Paul Polman – Međunarodna trgovačka komora

(Foto: World Economic Forum)

Ciljevi održivog razvoja određuju plan rasta ovoga stoljeća. Komisija za poslovni i održivi razvoj pokazala je da bi odvažne klimatske akcije mogle donijeti 26 bilijuna dolara globalnom gospodarstvu u sljedećih deset godina, generirajući više od 65 milijuna novih nisko ugljičnih radnih mjesta. U ovom trenutku napredak vidimo, ali to još uvijek nije dovoljno. Najveće nacije i najveće tvrtke moraju donijeti odluku – i to brzo. Ako ne djeluju sada, u ovom kritičnom desetljeću za klimatske promjene, ni oni ni mi nećemo dobiti drugu priliku, ističe Paul Polman, predsjednik Međunarodne trgovačke komore i UN-ov ambasador ciljeva održivog razvoja.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Karizmatični čelnik Unilevera koji je s velikim uspjehom vodio ovu globalnu korporaciju cijelo desetljeće, Paul Polman je danas u cijelosti posvećen promociji održivog razvoja i jačanju liderskih vještina u korporativnom svijetu. Od 2018. godine je predsjednik ICC-a, Međunarodne trgovinske komore, najveće svjetske poslovne organizacije koja predstavlja 48 milijuna kompanija širom svijeta. Na čelo ICC-a došao je s reputacijom neprikosnovenog lidera održivosti među top menadžerima koji je ujedno vodeći zagovornik osvještavanja uloge i odgovornosti top menadžera i poslovnog sektora u postizanju ciljeva održivog razvoja. Karizmatičnim desetogodišnjim vodstvom usmjerenim na transformaciju poslovnog modela Unilevera postigao je da održivost postane novo normalno stanje, generator rasta poslovanja koje omogućuje daleko bolju usklađenost s potrebama društva i okoliša. Da održivo poslovanje nije fikcija pokazuje i to što je za vrijeme njegova mandata Unilever bio jedna od najboljih kompanija u svom sektoru, ostvarujući neprekidan rast poslovnih pokazatelja iz godine u godinu, nakon početnih turbulencija koje je sam izazvao, jer je odbio pripremati detaljne kvartalne izvještaje za londonski City.

Suosnivač je i predsjednik fundacije IMAGINE, usmjerene na unaprjeđenje upravljanja poslovnim sustavima i ostvarenje globalnih ciljeva održivog razvoja te je predsjednik neprofitne inicijative The B Team, poslovne škole Oxford Said Business School i potpredsjednik Global Compact inicijative Ujedinjenih naroda. Polman je bio član Visokog panela glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona koji je potaknuo oblikovanje globalnih ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG, poznati i kao Global Goals). Ovaj je panel imao vodeću ulogu u isticanju važnosti Programa održivog razvoja do 2030. godine te je bio jedan od osnivača Komisije za poslovni i održivi razvoj (Business & Sustainable Development Commission). Polman je pritom i službeno imenovan UN-ovim ambasadorom ciljeva održivog razvoja.

Aktivan je u brojnim industrijskim sektorima i globalnim organizacijama kako bi osvijestio važnost globalnih ciljeva pa je tako član neprofitne organizacije Financiranje kapitalizma na dugi rok, Koalicije za inkluzivni kapitalizam, Globalne komisije za ekonomiju i klimu te Koalicije za upotrebu hrane i zemlje, kojom predsjedava. Dobitnik je brojnih nagrada, uključujući Nagradu za životno djelo Saveza za prašume, nagradu Prvak Zemlje UN-ovog Programa za okoliš te nagradu Oslo poslovanje za mir. Odlikovan je francuskim viteškim redom Legije časti, a imenovan je i počasnim vitezom Reda Britanskog Carstva za doprinos poslovnom sektoru. Osnovao je Kilimanjaro Blind Trust zakladu sa suprugom Kim Polman, koja je fokusirana na poboljšanje kvalitete života slijepe i slabovidne djece u istočnoj Africi. Uz to, pomaže i mentorira mlade lidere kao savjetnik i predsjedatelj Globalnog savjetodavnog odbora neprofitne organizacije One Young World.

S ovim liderom svjetskoga glasa razgovarali smo povodom njegova dolaska u Hrvatsku gdje će u ulozi svojevrsnog domaćina sudjelovati na konferenciji “Podržimo održivo_” koja se ove godine održava pod naslovom “Bolja rješenja, bolje navike, bolji svijet” 23. ožujka 2020. u prostoru Muzičke akademije u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zajednice za društveno odgovorno poslovanje HGK u suradnji s ICC Hrvatska.

