Uloga rashladnih i klima uređaja od presudne je važnosti u lancu od proizvodnje preko transporta i maloprodaje do domova potrošača. Zakonodavstvo nalaže strože propise u vezi s primjenom radnih tvari, a tvrtke u tim sektorima dužne su ih slijediti.

Rashladni i klima uređaji jedan su od važnijih segmenata u djelatnosti maloprodaje, posebno u trgovinama robom široke potrošnje. Iako se ova tvrdnja na prvu čini malo pretjeranom, treba imati na umu kako oni, osim što osiguravaju ugodnu atmosferu u prodajnim prostorima, ujedno omogućuju dulji vijek trajanja prehrambenih namirnica koje čine veliki dio asortimana trgovačkih lanaca.

Obje vrste uređaja za hlađenje dobivaju i više na značaju razmišlja li se o budućnosti odnosno imaju li se na umu predviđanja Ujedinjenih naroda koja kažu kako će nas na Zemlji do 2050. biti 10 milijardi. Hladni lanac i hlađenje općenito ključni su za osiguranje hrane za rastuću svjetsku populaciju, ustvrdio je Toby Peters, profesor na Sveučilištu u Birminghamu. Globalna istraživačka agencija World Resources Institute (WRI) predviđa da će svijet 2050. morati proizvoditi 56 posto više hrane nego 2010. godine kako bi zadovoljio potrebe tolikog broja stanovnika. Upozoravaju međutim kako bez učinkovitih lanaca opskrbe proizvodnja ne može uspješno doći do krajnjega kupca. Pritom lanac opskrbe ima zadatak osigurati minimalne gubitke pri čemu se posebno ističe uloga hlađenja proizvoda i hladnog lanca.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), nedostatak odgovarajuće i učinkovite infrastrukture hladnog lanca glavni je uzrok gubitaka u transportu hrane u mnogim svjetskim regijama. Kao primjer ističu regiju Bliski istok i Sjeverna Afrika za koju se procjenjuje da gubici kod voća i povrća dosežu čak 55 posto, kod mesa 22 posto, dok ribe i morskih plodova propadne čak 22 posto te čak 20 posto mliječnih proizvoda.

PUT DO KUPACA
S obzirom na to da se većina gubitaka u zemljama u razvoju dogodi u procesu proizvodnje i nakon žetve odnosno branja, jasno je da veliki potencijal za smanjenje leži u ulaganju u infrastrukturu skladištenja, transporta, hladnih lanaca i distribucije. Studije svjetskih istraživačkih agencija, kao što je spomenuti WRI, prepoznajući ključnu ulogu hlađenja i povezanosti tržišta u uravnoteženju ponude i potražnje, nadaju se rezanju gubitaka u području hrane za 50 posto pri čemu se ponovno ističe uloga hladnih lanaca. Prevedeno u konkretne brojke, vidljivo je da u svijetu na godišnjoj razini propadne ukupno 1,3 milijarde tona hrane ili gotovo 30 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. Zato WRI apelira da se ciljano smanjenje gubitaka ostvari do 2030. godine.

Ne navodi se, doduše, što je konkretno potrebno kako bi se taj plan i ostvario. Također, nitko za sada ne može predvidjeti kakva bi transportna, skladišna i distributivna logistika mogla biti potrebna kako bi gotovo 6 milijardi tona hrane, od čega se značajan dio odnosi na svježe i temperaturno osjetljive proizvode, do 2050. našlo put do kupaca. Sigurno je kako će lanac uključivati cestovna vozila s kontroliranom temperaturom, brodove za prijevoz tereta, multimodalne kontejnere, kućne hladnjake, izložbene rashladne vitrine, hladna skladišta, komore za dozrijevanje i mnogu drugu infrastrukturu i opremu u sektorima energetike, transporta, maloprodaje i logistike hrane.

Da bi bilo lakše predočiti što budućnost donosi, kao zgodna ilustracija može poslužiti podatak koji pokazuje kako sada 70 posto hrane na zrelim i razvijenim tržištima u jednom dijelu svog ciklusa “od polja do stola” prolazi hladnim lancem.

