Tržište rada i obrazovanje: Otvorena vrata za mlade radnike

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukazuju na to da se sve manje mladih prijavljuje na zavod. Nastavak padajućeg trenda prijava na zavod iz redovnog školovanja bilježimo i 2019. godine kada je na zavod iz redovnog školovanja bilo prijavljeno gotovo 9.000 mladih. Ovakav trend ukazuje na sve veću otvorenost poslodavaca za zapošljavanjem mladih bez radnog iskustva.

Zadnjih nekoliko godina dogodile su se velike promjene na tržištu rada u Hrvatskoj. Od visokih stopa nezaposlenosti s kojima smo se godinama suočavali nezaposlenost je pala na rekordno niske razine. Radnici se traže na raznim poljima a još uvijek na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima više od 139.000 nezaposlenih osoba (siječanj 2020.). Nažalost, struktura stručne spreme i regionalne zastupljenosti ne odgovara baš idealno potrebama poslodavaca tako da se određeni broj potencijalnih radnika stalno zadržava na Zavodu. Od ukupnog broja u evidenciji 46.000 je dugotrajno nezaposlenih osoba. S druge strane, na tržište rada u Hrvatskoj svake godine stupa oko 36.000-40.000 mladih koji završavaju svoje školovanje.

NAKON ŠKOLE NA POSAO
Od ukupnog broja srednjoškolaca mnogi maturanti stupaju na tržište rada. Ove će godine srednju školu završiti gotovo 38.000 tisuća maturanata koji su upisali četverogodišnje srednje škole u 2016. te godinu dana kasnije učenici koji su upisali trogodišnje srednjoškolske programe.

Kako bismo uvidjeli kakvi su planovi prošle generacije proveli smo anketu na više od 1.000 ispitanika netom prije kraja školske godine. Od ukupnog broja ispitanih njih 46% je izjavilo da nakon završetka škole planira tražiti stalan posao, dok su ostalih 54% planirali nastaviti školovanje. Sukladno tome, 20.000 novih radnika na tržištu postaje meta svakog poslodavca koji ima potrebu za popunjavanjem radnih mjesta.

Kako bi stekli uvid i upoznali poslodavce učenici to mogu učiniti i tijekom školovanja. Prije mogućnosti stupanja u radni odnos učenici u Hrvatskoj imaju mogućnost rada tijekom srednje škole. Rad preko učeničkih servisa sve je popularniji među mladima i na danasradim.hr bilježimo kontinuiran rast interesa učenika za ljetne poslove. Trenutno ih u bazi zainteresiranih radnika brojimo više od 14.000 u cijeloj Hrvatskoj. Rad učenika u Hrvatskoj reguliran je Pravilnikom o radu učenika. Svi učenici koji žele raditi moraju imati navršenih 15 godina i moraju imati pisanu suglasnost roditelja ili zakonskog skrbnika kako bi se mogli učlaniti u učenički servis te mogu raditi isključivo za vrijeme školskih praznika. U učenički servis moraju biti učlanjeni prije početka rada kako bi mogli podići ugovor na osnovu kojeg će im poslodavac isplatiti plaću. Učenik mora imati ugovor kod sebe kada počne raditi. U Hrvatskoj ima više od 60 učeničkih servisa, ali učenik se može učlaniti u onaj koji ima potpisan ugovor s njegovom školom.

Poslodavac ne mora biti učlanjen u učenički servis kako bi mogao isplatiti plaću učeniku. Učenici s navršenih 15 godina mogu raditi 35 sati tjedno ili 7 sati dnevno, a učenici stariji od 15 godina mogu raditi 40 sati tjedno ili 8 sati dnevno. Učenici srednjih škola mogu jednako kvalitetno obavljati administrativne poslove te lakše fizičke poslove baš kao i drugi radnici.

Ono što je bitno naglasiti je da trošak zapošljavanja srednjoškolca iznosi 15,5%. Učenici mogu obavljati pomoćne poslove te ne smiju upravljati novcem dok ne postanu punoljetni te steknu srednju stručnu spremu. Maloljetni redovni učenik koji dnevno radi više od 4 sata i 30 minuta ima pravo na odmor od najmanje 30 minuta i na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Između dva uzastopna radna dana učenik ima pravo na odmor od najmanje 14 sati neprekidno te je također zabranjen rad u razdoblju između 20 sati navečer i 6 sati prije podne.