Nakon napuštanja Unilevera osnovali ste aktivističku korporaciju i fondaciju IMAGINE koja promiče provedbu Globalnih ciljeva transformacijskim upravljanjem i liderstvom. Koji je vaš glavni fokus?
Naglasak stavljamo na poticanje poduzeća na žurnu mobilizaciju oko ostvarenja Globalnih ciljeva, što se posebno odnosi na borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje nejednakosti u svijetu. Kako se Vlade država iz svog sna bude previše sporo, a moć civilnog društva nije odviše velika, poslovni sektor mora stupiti na scenu – i to bez odgode. Osnovao sam IMAGINE kako bih okupio vodeće izvršne direktore i kako bi zajednički poduzeli hrabre korake koji su previše teški da se poduzmu pojedinačno – na primjer, dekarbonizacija poslovanja – shvaćajući pritom da tamo gdje krenu vodeći i drugi će sigurno slijediti. Započeli smo u modnoj industriji, a prehrambeni sektor sljedeći je na našoj listi. Krećemo u partnerstvo s utjecajnim kompanijama s kojima radimo na njihovim transformacijama, vodeći se pritom iskustvom i lekcijama koje smo naučili na primjeru Unilevera.

U Unilever ste došli početkom 2009. godine, a otišli krajem 2018. godine. Možete li usporediti kompaniju na početku vašega mandata i kompaniju koju ste ostavili iza sebe? U čemu se ogledala najveća promjena?
Osim opsežnije strategije koju smo implementirali, vidio sam dvije velike promjene koje su dioničarima donijele povrat ulaganja od 300% tijekom tih deset godina i rast kompanije znatno iznad prosjeka sektora. Prvo, implementacija dugoročnog poslovnog modela s velikim brojem dioničara, i drugo, stavljanje ciljeva održivog razvoja u samo jezgro poslovanja. Pokazali smo da je naš model sa svrhom, utjelovljen u Unileverovom Planu održivog života, primjer odgovornog poslovanja koji maksimizira ne samo financijsku, već i društvenu dobit i dobit za okoliš. To je ne samo izgradilo reputaciju Unilevera, njegov brend i visoku razinu angažmana, već i ubrzalo rast poslovanja kompanije.

Koliko je teško biti uspješan CEO u današnjem vremenu te koje kvalitete lider mora posjedovati kako bi uspješno upravljao kompanijom i gradio održivu budućnost?
Danas je teže nego kad sam započeo u Unileveru. Teško je ovih dana dugo ostati na čelu kompanija. Raspon očekivanja koji se stavljaju pred izvršne direktore je sve veći jer se od njih očekuje da budu i društveni lideri, koji svoje kompanije stavljaju u službu ljudi i planeta. Pravi primjeri uspješnih izvršnih direktora u današnje vrijeme su oni koji slijede ove vrijednosti.
I dalje ima onih koji zaostaju, ali vidim i novu vrstu izvršnih direktora koji prepoznaju da je stavljanje više svrhe kompanija u središte operativnog modela presudno za dugoročni uspjeh i profitabilnost. Živjeli smo te vrednote u Unileveru: postupajte dobro prema svijetu, postupajte dobro prema ljudima i na kraju će vaše poslovanje i vaši investitori profitirati od toga.

Milenijski razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda postavljeni 2000. pod Kofi Annanom, ostvareni su već do 2015. godine. Aktivno ste sudjelovali u razvoju ciljeva održivog razvoja te se poslovna zajednica počela doživljavati kao dio rješenja, a ne kao problem. Mnogi sada tvrde da ako nastavimo s dosadašnjim načinom poslovanja do 2030. nećemo ostvariti ciljeve održivog razvoja. Kakvo je vaše stajalište po ovom pitanju?
Nema vremena za business-as-usual pristup – neku malu modifikaciju ovdje ili malo lažnog zelenog marketinga s druge strane i eto posla. Trenutačnom ćemo brzinom postavljene ciljeve održivog razvoja ostvariti tek 2071. godine, a toliko jednostavno ne možemo čekati. Čak i uz najbolje namjere, sve različite aktualne korporativne inicijative za održivost neće osigurati potrebne transformacijske promjene, pogotovo ako želimo smanjiti globalne emisije kako bi porast temperature ostao ispod 1,5 stupnjeva Celzija.

