Promet u maloprodaji u Europskoj uniji i eurozoni pao je u rujnu najsnažnije od vrhunca prvog vala pandemije koronavirusa dok je Hrvatska bila među zemljama EU-a s izrazitijim rastom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a u rujnu je pao za 1,7 posto u odnosu na kolovozu kada je prema revidiranim podacima porastao 3,6 posto.

U eurozoni promet je potonuo dva posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima poskočio 4,2 posto. Rujanski je pad na oba područja najsnažniji od travnja kada su na snazi bile stroge protupandemijske mjere.

Europljani su u rujnu izrazito smanjili kupovinu tekstila, odjeće i obuće, ali i lijekova, elektroopreme i namještaja, a osjetno su manje naručivali i poštom te putem interneta. Pala je i prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, i u EU i u eurozoni, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Hrvatska uz bok Mađarskoj
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u rujnu na mjesečnoj razini pao promet u Belgiji, za 7,4 posto. Slijede Francuska i Njemačka s padom prometa od 4,5 odnosno 2,1 posto. U kolovozu te su zemlje bilježile najveći rast prometa.

Najveći rast prometa bilježila je Bugarska, za 2,8 posto. Slijede Portugal i Rumunjska s 1,9 odnosno 1,7 posto, te Slovačka s 1,5 posto. Hrvatska je u skupini zemalja koje su također bilježile izrazitiji rast prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini, zajedno s Mađarskom i Slovačkom.

Sezosnki prilagođen obujam prometa u maloprodaji porastao je u Hrvatskoj u rujnu 1,0 posto u odnosu na kolovoz, kada je smanjen 0,8 posto. Istu stopu rasta bilježila je i Mađarska dok je u Slovačkoj promet uvećan 1,1 posto. Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su kao povjerljivi.

Slabiji rast na godišnjoj razini
U odnosu na prošlogodišnji rujan promet u maloprodaji u EU porastao je 2,1 posto, nakon revidiranog 4,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U eurozoni uvećan je 2,2 posto, nakon revidiranog 4,4-postotnog skoka u kolovozu.

Najviše je na oba područja porasla prodaja elektroopreme i namještaja, za 8,9 posto u EU te za 10 posto u eurozoni. Ponovo je snažno poskočila i prodaja putem interneta i pošte, za petinu u EU odnosno za 17,4 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Europljani su pak najviše srezali potrošnju za obuću, odjeću i tekstil, za 12,6 posto u EU, te za 13,6 posto u eurozoni. Pao je i promet na benzinskim postajama, za 4,6 posto u EU i za 3,8 posto u eurozoni.

Snažan oporavak u Irskoj
Među zemljama članicama čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa na godišnjoj razini bilježila Irska, od 11,5 posto. Slijede Litva sa 6,2 posto te Latvija i Slovačka s po 5,9 posto. Hrvatska je uz još pet zemalja EU-a bilježila pad obujma prometa u rujnu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, i to za 6,1 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. U kolovozu potonuo je 6,5 posto.

Daleko najveći pad prometa zabilježen je na Malti, od 12,2 posto. Slijedi Slovenija s padom prometa za 6,9 posto, te Bugarska gdje je potonuo 6,7 posto. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!