U retail sektoru izuzetno je bitna prilagodljivost na trenutna događanja, zbog čega je to aktivan i dosta promjenjiv segment tržišta nekretnina. Oni trgovački centri koji idu ukorak s vremenom te prate potrebe kupaca i donose novitete na tržište, svakako imaju veću pažnju potrošača. Svakako da je COVID-19 pandemija izuzetno utjecala na ove trendove pa će opet trebati dobro promisliti u kojem smjeru razvijati ponudu i miks zakupnika u trgovačkim centrima kako bi zadovoljili potrebe potrošača, ali i poštovati propisane mjere koje će nas vjerojatno pratiti u duljem razdoblju.

Sudeći prema svim pokazateljima i trendovima koje je hrvatsko gospodarstvo bilježilo u prošloj godini jednostavno se nekako sam od sebe nametao optimizam kao ključna riječ kojom ćemo opisivati 2020. godinu. Kako se evo bližimo kraju te godine, možemo jasno ustvrditi kako tomu baš i nije bilo tako. Globalna kriza uzrokovana pandemijom covida-19 poremetila je sve planove te nas je sve primorala na redefiniranje prioriteta i brzo reagiranje na još brže promjene koje su se odvijale pred našim očima. Sve industrije morale su nalaziti načina kako da se suoče s ovakvim presedanom i uvjetima koje nitko nije mogao predvidjeti, a jedan od poslovnih segmenata pred kojim su stajali ponajveći izazovi svakako su bili trgovački centri. I dok je prodaja osnovnih živežnih namirnica primarna potreba, odlazak u šoping to nije pa je početkom godine sudbina ovih objekata bila vrlo neizvjesna. Ipak, premda je ova pandemija tek sada na vrhuncu (nadamo se!), trgovački su centri ove godine ipak poslovali koliko-toliko uspješno s obzirom na okolnosti i opću nesigurnost ljudi koje se svakodnevno bombardira s ogromnim brojem informacija o epidemiji i statistici i brojkama zaraženih. Trebamo filtrirati ono što je važno, a smatram kako je najvažnije to da se svi kao pojedinci ponašamo odgovorno i da se pridržavamo epidemioloških mjera kako bi cijeli društveni sustav mogao funkcionirati i prebroditi ovu oluju. Trgovački centri sa svim svojim zakupcima osigurali su sve što je bilo potrebno kako bi kupci i osoblje u samim objektima bili sigurni i zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri.

ULAGANJA NIKADA NE STAJU
U sjeni svih tih priča o koronavirusu, koje uvjeren sam svi želimo što prije zaboraviti, dešava se poslovanje. Tvrtke prilagođavaju svoje poslovne procese i strateške planove novonastalim uvjetima. Kako bismo dali jedan široki presjek aktualnih kretanja na tržištu trgovačkih centara razgovarali smo s kolegicom Jasnom Šimunić, konzultanticom za maloprodajne nekretnine u tvrtki CBS International, koja kao podružnica kompanije Cushman & Wakefield na našem tržištu nudi širok spektar integriranih usluga, uključujući zakup i prodaju svih vrsta komercijalnih nekretnina, procjenu vrijednosti i razvojno savjetovanje, tržišta kapitala, istraživanje tržišta te upravljanje projektima. “U retail segmentu, u okviru naših usluga posredovanja kod zakupa ili prodaje retail prostora, pored internacionalnih brendova zastupamo i mnoge hrvatske tvrtke koje planiraju ekspanziju i potražuju nove trgovačke prostore diljem Hrvatske. Također, tržište sve više prepoznaje i koristi naše usluge istraživanja te savjetovanja prilikom upravljanja portfeljom i potencijalne ekspanzije na nove lokacije”, ističe uvodno Jasna Šimunić.