Umjesto toga, potreban nam je znatno ambiciozniji pristup u kojem lideri u industriji surađuju kako bi potaknuli brze i sveobuhvatne promjene. Tako, primjerice, IMAGINE surađuje s predsjednikom Macronom i najvećim modnim kompanijama kako bi pomogli provedbu ovakve reforme kroz Modni pakt. Nijedan izvršni direktor ne želi da njihov lanac opskrbe uništi planet ili pošalje djecu u krevet gladnu. No, transformiranje vaše tvrtke može biti izuzetno teško. Stoga okupljamo izvršne direktore kako bi pronašli hrabrost i podršku u kolektivu.

Koje su najveće prepreke u tome da se ostvari napredak na globalnoj razini te postigne viša razina blagostanja?
Prije svega kratkovidni osobni interes, što vrijedi i za politiku i za poslovni sektor. Vidimo kako je poslovni sektor preduhitrio vladajuće državne strukture radeći iskorak u pozitivnom smjeru, ali u konačnici su nam od tih država potrebne prave politike za podupiranje tako velike transformacije. Povrh toga, moramo redefinirati što znači rast tako da osvijestimo da se napredak prema općem blagostanju ne mjeri proizvodnjom sve više i više stvari. To zahtijeva da društveni i prirodni kapital stavljamo uz bok s financijskim kapitalom.

Klimatske promjene najveća su prijetnja čovječanstvu. A požari u Australiji samo su posljednje upozorenje. Mislite li da su svjetski centri moći svjesni razmjera opasnosti?
Znanost je danas neporeciva i nitko ne može zanemariti upozorenja koja imaju vijesti o poplavama, požarima i drugim katastrofama, a koje dominiraju na naslovnicama iz tjedna u tjedan. Nije više moguće da se bilo tko na pozicijama moći poziva na neznanje. Pravo je pitanje: je li im doista stalo? Imaju li volje povlačiti teške i neugodne poteze zbog naše zajedničke budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze nakon nas?

Neki to i rade, a svjedoci smo i toga da se u korporativnom svijetu poslovanje mobilizira brže nego što je itko očekivao. Oko 800 kompanija već se obvezalo na nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, više od 130 banaka – s imovinom od 47 bilijuna američkih dolara – prihvatilo je nova klimatska načela, više od 600 institucionalnih ulagača potpisalo je zajedničku izjavu pozivajući vlade da pojačaju ambicije za zaštitu klime.

Čak i u SAD-u, savezne države, gradovi i kompanije koje se zalažu za ostvarenje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma čine gotovo 70% američke ekonomije. Da su država, imali bi ekonomiju veću od kineske. Sve u svemu, napredak vidimo, ali to još uvijek nije dovoljno. Najveće nacije i najveće tvrtke moraju donijeti odluku – i to brzo. Ako ne djeluju sada, u ovom kritičnom desetljeću za klimatske promjene, ni oni ni mi nećemo dobiti drugu priliku.

U članku objavljenom prošle godine u časopisu Real Leaders istaknuli ste da potrošači danas imaju dubok uvid u proizvode koje kupuju i nagradit će tvrtke koje se ponašaju odgovorno te će sve češće kažnjavati one tvrtke koje to ne učine. Možete li to pojasniti?
Jasno je da potrošači sve više preferiraju brendove sa “svrhom”. Zapravo, potrošači imaju sve razvijeniju etičku svijest i upravo to pokreće promjene. Ukupno 64% potrošača širom svijeta danas kupuje iz uvjerenja, a čak 91% milenijalaca prebacilo bi se na brendove koji zagovaraju etička načela. Prema Kantaru, brendovi sa “svrhom” porasli su dva puta brže od ostalih u posljednjih 12 godina. Po mom mišljenju, tu je sve kristalno jasno. Sve više mladih ljudi vjeruje u tvrtke s “osjećajem svrhe”. I brendove “sa stavom” i s više autentičnosti, transparentnosti i održivosti. Za trgovce ovo je velika prilika – tržište etičkih proizvoda u vrijednosti 2,5 bilijuna dolara brzo raste. I prijenos bogatstva od 30 bilijuna dolara tijekom sljedećih desetljeća na milenijalce koji su više orijentirani na proizvode koji svrhu doživljavaju kao svoju glavnu vrijednost. Ovo su uzbudljiva vremena za svakoga tko želi slušati. Ako se provede ispravno i odgovorno “svrha” nam može pomoći da otključamo veću kreativnost i pomognemo rast brendova koje volimo. Dok istovremeno pomažemo svijetu da živi unutar naših planetarnih granica i s dostojanstvom za sve.

