Strašno za gledat. Takva je ova korona situacija s gospodarskog stajališta, barem iz “FMCG kuta”. Dakako, i FMCG sektor je itekako osjetio posljedice, poglavito tijekom ljeta. Ali, uistinu, strašno je samo za gledati. Prodaja robe široke potrošnje jest osjetila izostanak turista, ali je to neznatno u odnosu na druge.

Moja baba Klefa bila je osebujan lik. Tko je nije znao uživo, čuo je za nju iz mojih priča. Ako niste, sad ćete imati jednu takvu priliku.
“Baba? Misliš valjda – baka?” Dobro, shvaćam, zvuči malo, grubo. Ali tamo otkud dolazim, nitko ne misli ništa loše. Jednostavno, baka je – baba. Inače, “baka” sam koristio kad se trebalo umiliti za džeparac… Znam, prijetvorno je, ne mogu se jednostavno izvuć iz toga…

Klefa je pak skraćeno od Kleofina. Moj pradjed Dumko djeci je davao imena po nekom starom talijanskom katoličkom kalendaru. Da čujete neka druga imena, Kleofina je još i dobro. ‘ajde, kad me vučete za jezik, recimo, sestra joj se zvala Simforoža (je, dobro ste pročitali). Doduše, zvali su je Roža, čak i onda i u doba nakon Prvog svjetskog rata bila su to vrlo arhaična imena.

No, dakle, moja je baba imala svu silu priča iz “rata” (Drugog svjetskog, Prvog se ipak nije sjećala, bila je premala).
“Ajme sinko moj”, krenula bi, “išla ja na Pazar s još nekin ženan iz sela. Kad ono najedanput vidin ja iđe Brlengo, i oni njegovi crnokošuljaši (talijanski fašisti, karabinjeri), i krenili ženama bacat stvari sa stolova, na ‘itac porazbijali jaja, isprolivali mliko… tuču svit, izgazali sve, ajme sinko… evo i sa’ san se sva stresla… uieocaisinaiduvasvetog…, ajme…” “Pa dobro, jesu i tebe tukli?” “A šta bi mene tukli?” “Pa šta je onda bilo tolko strašno?” “Ajme, sinko, bilo je strašno za gledat…”

Strašno za gledat. Takva je ova korona situacija s gospodarskog stajališta, barem iz “FMCG kuta”. Prvo ožujačka panika. Pa prvo zatvaranje (u govornom jeziku – “lockdown”). Pa je kakva-takva ljetna sezona (mediji su pisali da smo imali sjajnu sezonu s obzirom na prilike, ali s kim god da sam pričao, svi kukaju da je propast, da je strašno, nigdje žive duše). Koncem kolovoza opet krenula panika, a krajem listopada i početkom studenog mnoge su zemlje krenule u ponovno zatvaranje. Pad BDP-a je enorman, kako kod nas, tako i u cijelom svijetu. Čitave industrije doživjele su strašne udarce. Zračni promet, autoindustrija… a tek turizam? Ili glazbena industrija?

I FMCG sektor je itekako osjetio posljedice, poglavito tijekom ljeta. “Strašno! Kriza vel’ka. Tko će ovo izdržat…” Jadikovka naša svagdašnja.
Ali, uistinu, strašno je samo za gledati. Prodaja robe široke potrošnje jest osjetila izostanak turista, ali je to neznatno u odnosu na druge. “Kako misliš, neznatno?”
Toliko neznatno, recimo, da je od početka godine ukupna prodaja (prema košarici od oko 150 kategorija koje Nielsen mjeri u Hrvatskoj) porasla za 1,6%, eto koliko.

IPAK U PLUSU
Proljetne procjene o BDP-u i očekivanjima od turizma su se obistinila – pad će na kraju iznositi oko 9%, a turista je bilo upola manje nego 2019., što je, s obzirom na to da je sezona naprasno završila već koncem kolovoza, stvarno odličan uspjeh. Iako se to itekako osjetilo na potrošnji tijekom ljeta, poglavito na obali i u Zagrebu, na razini devet mjeseci 2020. rezultati su još uvijek u plusu.

