Proveli smo anketno istraživanje među akterima domaćeg sektora trgovine kako bismo čuli njihova razmišljanja o mogućem uređenju problematike rada nedjeljom. Zanimalo nas je smatraju li da bi se mogao uvesti određeni broj radnih nedjelja kroz godinu, treba li rad posve ukinuti, koliko radnike treba platiti te hoće li se eventualno ukidanje rada nedjeljom negativno odraziti na prihode trgovaca.

Nacionalni stožer civilne zaštite donio je krajem travnja Odluku o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19. Ona propisuje da se radno vrijeme prodavaonica, skladišta, tržnica na veliko, tržnica na malo i drugih oblika prodaje robe izvan prodavaonice određuje sukladno članku 57. Zakona o trgovini kao i prije proglašene epidemije bolesti COVID-19, izuzev nedjelje, blagdana i neradnih dana kada se ne radi. Odredba kojom je nedjelja zapravo proglašena neradnim danom ponovno je potaknula rasprave o opravdanosti rada svim danima u tjednu i otvorila stare rane. Iznimno od navedenih objekata, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima dopušten je rad kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama – uz strogo poštivanje svih epidemioloških uvjeta – što je dodatno zasmetalo nekim trgovcima u maloprodaji robe široke potrošnje. Proveli smo stoga svojevrsno istraživanje među akterima domaćeg sektora trgovine kako bismo čuli njihova razmišljanja o mogućem uređenju problematike rada nedjeljom. Zanimalo nas je smatraju li da bi se mogao uvesti određeni broj radnih nedjelja kroz godinu, treba li rad posve ukinuti, koliko radnike treba platiti te hoće li se eventualno ukidanje rada nedjeljom negativno odraziti na prihode trgovaca.

Gavranović – Nataša Stavljenić, pomoćnica predsjednika Uprave
Rad nedjeljom bi se u većem dijelu godine trebao ukinuti, a izuzetak bi trebao biti određeni broj radnih nedjelja tijekom godine koje bi trgovac sam mogao odabrati. Prema tom modelu neki bi se trgovci, zbog specifičnosti svog položaja, mogli odlučiti za radne nedjelje u ljetnom razdoblju, dok bi drugi pretpostavljam radili u nekom drugom periodu godine. Ako se rad nedjeljom ukida u cijelosti, takva bi regulacija trebala vrijediti za sve oblike i formate trgovina – od kioska do velikih trgovačkih centara. Model po kojem kiosci i trgovine kruhom rade, a ostali trgovci ne, nije u redu i upitan je u slučaju bilo kakve tužbe s pozicije trgovaca koji su u podređenom položaju. Ukidanje rada nedjeljom neće bitno utjecati na prihod, likvidnost i općenito poslovanje trgovaca jer će se navike kupaca s vremenom promijeniti tako da će se kupnja obavljati nekim drugim radnim danima. Također, smatram da zbog ukidanja rada nedjeljom neće doći do vala otpuštanja djelatnika.

Boso – Mihovil Stanić, komercijalni direktor
Mi se već neko vrijeme zalažemo za neradnu nedjelju jer smatramo da nedjelja treba biti obiteljski dan, dan za odmor i slobodne aktivnosti. U ovim okolnostima kada trgovine ne rade nedjeljom vidimo da se navike kupovine mogu brzo prilagoditi, a da nedjelja doista može biti taj jedan dan u tjednu kada se odmaramo i provodimo kvalitetno vrijeme s bližnjima. U ovom kontekstu također nam je prihvatljivo rješenje kojim bi se trgovačkim lancima omogućilo da rade određeni broj nedjelja, primjerice 12 nedjelja kroz godinu, jer će taj dan u tom slučaju ipak uglavnom biti neradan. To je svojevrsna kompromisna praksa koju uspješno primjenjuju i neke druge europske zemlje. Na temelju ponašanja kupaca u dva tjedna u kojima su zbog epidemioloških mjera trgovine nedjeljom zatvorene, procjenjujemo da neradna nedjelja neće uzrokovati pad prihoda, nego će se prihod rasporediti na ostale dane u tjednu, ponajviše subotu i ponedjeljak. U slučaju da i uzrokuje manji pad prihoda, vjerujemo da će uštede u smanjenju troškova koje nosi neradna nedjelja to nadomjestiti. Oko neradne nedjelje može se postići potrebni konsenzus i nadamo se da će neke nove inicijative biti uspješnije od dosadašnjih.