Pomogli ste osnivanje Komisije za poslovni i održivi razvoj koja je pokrenuta na Svjetskom ekonomskom forumu 2016. u Davosu. Koje glavne koristi poslovnom sektoru donosi ostvarenje Globalnih ciljeva? Koje su glavne ekonomske prilike u tom pogledu?
Globalni ciljevi predstavljaju program rasta ovoga stoljeća. Komisija je pokazala da bi odvažne klimatske akcije mogle donijeti 26 bilijuna dolara globalnom gospodarstvu u sljedećih deset godina, generirajući više od 65 milijuna novih niskougljičnih radnih mjesta. Brze promjene tehnologije veliki su dio toga. Rješenja za klimu poput obnovljive energije jeftinija su i dostupnija nego ikada prije. Uzmite tehnologiju električnih vozila – poboljšava se tako brzo da neki veliki proizvođači automobila – uključujući Toyotu i Daimler – planiraju prestati proizvoditi motore s unutarnjim izgaranjem. I pogledajte na to iz druge perspektive: Kolika je cijena neaktivnosti za bilo koji poslovni subjekt? Iscrpljeni resursi, društva u previranju, rastuća nejednakost, porast bijesa i ekstremistička politika. To nisu nikako najbolji uvjeti za stabilno ulaganje i rast.

Na kraju 2019. Europski parlament proglasio je klimatsku krizu i zadužio Europsku komisiju da svi njezini prijedlozi moraju biti u skladu s novom ciljanom granicom globalnog zagrijavanja od 1,5°C. Mislite li da će ta mjera imati uspjeha?
Mislim da je europsko vodstvo, posebno u obliku Novog zelenog plana, u izrazitoj suprotnosti s primjetnom bojažljivošću i neaktivnošću mnogih velikih zemalja zagađivača te koje nastavljaju paralizirati međunarodne političke procese usmjerene na suzbijanje globalnih emisija. Te su politike još u ranoj fazi, ali uz stvarnu potporu država članica učinci bi mogli biti transformativni, kako u Europi, tako i u drugim regijama koje bi slijedile taj primjer.

U sklopu vaših nastojanja da naglasite važnost održivog i odgovornog poslovanja postali ste i predsjednik Međunarodne trgovačke komore (International Chamber of Commerce – ICC). Koliko članova ima ICC i koji su glavni ciljevi ove Komore?
Danas je s Međunarodnom trgovačkom komorom povezano čak 48 milijuna tvrtki, a pri svome djelovanju stavljamo fokus na pet ključnih kampanja.

  1. Neka trgovina radi u interesu ljudi i našeg planeta,
  2. Zaustavite porast nejednakosti u svijetu,
  3. Neka klimatske promjene mijenjaju način poslovanja svih,
  4. Neka tehnologija pomaže svima,
  5. Voditi primjerom i razmišljati dugoročno.

Koja je uloga Međunarodne trgovačke komore u promicanju održivosti i poticanju poslovnog sektora na ostvarenje ciljeva održivog razvoja?
Naša se uloga u prvom redu ogleda u stvaranju svijesti među članovima i pružanju potrebnih alata za jednostavnu implementaciju. Na globalnoj razini Međunarodna trgovačka komora pomaže oblikovati potrebne politike i raspravu o njima, s UN-om kao službenim promatračem te sa Svjetskom trgovinskom organizacijom kao pouzdanim partnerom, a sve to u suradnji s vladama ključnih zemalja.

Kao predsjednik Međunarodne trgovačke komore u ožujku ćete doći u Hrvatsku i sudjelovati na konferenciji “Podržimo održivo_”. Koje ćete poruke prenijeti Hrvatskoj gdje je održivo poslovanje još uvijek relativno nerazvijeno?
Hrvatska je u jedinstvenom položaju za razvoj zelenog i odgovornog rasta kako bi osigurala da je njezina industrija dobro pozicionirana za prihvaćanje budućnosti. Vidim jedinstvenu priliku za skok naprijed, dakako pod uvjetom da su postavljeni ambiciozni i visoki ciljevi.