Podaci iz dalekog svijeta pokazuju također da, primjerice, u Indiji tek 10 posto proizvoda koji bi mogli imati koristi od hladnih lanaca zapravo i prolazi kroz temperaturni režim. Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ima 20 puta manje stanovnika, raspolaže s deset puta više rashladnih vozila. Indija je, štoviše, drugi najveći svjetski proizvođač voća i povrća, te među deset najvećih proizvođača ribe i mesa od čega se veliki dio gubi zbog nedostatne rashladne i logističke potpore.

ČUVANJE KVALITETE
Za komentar o značenju klime i rashladnih uređaja zamolili smo stručnjake iz tvrtke koja je specijalizirana za taj segment – MB Frigo Grupa. Oni uvodno ističu kako klima uređaji osiguravaju komfor kupaca i djelatnika te naglašavaju kako je istovremeno glavna funkcija rashladnih uređaja omogućiti vrhunsku kvalitetu, dugotrajnost i svježinu proizvoda.”Jedna od temeljnih grana maloprodaje je prehrambena proizvodnja u kojoj rashladni uređaji imaju vrlo važnu ulogu jer omogućuju očuvanje kvalitete proizvoda od tvornice tj. proizvodne linije, tijekom internog transporta, prerade, skladištenja i transporta do lokalnih trgovina pa sve do domova krajnjih potrošača. Također, zahvaljujući rashladnim uređajima, imamo mogućnost jesti raznovrsnu hranu iz dalekih krajeva svijeta te si u svakom trenutku možemo priuštiti voće i povrće bez obzira na sezonu”, kažu nam u MB Frigu.

Takav napredak omogućila nam je tehnologija klimatizacijskih i rashladnih sustava koja prolazi kroz galopirajući tempo razvoja zbog trendova tržišta i normi koje diktiraju minimalnu dopuštenu energetsku učinkovitost. Brzi razvoj tehnologije najbolje se vidi usporedimo li današnje klimatizacijske i rashladne sustave s onima od prije 10 ili 15 godina. Pomak je vidljiv u značajnom smanjenju potrošnje električne energije, upotrebi komponenti koje ne ugrožavaju okoliš te u maksimalnoj iskoristivosti sustava, kao i prilagodbi potrebama investitora odnosno krajnjeg korisnika. Kako bi se maksimalno iskoristili kapaciteti, povećala energetska učinkovitost, postigao komfor i osigurala kvaliteta proizvoda, nužno je rješenja za klimu i hlađenje prilagoditi svakom pojedinom klijentu, naglašavaju u MB Frigu.

Ukazuju također kako trgovine robom široke potrošnje spadaju u kategoriju objekata s većom energetskom potrošnjom baš zbog rashladnih sustava. “Zbog toga je izuzetno važno na kvalitetan način osmisliti i projektirati rashladni sustav koji po potrebi može imati opciju obnovljive energije kako bi se smanjila potrošnja određenog dijela sustava”, ističu u ovoj tvrtki dodajući kako je moguće, primjerice, projektirati sustave koji koriste “otpadnu toplinu” za osiguranje tople vode kojom se mogu grijati određeni prostori trgovine ili pak čistiti sami objekt.

HLADNI ASORTIMAN
Važnost uloge rashladne tehnologije u domaćem FMCG sektoru ilustrirali su nam u kutinskoj Loniji. U tom je trgovačkom lancu prošle godine udio prometa ostvarenog prodajom hlađenih i smrznutih proizvoda u ukupnom ostvarenom prometu iznosio oko 17,5 posto. Od toga prosječno 85 posto prometa ostvareno je na hlađenom asortimanu, dok se ostatak odnosi na smrznuti. Omjer je, naravno, ovisan o sezoni odnosno godišnjem dobu pa se udio smrznutog (u ukupnom prometu smrznutog i hlađenog režima) kreće od 9,5 posto u siječnju do 25,19 posto u lipnju. Pritom rast ovog asortimanskog segmenta započinje u ožujku odnosno s pripremama za sezonu Uskrsa i, naravno, s dolaskom toplijeg vremena. “U rujnu udjel smrznutog počinje drastično padati, da bi se u prosincu zbog blagdanske sezone neznatno povećao. Slično kretanju smrznutog režima, po mjesecima se kreće i udio ukupnog prometa na hlađenom i smrznutom asortimanu. Očekivano, najveći je udio ostvaren u lipnju i srpnju, a najniži u zimskim mjesecima”, odgovaraju na naš upit iz Lonije.

