Proizvodnja povrća u Hrvatskoj nije iskoristila tržišne promjene zbog koronakrize, zaključak je analize konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter.

Unatoč povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, navode iz Smartera, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima.

Pritom je, kako navode, proizvodnja povrća ove sezone bila ujednačena i s jako malo ekstremnih vremenskih prilika, a procjene govore da će u konačnici proizvodnja biti na razini prošle godine.

Iz Smartera ističu da su cijene na tržištu kroz sezonu bile znatno niže od uobičajenih, a uslijed tržišnih viškova iz zemalja EU-a rastao je i uvoz povrća čime su domaći proizvođači bili izloženi snažnoj konkurenciji.

Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić podsjetila je da su tijekom pandemije koronavirusa na proljeće, zbog straha od prekida u lancu opskrbe i mogućih nestašica, svi zazivali obnovu domaće proizvodnje poljoprivrednih, ali i prehrambenih proizvoda te naglašavali problem niske samodostatnosti.

“Brojni proizvođači povrća su se tome odazvali i povećali proizvodnju gdje god je to bilo moguće. Tek ćemo krajem godine moći podvući crtu i vidjeti je li njihov trud nagrađen. Poznato je da se proizvodnja povrća može brže organizirati i dati u kratkom roku vidljive pozitivne rezultate. Za nju je potrebno vrlo malo poljoprivrednog zemljišta, postoji tradicija u proizvodnji, a ujedno je i jedna od najdohodovnijih proizvodnji u poljoprivredi”, izjavila je Blažić.

Iz Smartera upozoravaju da se povrće i krumpir u Hrvatskoj proizvode na samo 19 tisuća hektara, od kojih više od 10 tisuća hektara otpada na krumpir. Pritom se ukupna proizvodnja povrća kretala zadnjih godina od 176 do 190 tisuća tona, od čega je proizvodnja za tržište iznosila nešto više od 150 tisuća tona, dok je na proizvodnju u povrtnjacima, pretežno za vlastite potrebe, otpadalo 35 tisuća tona.

Prinos povrća se kreće od 19 do 22 tone na hektar, što je relativno skromno za današnju suvremenu i tehnološki visoko opremljenu proizvodnju povrća, napominje se u analizi.

U analizi se ističe da je najveći izazov za povećanu proizvodnju povrća bio značajni pad turističke potrošnje kao i potrošnje u segmentu ugostiteljstva.

No iz Smartera apostrofiraju da je pad turističke potrošnje bio još i veći kod konkurenata u Italiji i Španjolskoj, velikih proizvođača povrća, zbog čega se domaća proizvodnja suočila sa snažnom konkurencijom, zbog čega su cijene povrća u pojedinim mjesecima bile od 12 do 20 posto niže nego prošle godine.

U Smarteru smatraju da je povrtlarska proizvodnja na marginama ukupne poljoprivredne proizvodnje i jedan je od zapuštenijih sektora u domaćoj poljoprivredi s vrlo skromnim rezultatima.

Kupus najzastupljeniji
Najzastupljenija vrsta povrća je kupus, a njegov udio u ukupnoj proizvodnji iznosi 21 posto, najvećim dijelom se proizvodi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a u 2019. godini na 1.463 hektara ukupno je proizvedeno 31.580 tona kupusa.

Uz kupus, izniman značaj ima i rajčica koja se najvećim dijelom proizvodi u Slavoniji i u kontinentalnom dijelu i to hidroponski.

Značajna je i proizvodnja luka i češnjaka, koja doseže gotovo 26 tisuća tona, proizvodnja mrkve i paprike prelazi 13 tisuća tona, dok su pak sve ostale povrtne kulture ispod 10 tisuća tona.

Blažić ističe da u takvim uvjetima proizvodnje i s tako niskom konkurentnošću, uvoz povrća kontinuirano raste kao i deficit vanjskotrgovinske razmjene.

Samodostatnost ispod 65 posto
Iz Smartera procjenjuju da se samodostatnost u proizvodnji povrća kreće ispod 65 posto, a ocjenjuju da je jako teško, bez strateškog zaokreta u ukupnoj proizvodnji i odnosima u lancu vrijednosti, preokrenuti rezultate u korist domaćih proizvođača.

Globalno postoji rastuća potreba za povrćem koje je dostupno tijekom cijele godine, proizvedeno na siguran i učinkovit način, te je visoke kvalitete. Posljedično, proizvodnja povrća u staklenicima i vertikalnim farmama raste, napominju iz Smartera te dodaju da je jedno od glavnih obilježja suvremene proizvodnje povrća intenzivna povezanost proizvodnje s tehnologijom i kapitalnim ulaganjima, posebice s visokotehnološkim rješenjima.

Usporedbe radi, za proizvodnju povrća u Hrvatskoj visokotehnološki opremljeni staklenici zauzimaju manje od 100 hektara.

No iz Smartera smatraju da je u Hrvatskoj moguće u kratkom vremenu povećati proizvodnju te uz kontinuirani napor svih sudionika i suradnju napraviti zaokret koji je nužan. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!