Ona navodi kako ponuda modernih retail formata u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 1,43 milijuna kvadrata ukupne površine za zakup. “Od 2006. godine maloprodajno tržište u Hrvatskoj svjedočilo je vrlo snažnoj razvojnoj aktivnosti, kada su tržištu ponuđeni brojni maloprodajni formati. Točnije, tijekom 2006. i 2007. godine na tržište je isporučeno oko 200.000 m² novog maloprodajnog prostora, dok je u razdoblju 2009. – 2014. Hrvatska svjedočila izgradnji još 30 maloprodajnih formata. Razvojna aktivnost nastavljena je i nakon tog perioda, ali su nove isporuke bile u prosjeku ograničene na jedan do dva maloprodajna formata godišnje”, objašnjava Šimunić.

PONUDA I TRENDOVI
Prema podacima CBS Internationala, veći moderni maloprodajni formati, tj. trgovački centri zapadnog tipa (Western-type Shopping Centers) najatraktivniji su maloprodajni format u Hrvatskoj i čine 55 posto ukupne moderne maloprodajne ponude. Trenutno u svim većim hrvatskim gradovima postoji barem jedan trgovački centar zapadnog tipa. Retail parkovi zastupljeni su u manjem udjelu, a privlačni su za razvoj na manje atraktivnim lokacijama.

Analizirajući samo Zagreb, ponuda maloprodajnih prostora iznosi 513.000 m² GLA, odnosno 650 m² na 1.000 stanovnika (GLA – Gross Leasable Area, bruto iznajmljiva površina), što je iznad prosjeka glavnih gradova srednje istočne Europe, gdje prosjek iznosi oko 500 m². U zemljama u okruženju Zagreb uz Bratislavu ima najveću ponudu. Za razliku od Zagreba koji je u stabilnoj fazi, zanimljivo je vidjeti da se Beograd i Bukurešt snažno razvijaju zadnjih godina te njihova ponuda modernih retail formata raste izuzetnom brzinom pa će se i ovaj trenutni odnos vrlo brzo promijeniti.

Promatramo li pak razdoblje od 2016. godine, kada se tržište investicija u Hrvatskoj počelo značajno oporavljati, retail sektor imao je neke od najvećih transakcija u povijesti poput preuzimanja trgovačkog centra Arena od strane južnoafričkog investicijskog fonda NEPI, a potom je 2017. godine austrijska Supernova preuzela pet trgovačkih centara na području Hrvatske. Također, značajna investicija realizirana je u 2018. godini, kada je južnoafrički nekretninski fond Hyprop preko svoje tvrtke Hystead Limited, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, preuzeo 90 posto udjela u zagrebačkim trgovačkim centrima City Center One East i City Center One West.

Pored toga, kada promatramo formate poput retail parkova, tu smo također imali snažni investicijski val gdje je u protekle dvije godine otvoreno osam novih retail parkova diljem Hrvatske koji imaju odličan miks zakupnika, iz čega je vidljivo da i dalje vrlo dobro posluju unatoč udaru koji su pretrpjeli uslijed pandemije covida-19.

Treća kategorija investicija u retail segmentu su veliki formati trgovačkih lanaca poput Lidla, Kauflanda ili Pevexa, koji su imali snažnu ekspanziju, a vidljivo je da ima prostora i za nove igrače u tom dijelu tržišta, gdje je talijanski maloprodajni lanac Eurospin ušao na tržište i vrlo ambiciozno nastavlja ekspanziju diljem Hrvatske. Kada je riječ o stopama prinosa, treba reći kako se stope prinosa na moderne trgovačke formate kreću oko 7 posto, dok retail parkovi bilježe stopu prinosa oko 8,5 posto, pokazuje analiza CBS Internationala.

GRADNJA I PRILAGODBA
Jasna Šimunić podsjeća kako smo u protekle dvije godine imali sjajne primjere rebrendiranja pojedinih centara poput Branimir centra koji je postao Branimir mingle mall. Njegova specifičnost je da se od klasičnog neighborhood malla rebrendirao u potpuno nov i inovativan koncept entertainment malla ponudivši širok raspon zabave za djecu i odrasle. Dodatno, u istom periodu, uslijed dobrog poslovanja i velikog interesa zakupnika, pojedini trgovački centri doživjeli su proširenje za dodatne kvadrate.
U 2018. godini otvoren je najveći trgovački centar u Istri, Max City u Puli, koji je obogatio ponudu s fantastičnim brendovima, te IKEA Designer Outlet Mall pored robne kuće IKEA u Zagrebu. Uz to, trgovački centar Supernova Zadar proširen je za dodatnih 30.000 m² i 45 novih trgovina.

