja godine web trgovcima omogućiti da im njihovi kupci na internetskim prodajnim mjestima robu i/ili usluge plaćaju s IBAN-a na IBAN odnosno direktno s računa na račun. Tako kupcima na internetu postaje dostupna još jedna nova metoda plaćanja za koju više nisu potrebne kartice. Plaćanje će se svesti na izbor banke i unos IBAN-a i to direktno u checkout procesu na platnoj formi, čime se zapravo automatizira virmansko plaćanje. Ako kupac i trgovac imaju račun u istoj banci, kod ovog načina plaćanja novci će unutar nekoliko sekundi biti na računu trgovca, što kod kartica nije slučaj jer su rokovi isplata duži. Za dodatno unaprjeđenje korisničkog iskustva IBAN će se moći pohraniti u CorvusWallet pa će se plaćanje svesti doslovno na klikanje.

Možemo zaključiti da tržišni trendovi odnosno očekivanja kupaca diktiraju razvoj platnih usluga u eCommerce-u, gdje je glavni fokus na sigurnosti i korisničkom iskustvu. Kod kartičnih plaćanja razvoj ide u smjeru funkcionalnosti koje su bazirane za pohrani kartičnih podataka gdje danas postoje različite mogućnosti za različite poslovne potrebe. PSD2 regulativa omogućila je uvođenje novih načina plaćanja na internetu za koje nisu potrebne kartice, već plaćanja idu direktno s računa na račune, a sljedeći korak u plaćanjima u eCommerce-u bit će instant plaćanja.