Trgovina Marija – Alan Miko, vlasnik
Poslodavcima treba prepustiti odluku o radu nedjeljom, ali nužno je zakonom odrediti koliki dodatak na plaću radnik za taj dan treba dobiti. Uvjeren sam kako će u tom slučaju biti ljudi koji će htjeti raditi i zaraditi. U slučaju da dođe do zabrane rada trgovina nedjeljom, moglo bi se dogoditi da poslodavci ipak od radnika traže da dođu na posao i odrađuju neke druge obaveze, primjerice čiste ili pune police. U tom je slučaju još važnije da bude jasno propisano koliko radnik za taj dan mora biti plaćen.

Već s prvim danima svibnja, odnosno nakon što je na snagu stupila odluka Stožera civilne zaštite o nedjelji kao neradnom danu, očit je negativan učinak mjere. Nadam se da je ona samo privremeno na snazi jer će u protivnom doći do otpuštanja radnika u trgovini. I u mojoj trgovini u Nedeljancu nadomak Varaždina smatram da ćemo imati višak radne snage ako nedjelja bude neradni dan. Na razini sektora procjenjujem kako će višak biti oko 20 posto zaposlenih.

Možda bi rješenje moglo biti ograničiti broj radnih nedjelja, a u tom bi slučaju jedan radnik mogao raditi primjerice dvije nedjelje mjesečno i morao bi za svoj rad biti adekvatno plaćen. Nisam pobornik tog rješenja koje se često spominje te sam osobno protiv ograničavanja broja radnih nedjelja kroz godinu.

Bakmaz – Josip Bakmaz, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Neradnu nedjelju imaju mnoge europske zemlje pa ne vidim razloga da Hrvatska bude izuzetak. Rad bi se trebao svesti na 12 nedjelja kroz godinu i to po izboru trgovca. U našem slučaju to bi bilo ljetno razdoblje u kojem inače bilježimo veći promet. Ukidanje rada nedjeljom dovelo bi do pada prihoda, ali u ovom slučaju važniji je aspekt nedostatak radne snage i nepoželjnost rada nedjeljom.

KTC – Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave
Stav KTC-a o tome kako bi trebalo regulirati rad nedjeljom jasan je još od kraja 2019. kada smo donijeli odluku da od 1. siječnja ove godine naše trgovine neće raditi nedjeljom i državnim praznicima, uz to što već tri godine ne radimo na vjerske blagdane. Mišljenja smo da ni naknada niti bilo koja druga vrsta kompenzacije za nedjeljni rad nije dovoljna.

Vidimo da se sve više mladih ljudi sve teže opredjeljuje za zanimanje trgovac, a jedan od glavnih razloga je upravo rad nedjeljom i blagdanima. Naše iskustvo i brojke prijašnjih godina, kada je u dva navrata zabranjen rad nedjeljom, pokazuju da se promet raspodijeli i to većim dijelom na subotu i jednim dijelom na ponedjeljak. Od 1. siječnja 2020., od kada KTC ne radi nedjeljama, brojke ponovno potvrđuju isto.

Nismo zabilježili pad prometa, već smo naprotiv imali rast. Potrošači bi se vrlo brzo privikli na neradne nedjelje i prilagodili svoje planove za kupovinu novim uvjetima čemu nas je poučila i novonastala situacija nakon pojave koronavirusa. Što se tiče rješenja koje podrazumijeva ograničavanje broja radnih nedjelja, smatramo da je bilo kakav pomak po tom pitanju bolji od trenutnog stanja u kojem su nedjelje ravnopravni radni dani u sektoru trgovine.

Studenac
Ne vidimo utemeljene razloge za ukidanje rada nedjeljom. Smatramo da za to jednostavno ne postoji društveno opravdanje, štoviše, ono može imati i negativan učinak na sezonske radnike. U trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi naša zemlja, ali i ostatak svijeta, zatvaranje prodavaonica nedjeljom te preusmjeravanje navale kupaca na ostale dane, stvara nezahvalnu situaciju koja dovodi u opasnost sve naše kupce, ali i zaposlenike. Trgovine bi trebale na prvom mjestu reagirati na potrebe svojih kupaca i znati što oni u bilo kojem trenutku žele te svoje djelovanje prilagoditi tome. Poslovati na ovaj način je specifično za našu industriju. Studenac njeguje operativni model “korak do vas”, a naše lokalne prodavaonice odgovaraju dnevnim potrebama naših kupaca. Cijenimo rad svih naših zaposlenika te smatramo da bi svi zaposlenici trebali biti dodatno plaćeni za rad nedjeljom, što slijedom našeg Pravilnika o radu i imamo definirano. Eventualno ukidanje rada nedjeljom definitivno će se negativno odraziti na rezultate poslovanja, ali ne samo na rezultate maloprodaje, već i na cjelokupno gospodarstvo. Možemo očekivati da će jedan radni dan manje imati direktan utjecaj na stopu zaposlenosti, a neradne će nedjelje samo pogoršati stanje nezaposlenosti u zemlji. Postoje i bolji načini uređenja rada nedjeljom od ograničenja broja radnih nedjelja koje država može primijeniti. Maloprodaja bi u svakom slučaju trebala biti u mogućnosti sama odlučivati na koji će način upravljati svojim poslovanjem sukladno vlastitom operativnom modelu i potrebama kupaca.