“Sličnoj situaciji svjedočili smo i u protekloj 2019. godini, koja je također bila u znaku proširenja postojećih formata, kao i novih otvaranja. NEPI Rockcastle proširio je postojeći Arena Centar te pored njega izgradio novi objekt – Arena Retail Park. Kada je riječ o novootvorenim retail formatima, u 2019. godini dominirali su retail parkovi, poput Marti retail parka u Rijeci, Shopping Capitol formata u Požegi i Zadru te retail parka Galerija u Poreču”, ističe Šimunić dodajući kako se, kada promatramo njihovu strukturu, pretežno radi o mješovitim trgovačkim centrima u kojima prevladava modna industrija, dok je Marti Retail Park nešto drugačijeg hibridnog koncepta te nudi trgovine velikih formata.

U 2020. godini od značajnijih investicija svakako se izdvaja Spot shopping mall u Makarskoj na površini od cca 15.000 m², te nastavak gradnje shopping centra Špansko u Zagrebu koji će raspolagati s 30.000 m² prodajne površine kada prema najavama bude otvoren u 2021. godini. Također, nastavljena su ulaganja u retail parkove te su završene investicije u retail parkovima u Požegi i Ivancu.

“U retail sektoru izuzetno je bitna prilagodljivost na trenutna događanja, zbog čega je to aktivan i dosta promjenjiv segment tržišta nekretnina. Oni trgovački centri koji idu ukorak s vremenom te prate potrebe kupaca i donose novitete na tržište, svakako imaju veću pažnju potrošača. Zanimljivo je vidjeti da su trgovački centri prije koronakrize sve više proširivali ponudu zabavnih i dodatnih sadržaja za djecu i odrasle. Ovaj trend je na razvijenijim tržištima započeo puno ranije, ali kod nas je u 2019. godini sve više bila vidljiva tendencija privlačenja kupaca novim sadržajima, ne samo radi kupovine, nego i zabave te produljenja vremena boravka u samom trgovačkom centru”, naglašava Šimunić. Kao najpoznatiji primjer takvih trendova ističe ranije spomenuti Branimir mingle mall koji je cijeli svoj sadržaj fokusirao na zabavu za djecu i odrasle. “Svakako da je COVID-19 pandemija izuzetno utjecala na ove trendove pa će opet trebati dobro promisliti u kojem smjeru razvijati ponudu i miks zakupnika u trgovačkim centrima kako bi zadovoljili potrebe potrošača, ali i poštovati propisane mjere koje će nas vjerojatno pratiti u duljem razdoblju”, dodaje Šimunić.

UTJECAJ PANDEMIJE
Fokusirajući se samo na područje Zagreba, ako gledamo retail formate prema ukupnoj površini, ona navodi kako dominiraju trgovački centri zapadnog tipa te za njima manji “kvartovski” trgovački centri, a postoji i nešto manji broj retail parkova. “Retail parkovi su sve češći trend te bih rekla kako oni možda više odgovaraju trenutnom razdoblju u uvjetima pandemije. Ipak, u Zagrebu retail parkovi čine manjinu, ali se zato u zadnje tri godine značajnije razvijaju u manjim gradovima”, kaže nam ova stručnjakinja.

Pritom podsjeća kako je stopa slobodnog maloprodajnog prostora u glavnim trgovačkim centrima sve do koronakrize iznosila oko 4 posto. “Unatoč svim neizvjesnostima koje je ova kriza donijela, stopa slobodnog prostora u glavnim trgovačkim centrima nije se puno promijenila, iako su se dogodile određene izmjene. Dio zakupnika izašao je iz trgovačkih centara po izbijanju pandemije, ali su novi zakupnici, koji su čekali svoju priliku zbog visoke popunjenosti, upravo sada u krizi otvorili trgovine u popularnim trgovačkim centrima. Također, dio zakupnika je nakon potresa otišao iz centra grada i otvorio trgovine u trgovačkim centrima”, ističe Jasna Šimunić dodajući kako će posljedice COVID-19 pandemije biti prije vidljive na manjim trgovačkim centrima u konkurentnim retail područjima te predviđa da će se u narednom razdoblju stopa slobodnog prostora nešto povećati, osobito za one koji nisu dugo mijenjali svoj koncept i nisu razvijali ponudu. Za retail parkove kaže kako su dosta otporni i ne bi trebali imati neke veće promjene jer su manjih formata, uglavnom imaju vrlo snažne i stabilne zakupnike te se najčešće nalaze u područjima gdje ponuda nije velika i konkurentna.