Više je razloga zbog kojih poslodavci zapošljavaju učenike među kojima se ističe mogućnost prepoznavanja kvalitetnih radnika te nastavak radnog odnosa stalnim zaposlenjem nakon završetka škole. Pojedini poslodavci već su prepoznali ove prilike te učenicima omogućuju ljetne poslove ili pak odrađivanje prakse ako to nalaže školski program. Osim ova dva modela pojedini poslodavci omogućuju učenicima deficitarnih zanimanja sklapanje ugovora o stipendiranju. Stipendiranjem učenika poslodavac učeniku pruža sigurnost zaposlenja nakon završetka školovanja te si osigurava prijeko potrebnu radnu snagu. Dobro je učenicima pružiti priliku da se okušaju u poslovima već u srednjoj školi jer se na taj način omogućuje uvid u funkcioniranje tržišta rada te im se razvijaju radne navike ali i odnos prema zarađenom novcu.

Učenici koji završe srednju školu mogu do kraja praznika završne školske godine raditi preko učeničkog servisa kada im prestaju učenička prava. Nakon toga oni koji nisu upisali fakultet i odlučili se za nastavak školovanja imaju mogućnost pronalaženja stalnog posla ili prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukazuju na to da se sve manje mladih prijavljuje na zavod. Nastavak padajućeg trenda prijava na zavod iz redovnog školovanja bilježimo i 2019. godine kada je na zavod iz redovnog školovanja bilo prijavljeno gotovo 9.000 mladih. Ovakav trend ukazuje na sve veću otvorenost poslodavaca za zapošljavanjem mladih bez radnog iskustva. Zapošljavanje mladih izazov je s kojim se susreću sve zemlje Europske unije. Iako bilježimo pozitivan trend, Hrvatska je još uvijek ispod prosjeka Unije. Udio zaposlenih u dobi od 15-24 godine u EU-u je iznosio 35,8%, dok je Hrvatska bila na 25,6% (Eurostat kumulativni podaci, 2018.). Nastavno na nedostatak radne snage na tržištu za očekivati je da će se trend zapošljavanja mladih i dalje nastaviti.

KAKO ZADRŽATI RADNIKE
Zadržavanje kadrova, pa tako i mladih, u radnom odnosu drugi je izazov s kojim se poslodavci susreću. Fluktuacija radne snage je u porastu u različitim granama industrije. Uzroci rastuće fluktuacije uglavnom su mogućnost izbora posla i razlika u očekivanjima radnika ili poslodavaca. Fluktuacija je vrlo opasan skriven trošak. Osim radnika koji prolazi proces učenja i uhodavanja u posao potrebno je uzeti u obzir i vrijeme radnika mentora koji ga uvodi u posao.

Kako bi se borili s rastućim trendom fluktuacije poslodavci teže standardizaciji i automatizaciji procesa u poslovanju. Na taj se način umanjuje vrijeme uhodavanja novih radnika u posao te se ubrzava dostizanje pune efikasnosti. Međutim, ako proces nije jasno formaliziran ili automatiziran nedostatak vremena od strane mentora dovest će do negativnog učinka. Na zadržavanje radnika velik učinak ima i proces uhodavanja u posao te upoznavanja s organizacijom (on-boarding proces). Iako niz poslodavaca još uvijek nije prepoznao važnost on-boarding procesa, oni koji jesu imat će manjih problema s fluktuacijom.

