Hrvatski potrošači tradicionalni u konzumaciji i kupnji meda

Najčešće konzumirana vrsta meda je livadni (cvjetni) med koji konzumira najčešće čak trećina osoba, slijede bagremov i kaduljin med

Ove su godine zbog obilnih kiša pčelari svakodnevno izvještavali o katastrofalnoj paši i niskim prinosima. Osim što će to dovesti do nestašice meda, to će utjecati i na njegovu cijenu pa se tako procjenjuje da će se med od bagrema u maloprodaji prodavati i po 90 kuna za kilogram. Sve to bi moglo dodatno smanjiti potrošnju meda u Hrvatskoj koja je i tako znatno manja od potrošnje u zemljama EU koja se kreće od 3 do 8 kilograma po stanovniku godišnje.

Prema rezultatima istraživanja magazina JA TRGOVAC i agencije Hendal, provedenom u listopadu na nacionalno reprezentativnom uzorku od 502 ispitanika, četiri od pet odraslih građana Hrvatske povremeno konzumira med. Četvrtina to čini svakodnevno te još jedna petina barem jedanput tjedno.

Med se najčešće konzumira kao lijek u zdravstvene svrhe, samostalno u prehrambene svrhe te kao dodatak piću. Vrlo malo se koristi u vidu začina prilikom kuhanja te kao kozmetički proizvod.

Najčešće konzumirana vrsta meda je livadni (cvjetni) med koji konzumira najčešće čak trećina osoba koje povremeno koriste med. Na drugome mjestu po učestalosti korištenja je bagremov med koji konzumira najčešće četvrtina konzumenata meda. Treći najčešći konzumirani med je kaduljin med.

Više od polovine konzumenata (62%) med nabavlja privatno. Manji dio konzumenata med kupuje, najviše u trgovini te izravno od medara.

Većina građana koja konzumira med ne koristi druge pčelinje proizvode (69%). Od ostalih pčelinjih proizvoda najviše se koristi propolis i matična mliječ, svi ostali proizvodi koriste se u znatno manjoj mjeri.

Konzumenti meda najčešće ili nisu svjesni koju marku meda koriste ili ne mogu navesti ime marke zato što med kupuju ili dobivaju privatno.

Većina konzumenata (88%) vjeruje u ispravnost meda u Hrvatskoj.

Prethodni članakProizvođači traže veću cijenu mlijeka
Sljedeći članakHeraklea pokreće akademiju o kulturi uslužnosti