U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, kategorija sireva zabilježila je rast ukupne količinske prodaje u odnosu na isti period prošle godine.

U analizu tržišta sira uključene su sve vrste sireva (tvrdi i polutvrdi sir, topljeni sir, svježi sir, sirevi s plijesni) napravljeni od svih vrsta mlijeka. Nisu uključeni sirni namazi.

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, kategorija sireva zabilježila je rast ukupne količinske prodaje u odnosu na isti period prošle godine. Najveći udio u količinskoj prodaji ima segment polutvrdih sireva s 45%, na drugom mjestu smjestili su se bijeli sirevi s 39% udjela, a iza njih dolaze tvrdi sirevi s 13%. Ostalih 3% čine meki sirevi, sirevi s plijesni te zamjenski sirevi.

Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 72% ukupne količinske prodaje kategorije sireva ostvaruje se kroz moderne formate u koje ulaze hipermarketi (>2.500 m2) i supermarketi (301 – 2.500 m2). Manji udio, od 28% količinske prodaje, prolazi kroz trgovine mješovitom robom (<300 m2).

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući količinski, vodeća tri brenda zastupala su 24% količinske prodaje kategorije sireva. Abecednim redoslijedom to su: President, Sirela i Vindija.

Euromonitor International: Presjek trendova
Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u kolovozu 2019. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju sira. U uvodnom se dijelu naglašava kako potrošači i dalje traže sir visoke kvalitete bez obzira na brend. Prema nezavisnim istraživanjima, među konzumentima sira imamo podjednako velikih konzumenata (2-3 puta tjedno), srednjih konzumenata (2-3 puta na mjesec) te malih konzumenata (rjeđe od jedanput mjesečno). Najvažnije od svega je da svega trećina kupaca razmatra za koji će se brend odlučiti, dok je svega 5% njih potpuno lojalno nekom brendu.
Proizvođači su fokusirani na promociju mekog i polutvrdog sira. Čini se kako su globalni igrači mišljenja da prodaja mekog i polutvrdog sira nije dovoljno razvijena i da ima potencijala za rast.
U Euromonitor Internationalu naglašavaju da je sir suočen s istim problemom kao i cijela mliječna industrija u Hrvatskoj, prvenstveno u smislu broja proizvođača mlijeka jer njihov broj pada iz godine u godinu, što je dovelo do stanja da domaća proizvodnja ne pokriva potrebe hrvatskih potrošača. Otkupna cijena mlijeka u skladu je s prosjekom na razini Europe, što predstavlja veliki problem za hrvatske farmere koji smatraju kako je ta cijena previše niska.
U sažetku se navodi kako je lider u ukupnoj kategoriji mliječnih proizvoda, Dukat iz sastava Grupe Lactalis, u toliko jakoj poziciji da ne mora previše brinuti o ostalim proizvođačima sira. S druge strane, potrošači su jako cjenovno osjetljivi, što pogoduje uvozu. Neki od najjačih igrača u sve jačoj penetraciji uvoznog sira su sami trgovci koji promoviraju svoje privatne marke uglavnom proizvedene u inozemstvu. To prvenstveno dolazi zbog toga što je Hrvatska odviše mala da bi ostvarila proizvodne volumene koji omogućuju smanjenje cijene do razine koja bi osigurala konkurentnost; stoga je sir na hrvatskom tržištu uglavnom proizveden u velikim europskim zemljama s jakom mliječnom industrijom.
To dovodi i do još jednog problema koji se ogleda u tome što je porijeklo mlijeka teško utvrditi. Naime, danas kada proizvođači više nemaju obvezu navoditi porijeklo mlijeka koje koriste u proizvodnji svojih sireva, postalo je izuzetno teško utvrditi odakle dolazi to mlijeko. A to ne zabrinjava samo potrošače, nego i brojne profesionalce u industriji, zaključuje se u sažetku agencije Euromonitor International.