Rashladne vitrine na prodajnim mjestima ovog trgovca u većini slučajeva u vlasništvu su samih dobavljača, uz iznimke u nekim većim ili novijim objektima u kojima imaju vlastite rashladne uređaje.

Pritom, naravno, ovisno o tipu robe, stvarnim potrebama i prostornim mogućnostima svake pojedine prodavaonice, ovisi i broj i veličina rashladnih uređaja. “Za smrznute proizvode koristimo uglavnom klasične škrinje, za pića otvorene ili zatvorene hladnjake s jednim ili dvama vratima, a za hlađeni asortiman pakirane hrane većinom otvorene vitrine i pult vitrine (suhomesnato), te manjim dijelom zatvorene hladnjake s jednim vratima”, navode u Loniji.

I u Kauflandu nam kažu kako imaju na raspolaganju različite vrste vitrina – zidne rashladne vitrine, vertikalne kombinirane vitrine te otoke za smrznute proizvode, poslužne vitrine i plug-in vitrine. Prilikom odabira opreme daje se prednost energetskoj učinkovitosti te korištenju prirodnih rashladnih medija kao što je primjerice CO2. “Naša oprema ima ugrađene komponente (staklena vrata i poklopci, EC ventilatori, LED rasvjeta, okviri visoke učinkovitosti) koje pridonose smanjenju potrošnje električne energije, i to čak do 40 posto u odnosu na prethodne modele te time pozitivno utječemo na okoliš”, poručuju iz Kauflanda.

O važnosti zaštite okoliša kad je u pitanju rashladna tehnika svjedoče i u MB Frigu. “Tržište rashladne opreme u EU-u počelo se drastično mijenjati zbog europske regulative koja ograničava upotrebu freona u tehnici hlađenja. Riječ je o F-Gas regulativi koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine kojoj je cilj smanjiti štetan utjecaj na globalne klimatske promjene. Njen najveći utjecaj osjetit će korisnici rashladnih sustava u prehrambenom lancu, konkretno sektor proizvodnje hrane i pića, sektor trgovine i sektor ugostiteljstva”, tumače u MB Frigu podsjećajući kako su rashladni sustavi neizostavni dijelovi ovih gospodarskih grana na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost. Budući da su od početka ove godine zabranjene radne tvari freoni koje imaju potencijal globalnog zatopljenja (GWP) veći od 2500 (npr. radna tvar R404A koja se najčešće koristi u sustavima hlađenja u maloprodajnim trgovinama različitih formata) većina uređaja i opreme koji su se do sada upotrebljavali za rashladne sustave više se neće moći stavljati na tržište.

Stoga je odluka o ulaganju u novu rashladnu opremu s prirodnim radnim tvarima nužnost jer su danas u Hrvatskoj u upotrebi sustavi koji kao radnu tvar uglavnom koriste R 404A za koji su već nastupila značajna ograničenja.

“Gledajući dugoročno, s rashladnim jedinicama koje kao radnu tvar koriste CO2 investitori ulažu u budućnost, snižavaju troškove trajnog pogona i održavanja te dodatno postaju aktivni sudionici u očuvanju okoliša”, savjetuju u ovoj tvrtki specijaliziranoj za sve tehnike hlađenja. MB Frigo Grupa zajedno je sa svjetskim poznatim proizvođačem komponenti za rashladnu opremu Carel predstavila rješenja rashladnih sustava za komercijalno i industrijsko hlađenje koji su u potpunosti u skladu s F-Gas regulativom. Njihove su prve CO2 rashladne jedinice već u pogodnu, a među prvim kupcima je domaća tvrtka koja se bavi ulovom, otkupom i distribucijom svježe i smrznute ribe.

“Radi se o uspješnoj i modernoj tvrtki koja je uvela niz novosti u opskrbu ugostiteljskih objekata ribom. Još jedan primjer dolazi iz Rijeke, gdje je velik iskorak u pozitivnom smjeru napravio Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci koji je teorijski dio predavanja odlučio upotpuniti instalacijom novog rashladnog sustava s CO2 i omogućiti studentima i diplomantima da praktičnim vježbama na stvarnom uređaju upoznaju nova tehnička rješenja. Osim za nastavu, uređaj će se koristiti i za izobrazbu osoba koje rade s rashladnim sustavima i radnim tvarima koje utječu na globalno zagrijavanje u sklopu Obrazovnog centra Hrvatske stručne udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT)”, naglašavaju u MB Frigu.