POGLED U BUDUĆNOST
Na kretanja i trendove na ovom tržištu u kratkoročnom će razdoblju veliki utjecaj imati aktualna zdravstvena situacija u državi. Tako i Jasna Šimunić u svojim projekcijama ističe kako se kretanja i promjene koje očekuju u 2021. godini u prvom redu odnose na sigurnost kupaca, zbog utjecaja pandemije, te će glavni fokus i dalje biti zdravstveni protokoli u svim retail segmentima. “Također, uslijed pandemije, rastući trend je online prodaja. Bit će vrlo bitno za retailere da se prilagode tom trendu te se na taj način približe kupcima, ali ne očekujemo da će online prodaja ugroziti prodaju u trgovinama jer mentalitet kupaca u ovim podnebljima nije dominantno podložan takvoj kupnji. Za usporedbu, na najrazvijenijim tržištima online prodaje u Europi, poput Velike Britanije, online prodaja ima više od 20 posto udjela u ukupnoj prodaji, dok su kod nas ti postotci nešto veći od početka pandemije, ali i dalje zanemarivi”, naglašava Šimunić. S druge strane, ona ističe kako je primjetan trend ekspanzije svih tipova trgovina prehranom i mješovitom robom koje sve više pokušavaju ući u kvartove i manje formate kako bi se dodatno približili kupcima. “Sve u svemu, trgovački sektor će se najbrže oporaviti i generirati rast BDP-a, a i dalje visoka osobna potrošnja jasan je pokazatelj da će retail biti jedan od generatora rasta gospodarstva”, zaključuje Šimunić.

INVESTICIJSKI ZAMAH
Na ovom vrlo dinamičnom tržištu u proteklih se nekoliko godina svojom aktivnošću osobito izdvajala Supernova grupa koja je u zadnje dvije godine preuzela Centar Kaptol, Branimir centar i Centar Cvjetni u Zagrebu te City Colosseum u Slavonskom Brodu, a u lipnju ove godine otvorila je svoj 15. trgovački centar u Hrvatskoj – retail park Supernova Požega. Ova međunarodna kompanija sa sjedištem u Grazu u velikom je investicijskom zamahu i na susjednom slovenskom tržištu gdje je lani kupila deset trgovačkih centara društva Centrice Real Estate GmbH, a u rujnu ove godine položen je kamen temeljac za proširenje Supernove Ljubljana Rudnik za dodatnih 20.000 m² u što će uložiti 70 milijuna eura.

Slijedom ove intenzivne ekspanzije upitali smo direktora Supernova grupe, Markusa Pinggeru, kakvi su im daljnji planovi: “Ovo smo ljeto uspješno realizirali greenfield projekt – Retail Park Supernova Požega vrijedan 16 milijuna eura. Kontinuirano procjenjujemo situaciju na tržištu kako bismo pronašli dodatne prilike. Trenutno smo u procesu obnove i repozicioniranja Centra Kaptol, koji će biti dovršen do kraja studenog. Dio novih brendova svoje će trgovine otvoriti krajem ove i početkom iduće godine. Nažalost, zbog covida-19 prisiljeni smo odgoditi cijelo otvaranje za početak sljedeće godine jer mnogi partneri nisu u mogućnosti završiti svoje prostore ranije.

