Realan rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2,5%

Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom potrošnje kućanstava pri čemu je u promatranoj kategoriji u odnosu na isto razdoblje godinu ranije realna stopa rasta dodatno ubrzala na 4,0%

Prema prvoj procjeni DZS-a u razdoblju od listopada do prosinca 2019. gospodarstvo je nastavilo rasti i 22. tromjesečje za redom, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na treće tromjesečje, što je u skladu s očekivanjima analitičara Raiffeisen banke.

“Prema originalnim podacima, u odnosu na posljednje tromjesečje 2018. BDP je realno viši za 2,5%. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a usporila je na 0,3%, dok je u odnosu na isto razdoblje lani rast iznosio 2,7%”, objavili su.

Analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a, najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom potrošnje kućanstava pri čemu je u promatranoj kategoriji u odnosu na isto razdoblje godinu ranije realna stopa rasta dodatno ubrzala na 4,0%, te rastom izvoza roba i usluga gdje je godišnja stopa rasta ubrzala na 5,6%. Na povoljna kretanja potrošnje kućanstava ukazivali su i povoljni podaci o kretanju maloprodaje u posljednjem tromjesečju 2019. Rast potrošnje kućanstava podržan je rastom raspoloživog dohotka, povoljnim kretanjima na tržištu rada, snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva, potisnutom inflacijom i povoljnim kretanjima u turizmu. Rast izvoza roba i usluga rezultat je dvoznamenkastog rata izvoza usluga za 12,1% (odnosu na 3,1% u trećem tromjesečju 2019.), dok je izvoz roba porastao za 2,1% godišnje.

S druge strane, investicije u bruto fiksni kapital također bilježe nastavak pozitivnih stopa rasta iako njihova dinamika usporava treće tromjesečje za redom te je u posljednjem tromjesečju rast iznosio 4%. Dinamika rasta konačne potrošnje države zabilježila je ubrzavanje realne godišnje stope na 3,5%. Uz solidan rast izvoza roba i usluga, uvoz roba i usluga bilježi skromnu stopu rasta od 0,1% kao posljedica pada uvoza usluga za 3,1%.

Prema originalnim podacima sa strane ponude bruto dodana vrijednost usporila je dinamiku realnog godišnjeg rasta na 2,5% pri čemu je najveći doprinos smanjenu obujma očekivano ostvaren u kategoriji Prerađivačke industrije gdje je zabilježen godišnji pad od 1,6% na što su upućivali i pokazatelji o kretanju industrijske proizvodne u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Najveći doprinos rastu BDV-a došao je od djelatnosti Trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (4,6%) što je usko povezano s rastom osobne potrošnje.

Na razini cijele 2019. bruto domaći proizvod realno je veći za 2,9% u odnosu na 2018., što je u skladu s našim očekivanjima.

Usporedno gledano, rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 ponovo je snažniji od prosječnog rasta EU. Naime u promatranom tromjesečju realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 1,1%. Uspoređujući s zemljama u SIE Hrvatska je, u promatranom razdoblju, zabilježila skromniju godišnju stopu rasta. Primjerice, gospodarstvo Mađarske je u promatranom razdoblju, prema sezonski prilagođenim podacima, raslo po stopi od 4,6% dok je u Rumunjskoj te Poljskoj i Bugarskoj stopa rasta iznosila 4,2% odnosno 3,5%.

“Iako u ovoj godini očekujemo blago usporavanje ekonomske aktivnosti, kratkoročni izgledi ostaju pozitivni. Investicije, posebno javne, bit će podržane predizbornim aktivnostima, fondovima EU i još uvijek niskom bazom. S jedne strane, rastući pritisak na rast plaća može ugroziti kapacitet privatnih ulaganja, ali i dodatno potaknuti ionako snažnu potrošnju kućanstava”, naglašavaju analitičari RBA.

Dodaju kako je potonje odraz visokog optimizma i očekivanja potrošača potaknutog još uvijek pozitivnim kretanjima na tržištu rada, potisnutom inflacijom, snažnom kreditnom aktivnošću i nastavkom povoljnih kretanja u turizmu. Upozoravaju kako treba ostati oprezan budući da novonastala neizvjesnost vezana za širenje koronavirusa može imati negativne posljedice na turistički sektor koje bi prema kraju godine, u slučaju smirivanja situacije, ipak trebale biti sve blaže.

“Negativni rizici usko su povezani s vanjskim okruženjem, prije svega s potencijalnim usporavanjem zamaha rasta u EU, nastavkom nesigurnosti oko trgovinske politike i geopolitičkih sukoba. Konačno, najnepredvidivije i još uvijek nepoznato je stvarni razmjer i posljedice širenja koronavirusa. Daljnje širenje virusa u Europi i Hrvatskoj može nepovoljno utjecati na hrvatsko gospodarstvo zbog visoke ovisnosti o turizmu. Međutim, stvarni utjecaj za sada je gotovo nemoguće procijeniti”, zaključuju analitičari RBA.

“Rast BDP-a od 2,9 posto u 2019. godini još uvijek nije na razinama koje priželjkujemo i koje moramo doseći ako želimo sustići konkurentne zemlje, naročito ako uzmemo u obzir da smo tek sad došli na realnu razinu BDP-a iz 2008. No, dobar je pokazatelj da idemo u pravom smjeru jer rastemo na krilima svih kategorija domaće i inozemne potražnje, pri čemu treba posebno istaknuti relativno visoku dinamiku rasta investicija. Također treba istaknuti i usporavanje rasta uvoza u odnosu na prethodnu godinu što je ostavilo veći prostor za rast domaće proizvodnje roba i usluga. Posebno veseli činjenica da je Hrvatska u prošloj godini bila među samo četiri članice EU koje su zabilježile dinamičniji rast BDP-a u odnosu na 2018. godinu što daje dodatnu težinu ostvarenom rezultatu”, komentirao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.