Radnici koje se sustavno provede kroz organizaciju te ih se upozna s pravilima poslovanja i korporativnom kulturom ugodnije provode proces prilagodbe na novo radno mjesto. Samim time lakše se uklapaju u radnu okolinu i znaju kome se obratiti za eventualne nedoumice ili pitanja. Ako se novopridošlog radnika prepusti da se samostalno snađe u novoj okolini velika je vjerojatnost da će otići prije završetka probnog roka. Definiranje on-boarding procesa nužnost je za sve poslodavce. Njegova formalizacija i provođenje olakšava upravljanje i kontrolu nad napretkom zaposlenika. Osim on-boarding procesa radnike će zadržati i jasan plan razvoja karijere. Ako radnik zna koji su koraci potrebni za napredovanje sam će se potruditi što prije ih zadovoljiti, a svaki će ga pomak naviše motivirati za ostanak kod poslodavca. Trenutno na hrvatskom tržištu velika fluktuacija vlada u trgovini, raznim uslugama call centara ali i u turizmu.

UKIDA SE KVOTNI SUSTAV
Tijekom veljače i ožujka tržište rada će okarakterizirati borba za radnicima u turizmu te drugim sezonskim industrijama. Hotelijeri započinju svoju potragu za sezonskim radnicima već u siječnju. Najpoželjniji radnici su prošlogodišnji zaposlenici koji su već upoznati s načinom rada te korporativnom kulturom. Nakon što iscrpe svoje baze poslodavci predstavljaju benefite koje su u mogućnosti pružiti radnicima. Kod velikih hotelskih kuća jasno su definirana pravila nagrađivanja ali i smještaj te druge beneficije. Mali ugostitelji često nemaju takve mogućnosti pa se za radnike bore nešto većim plaćama. Problem radnika u sezoni i ove će godine biti goruća tema.

Novi zakon o strancima prema prijedlogu Vlade stupa na snagu 1. siječnja 2021. čime će se i trgovcima omogućiti slobodnije zapošljavanje stranih radnika. Trgovina se prema sadašnjem zakonu ne smatra sezonskom djelatnošću te ima vrlo ograničene mogućnosti uvoza radne snage bez obzira na izuzetno visok sezonski utjecaj u primorskim regijama.

U prvom tjednu veljače u saborsku je proceduru upućen dugo očekivani Prijedlog zakona o strancima prihvaćen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održane 6. veljače. Prema Prijedlogu Zakona o strancima ukida se kvotni sustav, što znači da Vlada više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, no poslodavac će dozvolu za zapošljavanje stranih radnika dobiti tek kada se utvrdi da na domaćem tržištu nema raspoloživih radnika. Zainteresirani će se poslodavci prvo morati obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji će nakon što provedu test tržišta rada izdati mišljenje i to u roku od 10 dana.

Za ovu godinu još uvijek vrijedi postojeći kvotni sustav te je krajem 2019. godine Vlada donijela odluku o utvrđivanju godišnje kvote za 78.470 dozvola za novo zapošljavanje stranaca.

Trgovci će se s vremenskim odmakom od mjesec dana uključiti u potragu za sezonskim radnicima. Najčešće se radi o istom bazenu radnika kojem se trenutno obraćaju hotelijeri. Prema dosadašnjim pokazateljima do 40% radnika odlučuje promijeniti svog sezonskog poslodavca a neki od njih će promijeniti i branšu. Od ukupnog broja prijava na sezonske poslove do 30% radnika odustane od prijavljenog posla do početka sezone a oni koji započnu s radom često ne odrade svoj sezonski ugovor do kraja.

Trgovački lanci u borbu za sezonskim radnicima ulaze nešto kasnije. Sezonski utjecaj na porast prometa u trgovini vidljiv je porastom broja gostiju izvan hotelskog smještaja. Upravo zbog koncentracije perioda porasta prometa teže je planirati adekvatan broj radnika u pravo vrijeme. Isto tako utjecaj nedostatka dovoljnog broja radnika na promet može biti vrlo velik kao i nedostatak radnika koji su upoznati s poslovnim procesima i organizacijom poduzeća.

Prilikom organizacije sezonskog posla potrebno je voditi računa da rad u sezoni uvelike odskače od standardnih prodajnih i logističkih uvjeta te da se na pojedinim lokacijama podrazumijeva suočavanje s vrlo izraženim skokovima potražnje i broja kupaca. Kako bi se maksimizirao prihod tijekom ljetnih mjeseci potrebno se osloniti na iskusne zaposlenike te ih za to adekvatno nagraditi.