Pad potrošnje u travnju za 8%

Prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je pad potrošnje u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine puno veći nego što su makroekonomisti očekivali: Pad u trgovini na malo kreće se između 8 posto i 8,7 realno, podaci su DZS-a

Manji pad zabilježila su poduzeća kojima trgovina na malo nije pretežita djelatnost, dok su veći pad prometa imale trgovine kojima je to osnovni biznis.

Nominalni pad trgovine na malo kod subjekata kojima je to osnovna djelantost iznosi 7,8 posto, a kod svih poslovnih subjekata 8,5 posto.

Ovi podaci su potvrdili da je potrošnja pala već 19. mjesec zaredom.

“I dalje je visoka razina potrošačkog pesimizma, a niska razina domaće potražnje. Očito je da se zbog negativnih trendova na tržištu rada smanjuje ukupni realni raspoloživi dohodak, a čini se i da stanovništvo podmiruje samo osnovne životne potrebe, dok svu ostalu kupnju odgađa za bolja vremena. Na to ukazuje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

U ožujku je pad potrošnje iznosio samo 2,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je bila najmanja stopa pada potrošnje u posljednjih 18 mjeseci.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da je u travnju promet u maloprodaji pao između 3,3 i 5,3 posto. U prosjeku, očekuju pad od 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Razlog su tome, kako navode u anketi, smanjenje raspoloživog dohotka, negativni trendovi na tržištu rada, realni pad plaća i slabljenja kreditne aktivnosti prema stanovništvu.

“Pad prometa u trgovini na malo očekujemo zbog smanjenja raspoloživog dohotka, negativnih trendova na tržištu rada, visoke razine potrošačkog pesimizma, kao i sve češćih najava poskupljenja administrativno utvrđenih cijena, što suzbija rast potrošnje stanovništva i povećanje prometa u trgovini na malo”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Posljednjih se mjeseci smanjuju i plaće, na godišnjoj razini. Tako je u ožujku neto plaća iznosila 5.359 kuna, što je realno za 1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.

“Uz to, treba računati na još jedan nepovoljni čimbenik. Kako je u ožujku zabilježen manji pad potrošnje od očekivanja, izgledno je da se dio ovogodišnje uskršnje potrošnje realizirao tijekom ožujka. S obzirom na drugačije termine uskrsnih blagdana ove i prošle godine, viša prošlogodišnja baza tako bi mogla pridonijeti i snažnijem padu potrošnje u travnju”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Živković-Matijević smatra kako bi do poboljšanja u potrošnji moglo doći tek u drugom dijelu godine, ako ukidanje kriznog poreza malo potakne optimizam potrošača i ako turistička sezona bude dobra. (H)

Prethodni članakMiroslav Vitković ostaje na čelu Podravke
Sljedeći članakGordana Picek je najbolji ovogodišnji menadžer ljudskih potencijala