U nastavku ću komentirati podatke o procjeni prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva), za oko 150 kategorija, za razdoblje listopad 2019. – rujan 2020., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2020. – rujan 2020., za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, već samo one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine.

Tržište robe široke potrošnje u prvih devet mjeseci 2020. još uvijek je u plusu za spomenutih 1,6% (za cca pola milijarde kuna). Naime, veće su prosječne cijene (i niže razine promocija) kompenzirali količinski pad. Na godišnjoj razini (od listopada 2019. do rujna 2020.) zabilježena je 2,7% veća vrijednosna prodaja (oko milijardu kuna više).

Za razliku od lani i prvog dijela ove godine, trgovačke robne marke ponovno su lokomotive rasta (7%, kako od početka godine, tako i na godišnjoj razini), ali i brendovi rastu, samo manje, 0,3% od početka godine, i 1,7% na godišnjoj razini. Tih (značajnih) 7% dolazi gotovo isključivo iz prehrane, dok je u neprehrani “ista meta, isto odstojanje” (+0,2%). “PL boom” u prehrani prisutan je kod različitih trgovaca, iako je najizraženiji kod diskontera.

Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj “košarici”) raste 2,7% na godišnjoj razini te 1,6% od početka godine. No, godišnje količine padaju za 1,8%, a od početka godine za 3,2%, što kompenziraju za oko 5% veće cijene.
Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj “košarici”) rasla je u zadnjih mjerenih godinu dana 2,4%, a od početka godine 1,4%. Ovdje vrijedi istaknuti da su cijene na godišnjoj razini svega 0,5% veće (dakle, veći dio godišnjeg rasta dolazi od veće količinske prodaje), dok od početka godine količine stagniraju, a rast generiraju veće cijene (1,4%).

SEMAFOR PREHRANE
Krenimo s prehranom. Svježe meso ostvarilo je 10% veći promet (količinski 7%) od početka godine, salame 5% veći promet, uz 1% veće količine. Sir i mlijeko prometovali su 3%, odnosno 4% više, vrhnja čak 9% više, dok su jogurti zabilježili 3% manju vrijednosnu prodaju (uz stabilne količine). Pakirane i konzervirane kategorije, popust konzervirane tunjevine (+4%), pašteta (+8%), konzerviranog i ukiseljenog povrća (+10%), tjestenine (+9%) ili primjerice pakiranog kruha i tosta (+20%) profitirale su od stvaranja zaliha i više kuhanja kod kuće, dok su kategorije pića patile – pivo je palo 2% (iako je količinski jednako lanjskoj realizaciji), gazirana pića 4%, vina 10%, sokovi i vode po 15%, a ledeni čajevi čak 20%. I perjanice rasta – energetska pića – ostvarila su tek marginalni rast (donedavno preko 20%), a jedino su sirupi okrenuli priču te umjesto uobičajenog pada, rasli simboličnih 0,5%. No među pićima je jedna rastuća kategorija. Ne možete se sjetiti? Da pomognem – u pravilu se spominje u kontekstu sadržanih vitamina… Tako je – to su praškasti instant napitci (+7%).

Kod toplih napitaka, kava raste 4%, čaj 10%.
Slatke kategorije prolaze šaroliko. Recimo, čokolade bilježe 0% veći promet u prvih devet mjeseci. Zatim keksi padaju 6%, a vafli rastu 10%. Bomboni i praline padaju 7%, odnosno 8%. Žvakaće gume, kao izrazito impulsna kategorija, najviše su stradale (-20%). Čokoladni namazi, pitate se? Što, i vi ste se opskrbili? Više nas je takvih. Ujednačenih 12% (od početka godine i na cjelogodišnjoj razini).
A slano? Čips -3% (ali uz rast količina od 3%, trošilo se više trgovačkih robnih marki). Ekstrudirani snack (“flips”) i krekeri -5%, ali štapići i pereci +4%…i onda, čekajte, gle sad ovo… kokice +29%!

Sladoled je stradao (-15%), što od hladnijeg lipnja, što zbog slabije sezone, ali su ostale kategorije smrznute hrane značajno rasle: smrznuta riba i plodovi mora 8%, smrznuto povrće i smrznuta gotova jela +17%, smrznuto meso +20%, a smrznuta tijesta i pekarski proizvodi – čak +38%!