Ulaganjem od 10 milijuna eura u potpunosti smo redizajnirali centar kako bi u budućnosti mogao zadovoljiti zahtjeve koji se očekuju od moderne trgovačke destinacije.” Kada je riječ o trendovima u gradnji i prilagodbi trgovačkih centara novim zahtjevima potrošača, Pinggera naglašava kako su u Supernovi sretni što je njihov portfelj uvijek bio vrlo raznolik. “Retail parkovi razvijaju se većom dinamikom tijekom razdoblja koronavirusa u odnosu na veće centre. Što se tiče daljnjeg razvoja događaja, u Supernova grupi vjerujemo u trgovačke centre koji će u budućnosti morati biti više od isključivo mjesta za kupnju. Posebno je važno smisleno kombinirati ponudu hrane, zdravstvenih i beauty usluga, poslovnih prostora i mjesta za zabavu. Kao primjer, istaknuli bismo naš vrlo uspješan projekt Branimir mingle mall, koji su kupci vrlo dobro prihvatili zbog cjelovitog repozicioniranja i raznovrsne ponude”, objasnio je direktor Supernova grupe.

ŠIRENJE PONUDE
Pored Supernova grupe, kao nedvojbeno najaktivnije kompanije na ovom tržištu u zadnjim godinama, benchmark cijelog sektora je zagrebački Arena Centar koji od otvorenja bilježi veliki uspjeh te su svoju ponudu dodatno proširili na retail park. Arena Centar posluje u sklopu grupacije NEPI Rockcastle koja trenutno vodi poslovanje 49 shopping centara i retail parkova u devet zemalja jugoistočne Europe. “Kako bi odgovorio na potražnju tržišta za dodatnim prostorom, u posljednje je dvije godine destinacija Arena Centra proširena i nadogradnjom prodajnog prostora samog Centra za dodatnih 5.500 m² i izgradnjom Arena Parka koji se prostire na 8.000 m², izjavila je Nataša Milašinčić, Centar Manager Arena Centra.

Govoreći o tome koji su glavni trendovi u gradnji i prilagodbi trgovačkih centara na hrvatskom tržištu, Milašinčić ističe: “Svaki se projekt, i koncept i ponuda, prilagođava potrebama lokalnog tržišta. Naši kupci žele baš sve na jednom, sigurnom mjestu. Žele najbolje brendove i dobro opremljene trgovine, žele nešto pojesti, žele se odmoriti, žele se zabaviti. No, uz dostupnost proizvoda i usluga, pogotovo danas, potrošači se žele osjećati sigurno. U Arena Centru implementirane su različite preventivne mjere zaštite od koronavirusa kako bi se osigurala sigurnost i posjetitelja i zaposlenika.” Ona dodaje da Hrvatska, a pogotovo Zagreb, ima veliku koncentraciju trgovačkih centara te da će Arena Centar, kao i do sada, donositi promišljene i pametne poslovne odluke imajući na umu i ekonomski, ali i sociološki utjecaj.

“Nažalost, zagrebački potres i situacija u centru grada utječe na intenzitet trgovine te povećava interes onih koji tamo posluju za prostorom u shopping centru. To je prilika da obogatimo svoju ponudu”, naglašava Milašinčić te dodaje kako je situacija u kojoj se trenutno nalazimo zahtijevala razvoj više scenarija tj. strategija: “Premda možemo samo nagađati što nam donosi 2021. godina. Mi smo spremni”, zaključila je Milašinčić.

Upravo s tom porukom možemo i zaključiti ovaj osvrt.
Budimo spremni za bolja vremena koja su pred nama.

Trgovački centri – Izjave

Arena Centar – Nataša Milašinčić, Centar Manager
Premda djelujemo u otežanim okolnostima koje se reflektiraju kako na globalnom, tako i na lokalnom tržištu, znamo se s tim nositi. Prije točno deset godina otvorili smo Arena Centar za vrijeme velike krize, a sada smo tu gdje jesmo – već godinama vodeći trgovački centar u Hrvatskoj i najpoželjnija lokacija zakupcima za njihove trgovine. Iskusni smo, predviđamo trendove te djelujemo sukladno potrebama i afinitetima tržišta uzimajući u obzir i trenutnu situaciju i buduće okolnosti. Arena Centar redovito dobiva najviše ocjene kvalitete i zadovoljstva posjetitelja i mišljenja struke, a impresivna lista trgovina i usluga koje Arena Centar nudi iz godine u godinu samo raste. Naravno da smo zadovoljni tim trendom i nastavljamo raditi i razvijati centar u tom smjeru. Svoj uspjeh temeljimo na timu koji donosi odlične poslovne odluke čvrsto temeljene na znanju i iskustvu. Deset milijuna posjeta u prošloj je godini postavilo benchmark koji u ovoj godini nije moguće doseći isključivo zbog epidemiološke situacije koja je još uvijek vrlo neizvjesna.