Savez udruga malih trgovaca RH – Damir Aščić, predsjednik
Podržavamo trenutnu odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima, ali isključivo ako se ograničenje provodi bezuvjetno, bez iznimki i pogodovanja bilo kojem tržišnom segmentu ili subjektu. Naime, svjedoci smo trenutno kako se kiosci, pekare te trgovine u sklopu benzinskih postaja, kao iznimke u maloprodaji kojima je dopušten rad, pretvaraju u klasične trgovine, nudeći uz osnovni asortiman i brojne druge proizvode, poput primjerice smrznute hrane, brašna ili sredstava za pranje. Općenito, pitanje rada trgovina nedjeljom potrebno je dugoročno riješiti donošenjem odgovarajućih propisa kojima će se predvidjeti jednaki uvjeti za sve, čime će se osigurati pošteno tržišno natjecanje. Nužno je stoga sagledati sve aspekte problema, kao i moguće pozitivne i negativne efekte, kako bi konačno zakonsko rješenje bilo primjenjivo, te u skladu s potrebama radnika, gospodarstva i društva općenito.

HGK – Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu
Odlukom o radnom vremenu i načinu rada trgovina za vrijeme trajanja proglašenja epidemije od 24. travnja Nacionalni stožer civilne zaštite propisao je radno vrijeme, kao i način rada trgovina. Propisuje se radno vrijeme prodavaonica kao i prije stupanja epidemije koronavirusa koje izvorno regulira članak 57. Zakona o trgovini, uz dodatak da je nedjeljom, neradnim danima i blagdanima dopušten rad kioscima, pekarnicama, trgovinom kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama. Svi koji imaju radno vrijeme duže od 10 sati dužni su osigurati dvokratno radno vrijeme i pauzu od najmanje jedan sat kako bi se dezinficirao prostor i izmijenili djelatnici. Valja istaknuti da je riječ o privremenoj odluci koja je stupila na snagu 27. travnja zbog pandemije. Međutim, i prije se na sastancima Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore kontinuirano raspravljalo o aktualnostima u području trgovine s naglaskom na pitanje ograničavanja rada trgovina nedjeljom. Jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom nema, no ono oko čega su svi trgovci suglasni jest da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Za kvalitetan i finalan dogovor o reguliranju rada nedjeljom ipak treba pričekati da se cijela epidemiološka situacija stabilizira. Važno je ipak podsjetiti da je trgovina u vrijeme ove, još uvijek aktualne, pandemije koronavirusa odigrala stratešku ulogu zajedno s proizvođačima odnosno dobavljačima i prijevoznicima kako bi osigurala neometanu opskrbu stanovništva.

HOK – Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine
Rad nedjeljom ne treba zabraniti zakonom već svakom poslodavcu treba ostaviti mogućnost odabira, a on će ovisno o svom ekonomskom interesu odlučiti hoće li raditi ili ne. Zabrani rada nedjeljom trgovci različito pristupaju jer navike potrošača u različitim dijelovima Hrvatske nisu iste. U turističkim je područjima rad nedjeljom ključan za kvalitetu turističke ponude i samo gospodarstvo, dok je u nekim kontinentalnim dijelovima Hrvatske rad nedjeljom neisplativ.

Pri tome treba voditi računa da je turizam izvoz na kućnom pragu i pokretač gospodarstva. Hrvatska obrtnička komora zalaže se da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna te poštuju sve zakonske odredbe, ako nisu u mogućnosti sami uz pomoć članova svoje obitelji odraditi posao nedjeljom.

Ukidanje rada trgovina nedjeljom sigurno će se negativno odraziti na prihode jednog dijela trgovaca, pogotovo onih u priobalnim, ali i nekim kontinentalnim područjima koji su usko povezani s turizmom. Posljedično, smanjeni bruto prometi utjecat će na punjenje državnog proračuna. Ako odluka bude ograničiti broj radnih nedjelja postavlja se pitanje koji bi to broj neradnih nedjelja bio te mogu li poslodavci sami izabrati koje će nedjelje raditi. Važno je imati na umu različitosti među samim gospodarstvenicima i regionalne razlike s obzirom na povezanost s turizmom.

