Prodajni trendovi: Gdje je nestala sezonalnost u trgovini?

Sezonalnost u trgovini izbljeđuje i više ne vrijede nepisana pravila da je siječanj najmrskiji mjesec za trgovce, da je svibanj predodređen, a jesen zatišje pred snježnu buru za vanjske radove, da su svi na godišnjem odmoru u kolovozu i da ga provode u moru puštajući kontinentalne trgovine da budu prazne.

Sezonalnost, u svom vrlo općenitom obliku, prema Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, znači ograničenost neke aktivnosti ili pojave na određeno godišnje doba. Praksa u trgovini omogućava još plastičnije pojašnjenje pojma sezonalnost – veća prodaja i atraktivnost pojedinih proizvoda u određenom periodu godine.

Paleta robnih grupa i proizvoda je široka pa je i puno primjera sezonskih proizvoda: adventski vijenci u predbožićno vrijeme, uskrsne pogače u vrijeme oko Uskrsa, sladoled i kupaći kostimi u ljetu, pribor za zimnicu i kišne kabanice u jesen, kaputi i čizme u zimi, vrtni alat i sadnice cvijeća u proljeće. Blagdani su postojani sa svojim datumima pa adventski vjenčići i uskrsne pince ne mogu pobjeći od svoje prodaje u božićno i uskrsno vrijeme, no što je s ostalim navedenim primjerima i njihovom prodajom u određenom godišnjim dobima?

Što ako proizvođači sladoleda proizvedu zimski sladoled ili naprave novu marketinšku strategiju kroz koju prezentiraju sladoled i kao zimski artikl kako ne bi imali prazan hod u proizvodnji u tom periodu ili pak neki influencer objavi savjet da je sladoled dobar kada zaboli grlo u zimskom periodu? Može li zavladati trend odabira toplijih destinacija umjesto skijanja u siječnju i povećati potražnju za kupaćim kostimima? Od zimnice u jesen nećemo odustati, ali kišne kabanice mogu zavladati i u ljetnom dobu ako nebo odluči često “plakati” u tom periodu, a obuje li neka holivudska diva ljetnu verziju čizama, čizme bi se mogle i tijekom ljeta naći na policama naših dućana, dok bi kaputi u slučaju puno sunca u studenom mogli pričekati na malo veću studen. Tehnologija u svemu napreduje i ide dalje pa bi i potencijalne nove modifikacije cvijeća koje je otpornije na hladnoću mogle odlučiti da cvijeće ne mora čekati na sadnju do proljeća.

POVEZANOST MARKETINGA I SEZONALNOSTI
Mnogi su, dakle, faktori koji čine sezonalnost i utječu na nju, to jest formiraju sezonalne proizvode. Tu su prethodno spomenuti božićni i uskrsni običaji, navike poput one da kapute kupujemo zimi, potrebe kao što je ona za kaputima zimi ili trendovi nametnuti na razne načine s raznih strana (svijeta). Običaje i navike dugo usvajamo, štoviše nasljeđujemo i učimo od rođenja, i teško modificiramo, potrebe gotovo nemoguće mijenjamo, no nove trendove sve lakše i s voljom prihvaćamo, a u današnjem dobu tehnologije, interneta, globalizacije i internacionalizacije za njih sve brže doznajemo.

Tako dolazimo i do povezanosti marketinga s pojmom sezonalnosti. Marketing ima direktan utjecaj na prodaju i potražnju u trgovini pa tako i na sezonalnost: Novi proizvodi, nova komunikacija nekog proizvoda, promocije novih trendova, popusti na određene grupe artikala u određenom periodu. Današnja je moć direktnog i indirektnog marketinga tolika da ona u velikom dijelu može formirati sezonalnost, a ne da svoje djelovanje i marketinšku strategiju prilagođava proizvodima koji sami po sebi imaju obilježja sezonalnosti. Eto, marketing ipak i tu čini čuda.

Prvo područje koje mnogima padne na pamet kada se spomene sezonalnost je dakako turizam. Mnoge zemlje su i tome već doskočile, no u Hrvatskoj turizam još uvijek ima obilježje jake sezonalnosti. Prva pomisao na hrvatski turizam vodi nas na more i asocira na sunce. No, razvoj lječilišnog, seoskog, adventskog turizma i to može promijeniti (asocijaciju na more ne, ali stupanj jakosti sezonalnosti da). Ipak, sezonalnost je i dalje očito obilježje hrvatskog turizma, možda ponekad s ekonomske strane promatrano i kao problem, ali definitivno je i izazov na koji se može utjecati, a pri čemu marketing ima puno posla.

NIŠTA VIŠE NIJE KAO PRIJE
I dok se u turizmu želi smanjiti sezonalnost, u trgovini to i nije uvijek tako. Naime, sezonalnost u trgovini pruža mogućnost lakšeg planiranja, kako prihoda od prodaje, tako i nabave i marketinških aktivnosti. S druge strane, izostanak očekivane sezonalnosti stvara potencijalni problem gomilanja zalihe jedne skupine artikala, a manjak zalihe nekih drugih artikala. Izostanak jesenskih kiša stvara sušu obilježja sezonalnosti kod kišnih kabanica koje skupljaju prašinu na policama, dok se istovremeno u glavama trgovaca već zaboravljeni vrtni alat mora ponovno naći na narudžbama.

Vremenski su uvjeti možda najbolji čimbenik za prikaz izostanka sezonalnosti kao svojevrsnih pravila prodaje u trgovini. Tako prodaja boja nije više većinskim dijelom ograničena na proljeće i ljeto, nego jesen može biti čak i jača od proljeća za taj sektor. Više nije nužno svibanj najjači mjesec za vanjske radove, već to može biti i listopad. A sve to zbog nečega na što ne možemo utjecati, barem ne kao tvrtka ili pojedinci i u kratkom roku, zbog vremenskih uvjeta i meteoroloških prilika. Jedne godine najjači dan prodaje može postati najslabiji dan prodaje u idućoj godini zbog, primjerice, tuče na taj datum. No, promatrajući dublje, nešto za ekonomiju naizgled banalno poput vremenskih (ne)pogoda, dolazimo do zaključka koliki utjecaj to može imati na prodaju, trgovinu, financije, gospodarstvo. Klimatske promjene mogu imati toliki utjecaj da mogu srušiti sezonalnost u trgovini.

Sezonalnost u trgovini izbljeđuje i više ne vrijede nepisana pravila da je siječanj najmrskiji mjesec za trgovce, da je svibanj predodređen, a jesen zatišje pred snježnu buru za vanjske radove, da su svi na godišnjem odmoru u kolovozu i da ga provode u moru puštajući kontinentalne trgovine da budu prazne.

Gdje je nestala sezonalnost u trgovini? Tko je ukrao sezonalnost u trgovini? Lopov se još traži. Ili više njih.