Ipak, unatoč tome, stupanj popunjenosti Arena Centa jednak je onom prije pandemije, štoviše, čak i u ovoj krizi čeka nas nekoliko novih otvorenja u prvom kvartalu 2021. godine. No, proljetni “lockdown” i tadašnje ograničenje kretanja te današnje restriktivne i preventivne mjere bez sumnje imaju nepoželjan utjecaj na cijelo tržište. Pad potrošnje ima negativan utjecaj na naše zakupce, što se posljedično odražava i na nas – baš kao domino efekt. Ipak, u suradnji s našim partnerima, zakupcima, pronalazimo održiva rješenja, naravno usklađena s aktualnim mjerama u državi, a kako bi cijeli maloprodajni ekosustav mogao dobro funkcionirati.

City Center one – Marija Gamulin, Communication i PR Manager/CC Real
Danas oko 450 trgovina posluje u naša tri centra, a mnoge od njih je upravo CC Real, tvrtka koja upravlja City Centerima one, doveo na hrvatsko tržište. U prošloj smo godini ukupno imali oko 21 milijun posjetitelja koji su potrošili oko 525 milijuna eura s čime smo izuzetno zadovoljni. Centri posluju stabilno, imamo izvrsne odnose s našim zakupcima i s vlasnicima. U dva navrata su se mijenjali vlasnici zagrebačkih centara, ali se menadžment nije mijenjao – zahvaljujući našem “track recordu”, izvrsnom poznavanju tržišta i mogućnosti prilagodbe svakoj situaciji novi vlasnici su odlučili zadržati upravljački tim.

Naši centri su većinom 100 posto popunjeni, a ono što nas posebno veseli jest da postoje i liste čekanja brendova koji bi htjeli postati dio City Centera one. Što se utjecaja pandemije tiče, jasno je da su se u razdoblju od gotovo dva mjeseca (ožujak-svibanj) kada je većina trgovina bila zatvorena, naši zakupci, a posljedično i sami Centar, našli u izazovnoj situaciji koja se nije mogla predvidjeti i čije je trajanje bilo neizvjesno. Ono što je odmah bilo jasno jest da jedino kvalitetnim dogovorom i kompromisnim rješenjima možemo prebroditi krizu i nastaviti poslovanje.

Svim zakupcima, kojima je odlukom nadležnih tijela privremeno zabranjen rad, mi smo pristupili proaktivno i konkretno, ponudili pomoć i potencijalna rješenja za prebrođivanje ove situacije, a što uključuje i ukidanje ili smanjivanje zakupnine. Išli smo s partnerskim prijedlozima koji u obzir uzimaju težinu trenutne situacije na tržištu i dugoročnu održivost poslovanja unutar City Centera one te smo s velikom većinom postigli dogovor i redefinirali uvjete ugovora o zakupu. Do sada nismo dobili niti jedan zahtjev za raskidom ugovora koji bi bio posljedica pandemije koronavirusa pa vjerujemo da smo napravili dobar posao.

Portanova – Saša Iličin, savjetnik direktora centra
Centar je svake godine od otvorenja rastao i baš svaka godina je bila bolja od prethodne, a 2019. je bila daleko najuspješnija u devet godina koliko poslujemo na tržištu. Ukupna neto iznajmljiva površina je 40.000 m². Imamo vrlo stabilan miks zakupnika jer tri četvrtine ukupne površine čine stabilni i etablirani svjetski brendovi, dok su na preostalom dijelu površine domaće tvrtke koje dokazano uspješno funkcioniraju dugi niz godina. Miks je optimiziran i prilagođen potrebama sredine. Uzevši sve u obzir, naša tržišna pozicija u regiji prilično je stabilna. Usuđujem se reći da smo u stabilnijoj poziciji negoli naši kolege u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili npr. Puli, jer tamo vladaju konstantne borbe za poziciju na tržištu, dok je pozicija Portanove, u njenom gravitacijskom dosegu, neupitna. U ovom trenutku popunjenost Portanova trgovačkog centra je 98 posto.