Ne treba previše naglašavati kako je za ventilaciju i klimatizaciju u trgovinama robom široke potrošnje od ključne važnosti odabrati odgovarajuću opremu koja će omogućiti kompaktna rješenja i jednostavnost u korištenju. Zbog toga u MB Frigu predlažu klimatizacijske sustave koji mogu ponuditi viša rješenja u jednom. “Na primjer na tržištu postoji plug&play potpuno samostalni ventilacijski uređaj Clivet Zephir koji osigurava izmjenu zraka bez miješanja svježeg s otpadnim zrakom. Uređaj ima već ugrađenu dizalicu topline koja zimi ugrije, a ljeti ohladi zrak na željenu temperaturu pa nema potrebe za dodatnim vanjskim jedinicama za hlađenje na krovu kao ni za dovođenjem tople vode za dogrijavanje. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji, uređaj u ljetnim danima uz hlađenje odvlaži i osuši zrak koji ubacuje u prostor čime poveća osjećaj ugode u prostoru uklanjajući ljetnu sparinu”, pojašnjavaju u MB Frigu tehnologiju novih uređaja koje nude i zastupaju na tržištu.

Savjetuju kako je prilikom odabira rashladne i klimatizacijske opreme bitno uzeti u obzir trošak posjedovanja odnosno potencijalne troškove koji se pojavljuju naknadno, a povezani su s održavanjem i servisiranjem. Zbog toga u MB Frigu poručuju kako treba gledati dugoročno i odabrati opremu koja će investitoru omogućiti maksimalnu uštedu i ujedno manji utjecaj na okoliš.

ISPLATIVA INVESTICIJA
U Loniji su na vrijeme prepoznali nužnost prilagodbe novoj regulativi koja je stupila na snagu početkom ove godine. “Teško nam je reći generalno za Hrvatsku, ali svi novi rashladni uređaji koje smo u našim trgovinama postavili u posljednje dvije ili tri godine uglavnom zadovoljavaju visoke kriterije u ekološkom dizajnu, u smislu najmanje štetnog utjecaja na okoliš i smanjene potrošnje energije. Ovisno o mogućnostima, sami dobavljači su kao vlasnici rashladnih uređaja proteklih godina vršili i zamjene rashladnih uređaja iz razreda niže energetske učinkovitosti s onima iz višeg (A+++) i taj postupak zamjene još uvijek traje odnosno kontinuirani je proces s obzirom na veliki broj uređaja po prodavaonicama diljem Hrvatske. Svima nam je od višestrukog interesa da je što veći broj uređaja energetski učinkovitiji, odnosno da usprkos velikoj snazi, troše malo energije”, navode iz ovog trgovca iz Kutine.

Svjesni su da energetski učinkovitija tehnologija podrazumijeva niže troškove poslovanja i, ne manje bitno, izravno utječe na smanjenje emisija stakleničkih plinova. No također su svjesni da je nekim tvrtkama, na žalost, još uvijek samo cijena glavni kriterij prilikom kupnje velikog broja rashladnih uređaja, što i nije čudno s obzirom na veliki apsolutni trošak u tim slučajevima.

“Što se tiče Hrvatske, postoji niz pravilnika, uredbi i raznih aktivnosti kojima se regulira, educira i potiče uporaba uređaja visoke energetske učinkovitosti, kako u profesionalnoj, tako i u primjeni u kućanstvima. Ono što primjećujemo jest da postoji svijest o potrebi korištenja uređaja visoke energetske učinkovitosti i da potražnja definitivno raste i rast će još brže u budućnosti. Na svima nama je da se maksimalno potrudimo ubrzati tu tranziciju i smanjiti potrošnju energije koliko god je moguće”, zaključuju u Loniji.

Rastuća populacija, ali i svijest o potrebi očuvanja okoliša itekako je utjecala na segment rashladne i klimatizacijske tehnike. U Hrvatskoj očito ne nedostaje stručnjaka kao ni gospodarskih subjekata posebno u sektoru maloprodaje i robe široke potrošnje koji su to prepoznali. Kako je zadovoljenje potreba kupca svima u središtu razmišljanja nema razloga ne vjerovati da budućnost nosi samo još pozitivnije primjere.