(Foto: Esther Horvath / cargo-partner)

Na početku pojave pandemije Covida-19 u cijelome svijetu došlo je do neočekivanih i izuzetno velikih poremećaja u lancima opskrbe.

Kada je riječ o troškovima zračnog prijevoza iz Kine, oni su se u jeku pandemije višestruko povećali zbog otkazivanja putničkih letova, no situacija se već tijekom ljeta polako počela stabilizirati. Tako je s početka krize zbog brojnih otkazivanja letova aviokompanija promet preusmjeren na charter letove i željeznički prijevoz tereta, ponajviše iz Kine prema Europi.

Prijevoz kontejnera željeznicom između Kine i Europe uvelike se povećao u odnosu na prošlu godinu. Poznato je da se Novi put svile godinama manje koristi za prijevoz tereta, ali tek nedavno je postala aktualna opcija zbog novonastale situacije u prijevozu robe s Dalekog Istoka.

Pozitivna je naznaka da je u razdoblju u kojem smo iskusili lockdown i gospodarsku krizu u Hrvatskoj, dakle u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a zabilježen porast željezničkog teretnog prijevoza od 5,3 posto u odnosu na lani.

Kako se gospodarska kriza uzrokovana globalnom pandemijom nastavlja, oporavak potkapacitiranih lanaca opskrbe se ne nazire. Sve više robe se u Europu i iz nje prevozi teretnim vlakovima i brodovima.

Željeznički prijevoz tereta je odlično i pouzdano rješenje u pogledu troškova i tranzitnog vremena.

“Roba iz Kine stiže do europskih centara Varšave, Dunajske Strede i Budimpešte u prosjeku od dva tjedna, a do Hrvatske za 18-22 dana”, objašnjava Zoran Starčević, direktor jednog od vodećih špeditera u Hrvatskoj cargo-partner d.o.o.

Teretni DRY kontejneri visine 40 stopa u željezničkom prometu koriste se za prijevoz generalnog tereta. Ponajviše se radi o raznoj mašineriji, strojevima ili dijelovima strojeva, elektroničkim komponentama, metalnim i plastičnim proizvodima i slično.

Što se pomorskog prijevoza tiče, on je i dalje najpopularnija opcija prijevoza tereta jer je cjenovno najpovoljniji. Nudi širok spektar prijevoznih usluga od punih (FCL – full load container), zbirnih kontejnera (LCL – less container load), kao i posebna rješenja specijalnog prijevoza prilagođenih potrebama svih korisnika.

“Pomorskim putem prevozi se roba široke potrošnje od elektronike, auto guma, konzervirane i smrznute hrane, igrački, posuđa, pa do auto dijelova, prehrambenih proizvoda i ostalog”, dodaje Starčević.

Jedna od važnih značajki pomorskog prijevoza je rashlađena roba koja je važna karika u lancu opskrbe hranom i važan oblik prijevoza voća, povrća, mesa, mliječnih proizvoda, ribe i ostalih prehrambenih proizvoda, ali i neprehrambenih proizvoda, poput cvijeća, lijekova, itd.

(Foto: Esther Horvath / cargo-partner)

REEFER kontejneri su veliki hladnjaci u kojima se prevozi roba koja zahtjeva kontrolu, odnosno održavanje temperature.

Kod uvoza banana iz Ekvadora bitno je da se prevoze u kartonskim kutijama, te da je za vrijeme prijevoza banana održavana konstantna temperatura od +13 stupnjeva uz točno određenu razinu kisika, odnosno atmosfere unutar kontejnera kako bi se spriječio prerani proces sazrijevanja voća. Na isti način se prevoze i citrusi iz Argentine, ili naranče iz Španjolske.

Za potrebe ostalih vrsta tereta, koriste se OPEN TOP kontejneri s otvorenim krovom i FLAT RACK kontejneri koji služe za utovar izvangabaritne robe, tipa velikih mašinerija ili bagerskih guma. OPEN TOP kontejneri se mogu pokriti po potrebi ceradom, dok FLAT RACK može spustiti stranice tako je moguće doslovno ukrcati svaki veći, odnosno izvangabaritni teret. DRY kontejneri mogu voziti sve što ne podrazumijeva temperaturni režim, od opasne robe (koja je podijeljena po klasama, a za svaki takav teret potrebna je dozvola brodara, npr. za baterije, razne zapaljive tekućine, itd.) do cigli, cementa, metalnih šipki i konstrukcija, pa do granulata pakiranih u “big bag” vrećama.

Luka Rijeka jedan je od važnih ulaza u srednju Europu, ima direktne brodske linije s Dalekim Istokom, a jedna od dodatnih prednosti za naše tržište je željeznička poveznica s državama Balkana i srednje Europe.

Roba koji stiže do Luke Rijeka tovari se dalje na kamione ili željeznicu prema destinaciji, s time da se željeznički prijevoznici ravnaju prema dolascima kako bi se roba ukrcala na vlak isti ili sljedeći dan po dolasku.

“Prošle godine kontejnerski terminal Adriatic Gate ostvario je kontejnerski promet od preko 305.000 TEU-a. Budući da se očekuje rast u sljedećim godinama koji bi mogao premašiti količinu od 600.000 TEU-a, naš ured na terminalu na raspolaganju je kupcima 24/7 što im može olakšati manipulaciju i cjelokupnu administracija pri otpremi i dopremi kontejnera”, zaključuje Zoran Starčević, direktor logističke tvrtke cargo-partner.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!