Pad ukupnog prometa prehrane tijekom ljetnih mjeseci (srpanj-kolovoz) kretao se u rasponu 3-4%. Kategorije koje su ljetnih mjeseci bilježile pad do 5% ostale su u plusu, dok su one s padom iznad 5% otišle u minus (na razini prvih devet mjeseci 2020.). Recimo, pivo je imalo 10% manji promet nego lani, a bezalkoholna pića oko 15% manje. S druge strane, svježe meso imalo je 1% manje promete.

Od kategorija koje nismo spomenuli dvoznamenkasti rast prometa na razini devet mjeseci 2020. imaju kobasice (+10%), čokolade za kuhanje, ocat (+11%), jaja, majoneze, konzervirana gotova jela (+12%), šećer (+13%), sjemenke i koštice (+15%), mliječni deserti, svježi kvasac (+17%), slanina i panceta (+24%), šumeće vitaminske tablete (+26%), med (+29%), brašno (+31%), a praškaste slastice i pripomoći za pečenje kolača (+34%).

SEMAFOR NEPREHRANE
Na koje biste se kategorije neprehrane kladili (da su rasle)? I koje ne uključuju maske za lice i dezinficijense za ruke. Da pogodim? Toaletni papir? Izgubili biste. Toaletni papir jest rastao, ali (svega) 2%. Ili ste mislili na vlažni toaletni papir? Jer taj raste 23%. Perjanice rasta su pribor za čišćenje (metle, krpe i sl.) s 33%, zatim sapuni s 27%, a slijede osvježivači za WC-školjke s 20%, sredstva za čišćenje s 15%, sredstva za strojno pranje posuđa s 14% i papirnati ručnici s 10%.

Njega rublja – stagnira. Deterdženti za pranje rublja pali su za 0,6%, a omekšivači rublja su u plusu za 0,2%.
Osobnu higijena?
Rastu boje za kosu (+7%) i sredstva za njegu tijela (+4%), dok gelovi za tuširanje imaju 2% manji promet, ulošci i tamponi te šamponi pali su 4%, a dezodoransi 6%.

“Brijemo li se manje”? Dečki, pođite od sebe. Moj uredski “outfit” zadnjih mjeseci uključuje 5-6 majica, ali ni jednu košulju. Ljepote rada od kuće uključuju i brijanje po potrebi (čitaj: puno rjeđe). E pa, britvice i brijači pali su čak 11%, a isto toliko i sredstva za brijanje, dok su sredstva za poslije brijanja pala 9%. No s druge su strane sredstva za depilaciju rasla 9%.

Sredstva za oralnu njegu također najvećim dijelom padaju – zubne paste i četkice po 2%, dok vodice za ispiranje usta rastu 4%. Dječje pelene pale su 1%, dok su dječje vlažne maramice rasle 4%.
‘ajde, pitajte i “ono” pitanje. Ma znate, pitaju ljudi uvijek. “A kondomi?” E, baš to pitanje! Pad od 5% (količinski čak 10%). Sezonska kategorija, očito.

MORA SVIT KUPOVAT
Situacija s epidemijom daleko je od kontrole, ali optimizam bude vijesti o uskoro dostupnim cjepivima. Ljetni pad bio je blaži od očekivanog, i s obzirom na to da Hrvatska (još) ne trpi ozbiljnije zatvaranje, to budi optimizam da bismo godinu mogli zaključiti u blagom plusu ili makar s pozitivnom nulom.

“Moj Frane, jel vidiš ti ovo? Pa di će ovaj svit završit? Eno i Stipe i žena mu u bolnici. Korona, da šta je neg korona. Niko ništa nigdi ne iđe, slabo se radi. Turista nije bilo ni do Gospe. Sad kažu da će opet oni… kako se kaže.. logdaun. Ajme majko…”
“Pa kako tvoj dućan, jel tebi šta bilo?
“Ma, pa šta će meni bit, pa mora svit kupovat spizu.”
Strašno za gledat. I bit će još neko vrijeme “strašno za gledati”. Ali u našoj branši (uz izuzetak kategorija pića), uglavnom samo to.