Trgovina Hrgarek – Boris Hrgarek, vlasnik
Ma koliko teško bilo nakon jedne neradne nedjelje izvući mjerodavne zaključke, konkretni pokazatelji govore kako će nam, samo na temelju prvog svibanjskog vikenda, dobit na mjesečnoj razini, zbog mnogih fiksnih troškova, pasti 35.000 ili čak 40.000 kuna. Vlasnik sam devet trgovina u kojima sam i prije desetak godina, kada je bio zabranjen rad trgovina nedjeljom, bilježio gubitke. Naši su djelatnici za rad nedjeljom plaćeni 30 ili 40 posto više nego radnim danom, dok za rad blagdanom dobiju plaću uvećanu 150 posto. Također, radnik koji odradi nedjelju, dobiva slobodan dan. Ideja o ograničenom broju radnih nedjelja kroz godinu je svojevrsni “probni balon”. Nije pošteno za kontinentalne regije da se cjelokupni sustav uređuje prema potrebama područja koja imaju više koristi od turizma. I u tom će slučaju, na kraju, djelatnici biti iskorištavani. Mi na kontinentu bilježimo stalne prihode, ljetno razdoblje nije nam toliko iznimno po prometu kao na obali i stoga moramo raditi cijele godine, sve dane u tjednu. Za radnike bi se moglo urediti tako da im svaka druga nedjelja bude radna, osim u nekim izvanrednim situacijama kao što su bolesti, dobrovoljne zamjene i slično. Na kraju, ako se trgovcima brani rad nedjeljom, svakako se treba zapitati zašto rade ugostitelji, djelatnici na bazenima, u kino dvoranama, a može se propisati i ograničenje rada benzinskih pumpi. Pri tome one pumpe koje rade nedjeljom ne bi smjele prodavati ništa osim goriva. Ne manje važna je i činjenica da će naši građani, ako u kupnju nedjeljom ne budu mogli ići u Hrvatskoj, novac ostavljati u susjednim zemljama, što će donijeti izravne gubitke državnom proračunu.

Emmezeta – Slobodan Školnik, predsjednik Uprave
Trgovina je značajna komponenta domaćeg gospodarstva s velikim udjelom u BDP-u, a uz nju su direktno i indirektno vezane druge djelatnosti kao što su logistika, transport, ugostiteljstvo, oglašavanje i kreativna industrija. Regulirana je postojećim zakonskim rješenjima i nije jasno da bi neka nova regulacija doprinijela gospodarskom rastu, zaštiti radnika i rastu standarda. Neprestano se ponavlja da radnike treba adekvatno platiti, ali nije jasno kolika bi ta adekvatna plaća trebala biti i tko bi, osim tržišta rada, o toj plaći trebao odlučivati. Najveći doprinos tome može dati državna administracija smanjenjem poreza i doprinosa. Također, postavlja se i pitanje drugih gospodarskih aktivnosti koje se odvijaju nedjeljom, a nisu trgovina i nisu nužne za život. Najočitiji primjer su ugostiteljstvo, turizam i zabava. Nema nikakve logike da se ograničava aktivnost jedne djelatnosti, a da se istovremeno ne diraju druge ne-esencijalne djelatnosti. To je u direktnoj suprotnosti s Ustavom RH pa i zdravom logikom. Posebni je problem trenutačna gospodarska kriza koja će jako pogoditi domaće gospodarstvo i dovesti do gubitka radnih mjesta. U ovoj situaciji može biti pogubno ograničavati gospodarsku aktivnost administrativnim mjerama. Nije točno da će se promet u slučaju neradne nedjelje preliti u druge dane jer u trgovinu danas obilježava i dobar dio “rekreativne”, impulsne ili “kupovine iz užitka” a ne potrebe. Taj dio trgovine bi se našao na udaru i u području prehrane, jednako kao i neprehrane. Tržište je slobodno, regulativa postoji i svaki gospodarski subjekt je slobodan raditi ili ne raditi nedjeljom, ovisno o vlastitoj procjeni. Nije dobro da zakonodavac, a pogotovo je opasno kada su to neke interesne skupine koje nemaju direktnog dodira s gospodarstvom, remete slobodno tržište.

Trgostil – Antonio Vuksan Ćusa, direktor
Zagovornici smo da nedjelja bude dan odmora za radnike da se mogu posvetiti obitelji, druženju i slobodnim aktivnostima i smatramo da ga nijedan drugi slobodan dan u tjednu ne može adekvatno zamijeniti. Kompromisna rješenja kao što je 12 radnih nedjelja su nam prihvatljiva jer bi tako ipak došlo do pomaka od trenutne situacije. Kako pokazuje praksa posljednjih nekoliko tjedana, kupci su promijenili svoje navike i kupnju obavljaju drugim danima u tjednu. Isto tako, ne očekujemo da će neradna nedjelja dugoročno utjecati na pad prihoda.