Jedna od slavonskih gospodarskih perjanica Saponia svojim brendovima već dugi niz godina odolijeva konkurenciji globalnih igrača. S 852 zaposlena i potpuno automatiziranom proizvodnjom Saponia svojim potrošačima nudi više od 500 različitih proizvoda
Danas gotovo da nema police na kojoj nema Saponijinog prepoznatljivog Faks helizim deterdženta ili Zirodent paste za zube, a svoj asortiman konstantno proširuju te ove godine značajnije naglasak stavljaju i na kolekciju proizvoda za sunčanje. O planovima za daljnji razvoj poslovanja i dosadašnjim rezultatima razgovarali smo s Damirom Skenderom, predsjednikom Uprave Saponije.
Kako ste zadovoljni s prodajom u prvoj polovici ove godine s obzirom na negativne trendove u maloprodaji?
Kao i prethodnih godina, prvi mjeseci u godini uvijek su najteži. Uz opću nepovoljnu situaciju u maloprodaji, veljača je bila izrazito nepovoljna i zbog vremenskih neprilika. Uslijed niskih temperatura Hrvatska je bila praktički blokirana, a i proizvodnja nam se odvijala u otežanim uvjetima.
Ipak, u sljedećim mjesecima uspjeli smo ne samo nadoknaditi, nego i povećati realizaciju naših proizvoda te smo prva četiri mjeseca završili s 9 posto većim prihodima od prodaje u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Posebno nam je bitno da je rast ostvaren na hrvatskom tržištu gdje su nam čvrste pozicije preduvjet za ostvarenje planiranog ukupnog rasta.
Recite nam nešto o prošlogodišnjim rezultatima i što očekujete od tekuće godine?
Poslovanje Saponije odvijalo se tijekom 2011. godine u skladu s planovima poslovanja, s ciljem zadržavanja stabilne pozicije na domaćem tržištu i povećanja izvoznih rezultata.
Poslovnu godinu završili smo s rekordnom proizvodnjom koja je premašila 77.000 tona proizvoda i ukupnim prihodom od 579,2 milijuna kuna, odnosno rastom od 8 posto. Teško je prognozirati kako će ova godina završiti, ali imajući u vidu dosadašnju uspješnu komercijalnu politiku koju Saponia provodi, vjerujemo da ćemo i do kraja godine zadržati dostignutu stopu rasta.
Koliko je dosad Mepas grupa uložila u Saponiju, a kakav je plan budućih investicija?
Od 1998. godine, kad je Mirko Grbešić postao većinski vlasnik Saponije, počelo je za našu tvrtku novo razdoblje. U do tada ratom prilično uništenu tvornicu trebalo je uložiti značajna sredstva da se obnove proizvodni procesi.
U ovih 13 godina investirano je više od 37 milijuna eura te je Saponia danas tvrtka s potpuno automatiziranim procesom proizvodnje, s vlastitom proizvodnjom ambalaže te voznim parkom koji omogućuje kvalitetnu distribuciju proizvoda.
U 2011. godini završili smo investicijski ciklus kojim smo znatno povećali kapacitet proizvodnji tekućih deterdženata, a za sljedeće razdoblje planiramo povećana ulaganja u daljnja tehnološka unapređenja za proizvodnju praškastih deterdženata te toaletnog programa.
U uvjetima krize i smanjene kupovne moći, kako se Saponia trudi održati poziciju na tržištu?
Već nekoliko godina, od prve naznake krize, Saponia provodi poslovnu filozofiju koja se temelji na ulaganju u razvoj novih proizvoda i snažnoj marketinškoj orijentaciji usmjerenoj prema kupcu i potrošaču.
Naša prednost je izuzetna fleksibilnost te smo, uz nove proizvode u premium kategoriji, uveli i novi brend “Bioaktiv” u tzv. “economy” kategoriji deterdženata za pranje rublja.
Novim konceptom proizvodnog programa cilj nam je smanjiti utjecaj privatnih robnih marki koje bilježe sve veći rast.
Koji je od vaših brendova odnosno koju kategoriju najviše pogodila kriza, a koja odolijeva svim pritiscima?
Proizvodni program Saponije koncipiran je tako da zadovolji potrebe potrošača u pranju i čišćenju cijelog domaćinstva, a ta se potreba mora zadovoljiti bez obzira na promjene u kućnom budžetu.
Svaki od naših brendova – Faks helizim, Arf, Ornel, Nila, Likvi i Zirodent imaju vrlo čvrstu poziciju na tržištu, a većina njih je i lider u svojoj kategoriji. Fokusiranjem na potrošača i brzim prilagođavanjem tržišnim promjenama uspjeli smo zadržati lojalne potrošače koji cijene kvalitetu hrvatskog proizvoda.
S novom komercijalnom strategijom koju primjenjujemo od polovine prošle godine ostvarili smo bitan napredak u Hrvatskoj. U kategoriji deterdženata za pranje rublja, koja je za Saponiju najznačajnija u strukturi realizacije, tvrtka je dostigla poziciju količinskog tržišnog lidera što je još jedna potvrda da potrošači, i u krizi, cijene kvalitetu.
Često čujemo da domaći proizvođači tvrde kako su opterećenja u Hrvatskoj tolika da se ne isplati proizvoditi. Kako Saponia nastoji riješiti taj problem? Koji su vaši problemi kao domaćeg proizvođača?