Pandemija je donekle usporila poslovanje. Siječanj i veljača bili su odlični, a potom je došlo do “lockdowna”. U lipnju se “nadoknađivalo” propušteno i mjesec je bio izvrstan, da bi srpanj i kolovoz prošli gotovo pa uobičajeno za ljetne mjesece. Zatim smo ušli u period kad su se pomalo počele osjećati i posljedice slabije turističke sezone. Dosta ljudi iz ovog područja uobičajeno bi radilo na moru, što je ove godine izostalo, pa su samim time i kućni budžeti mnogih obitelji nešto “kraći”. Osim navedenoga, ušli smo i u drugi val pandemije. Sve skupa je rezultiralo s ukupno nešto slabijim rujnom u odnosu na prošlu godinu i za očekivati je da će se isti trend nastaviti do kraja godine. Ne očekujem specijalno pozitivnu, ali niti specijalno negativnu 2021. Ako se riješi pitanje cjepiva, što će svakako stabilizirati epidemiološku situaciju i spustiti tenzije (a sve informacije govore tome u prilog), očekujem da će rezultati biti na nivou 2020. godine.

Supernova grupa – Markus Pinggera, direktor
Supernova grupa je međunarodna kompanija sa sjedištem u Grazu koja se bavi kupnjom, razvojem i dugoročnim upravljanjem komercijalnim nekretninama. Kroz realizaciju raznih projekata u svoje smo trgovačke centre do sada privukli više od 60 milijuna kupaca. U Hrvatskoj je trenutno aktivno 15 operativnih projekata u kojima je zaposleno više od 6.700 ljudi. Supernova grupa upravlja brendovima Supernova – Zagreb Buzin, Garden Mall, Colosseum, Slavonski Brod, Zadar, Šibenik, Koprivnica, Sisak East, Sisak West, Varaždin, Karlovac te zagrebačkim trgovačkim centrima Cvjetni, Centar Kaptol i Branimir mingle mall. Grupa je kroz razne investicijske projekte u Hrvatsku dosad uložila više od 420 milijuna eura, a prisutni smo u devet gradova.

Zadovoljni smo poslovanjem te vjerujemo u hrvatsko tržište i gospodarstvo, iako je situacija posljednjih nekoliko mjeseci vrlo izazovna. Prije pandemije covida-19, na svim smo projektima bilježili pozitivan razvoj prodaje i prometa, no trenutni podaci nisu baš reprezentativni pa je u ovom trenutku teško dati procjenu daljnjeg razvoja. Ukupna popunjenost naših centara iznosi 98 posto. Naravno, tijekom ove krize moramo biti svjesni da ne možemo očekivati kako će svi partneri ostati.

Mi ih kao njihovi najmodavci pokušavamo podržati koliko god možemo, ali pandemija će nažalost uzeti svoj danak. Možemo reći da smo, dok god nemamo cjepivo, u svojevrsnoj crnoj kutiji, a ne znamo koliko će se ova situacija dugo zadržati i koliki će biti njen utjecaj u prvom i drugom kvartalu iduće godine. Tek tada ćemo imati stvarnu sliku utjecaja pandemije na industriju. Što se tiče daljnjih kretanja, ne očekujemo značajnije promjene situacije, barem ne u prvoj polovici godine. Godina koja dolazi bit će vrlo zahtjevna – i za naše partnere i za nas. Mislim da nove pozitivne trendove možemo očekivati tek od 2022. godine na dalje jer je fizičkim trgovinama potrebno određeno vrijeme kako bi ponovno mogle normalno poslovati.