Već i sam pogled na policu u trgovini govori mnogo o položaju domaćeg proizvođača u Hrvatskoj. Naša konkurencija je već niz godina ista kao i u bilo kojoj zemlji EU i praktički smo svakodnevno izloženi pritisku multinacionalnih kompanija koje imaju daleko veće budžete za marketing.
Saponia je imidž koji danas ima izgradila kontinuiranim ulaganjem u kvalitetu i snagu brenda, a to ne bismo mogli bez tima stručnjaka iz različitih područja koji na tim proizvodima svakodnevno rade. Svjesni smo situacije, pogotovo u našoj regiji Slavonije i Baranje te nastojimo, ne samo zadržati svako radno mjesto, već i povećati broj zaposlenih, posebno zapošljavanjem mladog i obrazovanog kadra.
Obzirom da nam razina proizvodnje iz godine u godinu raste, očekujemo da ćemo kao domaći proizvođač i dalje doprinositi razvoju grada i regije.
Koliko u vašoj prodaji otpada na izvoz i na koja tržišta izvozite te kakvi su trendovi?
Saponia je izvozno orijentirana tvrtka i više od 50 posto prihoda ostvaruje realizacijom proizvoda na izvoznim tržištima. Najznačajnije tržište nam je Bosna i Hercegovina na kojem stalno bilježimo rast prodaje.
Većina naših brendova, kao što su Faks helizim, Ornel, Arf, Likvi i Zirodent, tamo su u samom vrhu po tržišnom udjelu, a slična situacija je i na drugim našim izvoznim tržištima. Više smo koncentrirani na tržišta u regiji – Makedonija, Srbija, Crna Gora, Slovenija – jer su Saponijini priozvodi tamo poznati i dobro prihvaćeni.
Što se tiče trendova, ali i problema, možemo reći da je situacija vrlo slična kao i u Hrvatskoj. Konkurencija je izuzetno jaka, suočavamo se i s domicilnim proizvođačima čiju je politiku cijena teško pratiti. Kako u izvozu vidimo mogućnost rasta, jedan od ciljeva poslovne politike je i širenje na tržišta EU.
Naši su proizvodi kvalitativno konkurentni i opremljeni prema svim propisima EU, tako da s te strane nemamo problema. Međutim, problem su značajna financijska sredstva koja je potrebno uložiti za ulazak na novo tržište. Tu smo oprezni i idemo korak po korak.
Ulaskom u EU i izlaskom iz CEFTA-e za izvoznike počinju vrijediti nova pravila. Hoće li to vama otežati poslovanje i kako se pripremate za to?
Saponia je do sada uspješno koristila svoje strateške prednosti koje pružaju izvozna tržišta i svake godine ostvarivala rast.
Pozitivno gledamo i na 2013. godinu jer smo sa svim izvoznim partnerima dogovorili optimistične višegodišnje ciljeve i definirali dugoročne strategije i kanale preko kojih možemo i nadalje ostvarivati ambiciozno postavljene planove.
Ulaskom Hrvatske u EU prestaje važiti naš ugovor s CEFTA-om, ali to se neće bitno odraziti na našu izvoznu politiku. I do sada su naši proizvodi bili oslobođeni plaćanja carine prilikom ulaska na tržište CEFTA-e što će se nastaviti i nakon pristupanja Hrvatske EU.
Gotovo sve članice CEFTA-e imaju Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju koji za naše tarifne grupe i nadalje omogućuju ulazak bez carine.
Krajem prošle godine najavili ste izlazak na istočnoeuropska tržišta (Bugarsku i Mađarsku). Možete nam reći kako se razvija taj plan?
U tijeku su razgovori s potencijalnim distributerima. Taj proces traje i nadamo se da ćemo ga uskoro uspješno završiti.
Kad se planira iseljenje tvornice iz Osijeka kako ste već ranije najavljivali?
Saponia je prije rata bila u fazi preseljenja na lokaciju Nemetin – istočno od Osijeka. Na žalost, potpuno novi pogon tekućih deterdženata i kozmetike koji je tamo izgrađen te visokoregalno skladište potpuno su uništeni i nije bilo mogućnosti da se obnove.
Zahvaljujući djelatnicima Saponije veći dio strojeva je spašen tako da tvornica ni tijekom rata niti jedan dan nije stala s proizvodnjom. Nakon rata obnovljen je skladišni prostor a proizvodnja se i dalje odvija na staroj lokaciji.
Zbog toga nam je izuzetno važno da proizvodnja što manje utječe na okoliš, a da o tome sustavno vodimo računa potvrđuje i certifikat ISO 14001 koji postavlja zahtjeve za upravljanje okolišem.
Možete li nam najaviti određene novitete iz Saponije?
Upravo je završeno nekoliko zahtjevnih projekata kao što je novi Faks helizim te nova kolekcija za sunčanje Di. Izlazak Faks helizima s novom formulacijom prati i jaka promotivna kampanja koja već daje prve rezultate. Ove godine ćemo značajnije podržati i kolekciju za sunčanje Di sunprotection jer vjerujemo da na tom segmentu možemo ostvariti bitan pomak u udjelu na tržištu.
Do kraja godine planiramo završetak još nekoliko velikih projekata koji će, uz jačanje trade marketinga, doprinijeti rezultatu Saponije.