Westgate Shopping City – Marko Župa, voditelj komunikacija/F.O. Development
Od našeg preuzimanja upravljanja Centrom u 2018. godini napravili smo brojne promjene u poslovanju od kojih je najvažnija nova marketinška strategija osmišljena u obliku četiri clustera kao četiri različita segmenta ponude Centra. Danas smo pozicionirani kao obiteljski centar shoppinga i zabave s jakim naglaskom na modu. Primjerice, u listopadu smo otvorili čak tri trgovine iz segmenta mode i modnih dodataka – poznati talijanski brend Calliope, optiku Anda te Aurora Jewelry & Watches. U sljedećem periodu krećemo u jačanje samog shoppingtainment doživljaja te dovodimo jake međunarodne brendove koji nisu prisutni na našem tržištu.

U posljednje dvije godine povećali smo zakupljenost prodajnih prostora za gotovo 50 posto. Nezakupljenih prostora je jako malo – a i za njih imamo brojne upite potencijalnih zakupaca. Za proljeće 2020. imali smo brojne planove te smo, unatoč zdravstvenoj i ekonomskoj krizi, od svibnja do danas otvorili čak sedam novih trgovina. Temom covida počeli smo se baviti mnogo prije nego je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj, tako da smo već u ožujku imali oformljen task force i uvedene prve protokole. Od početka smo djelovali proaktivno te smo i u jeku pandemije otvorili više javnih inicijativa – počevši od prijedloga posebnih mjera za sektor trgovine, otvorili smo temu suspenzije komunalne naknade, ali i su-osnovali Koordinaciju neprehrambene trgovine i trgovačkih centara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Našu proaktivnost su, vjerujemo, prepoznali i naši partneri te nam dali povjerenje da unatoč postojećoj situaciji napravimo iskorak s tolikim brojem novih otvorenja. Početkom studenog trebali smo otvoriti i multipleks kino sa šest dvorana. Međutim, zbog pandemije otvorenje je odgođeno te će se realizirati u 2021. godini kada nastavljamo naš rad na zaokretu Westgatea i jačanju udjela na tržištu.

Pula City Mall – Ino Hosni, regionalni koordinator/MID BAU NEKRETNINE
Pula City Mall otvoren je 2016. godine kao prvi veći trgovački centar i kompleks u Puli i Istri. O uspješnosti poslovanja centra najbolje govori činjenica da smo za cijelo vrijeme poslovanja neprekidno 100 posto popunjeni odnosno svi raspoloživi prostori su gotovo neprestano iznajmljeni.

Epidemija koronavirusa ostavila je trag te je zbog nemogućnosti rada brojnih trgovina negativno utjecala i na naše prihode i poslovanje, ali zahvaljujući samom konceptu Pula City Malla ublažen je i djelomično neutraliziran negativan efekt. Pula City Mall je koncipiran i izveden većinom kao retail park što kupovinu čini praktičnijom i bržom, a takav koncept pokazao se sigurnijim i boljim u vrijeme pandemije koronavirusa – zbog zasebnih ulaza za kupce (i djelatnike) u trgovine, autonomnih ventilacijskih i klimatizacijskih sustava unutar trgovina, manje zajedničkih prostora s velikom fluktuacijom ljudi, lakše kontrole ulaska ljudi i provođenja epidemioloških mjera unutar prostora. Pula City Mall je prozračniji i “otvoreniji” od ostalih trgovačkih centara pa smo stoga u vrijeme koronakrize zadržali postojeće kupce, ali možda i pridobili nove kupce, koji se osjećaju ugodnije u otvorenijem prostoru i kompleksu poput našeg.

U 2021. namjeravamo zadržati poziciju istarskog lifestyle središta i najpopularnije shopping destinacije za svaku obitelj ili modno osviještenog individualca. Naše projektno i razvojno društvo MID Bau Nekretnine d.o.o. kao jedan od vodećih developera u domeni trgovačkih centara u regiji trenutno razvija i gradi novi trgovački kompleks s oko 10.600 četvornih metara maloprodajnog prostora na parceli preko puta Pula City Malla, čime zaokružujemo i obogaćujemo trgovačku ponudu na našoj mikrolokaciji i kupcima nudimo još veći izbor, ugodniju i bržu kupovinu.