UK izlazi iz EU-a, ali poslovni odnosi se nastavljaju

Udio robne razmjene s UK-om čini tek 1 do 2 posto naše ukupne razmjene pa se potencijalno usporavanje potražnje s Otoka ne bi smjelo ozbiljnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo, pojašnjava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Ujedinjeno Kraljevstvo u petak, 31. siječnja, u ponoć i službeno napušta Europsku uniju, a Brexit, uz političke potrese, donosi i važne promjene u biznisu. Kako bi se izbjegle moguće nesuglasice i problemi u trgovini između EU-a i UK-a, do kraja 2020. godine dogovoreno je prijelazno razdoblje tijekom kojeg će biti utanačeni detalji poslovnog dijela ovoga “razvoda”.

Iz Udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambres poručuju da političari sada moraju postići dogovor koji će jasno regulirati odnose EU-a i UK-a kako bi se izbjegao još jedan scenarij izlaska bez sporazuma na kraju godine.

“Danas je tužan dan za europsku poslovnu zajednicu, budući da blizak prijatelj i partner napušta europsku političku obitelj. Ali to ne mora i ne bi trebalo značiti da će Ujedinjeno Kraljevstvo prekinuti ekonomske veze s EU-om”, rekao je predsjednik Eurochambresa Christoph Leitl.

Obje strane moraju u potpunosti poštivati dogovoreno prijelazno razdoblje koje traje do 31. prosinca 2020. kako bi se izbjegle bilo kakve trgovinske trzavice u idućih jedanaest mjeseci.

“Nemamo vremena za gubljenje, a EU i UK moraju nastupati s jasnim pregovaračkim ciljevima kako bi se umanjila neizvjesnost za poslovanje s obje strane Kanala”, naglasio je Leitl.

Komore naglašavaju važnost održavanja usklađenosti propisa u nekim ključnim područjima, poput državnih potpora, kako bi se održali jednaki uvjeti poslovanja za sve.

“Vremenski okvir kojeg je UK postavilo za postizanje ambicioznog, sveobuhvatnog i fleksibilnog gospodarskog partnerstva izuzetno je izazovan, ali treba ga se pridržavati u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s Političkom deklaracijom koju su donijele obje strane. To se, međutim, ne bi smjelo postići pod cijenu prenaglih rješenja koja su se pokazala neprovedivima u praksi za naša trgovačka društva, a osobito za naša mala i srednja poduzeća”, izjavio je Leitl.

Što se tiče utjecaja Brexita na domaću ekonomiju, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ističe kako se ne očekuju dramatične promjene. “Udio robne razmjene s UK-om čini tek 1 do 2 posto naše ukupne razmjene pa se potencijalno usporavanje potražnje s Otoka ne bi smjelo ozbiljnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Nekakve ozbiljnije promjene bi mogle osjetiti pojedine branše poput izvoznika farmaceutskih proizvoda koji čine 15 posto našeg ukupnog izvoza u UK, a mogući su i sekundarni utjecaji uslijed odgađanja investicijskih projekata, eventualnog uvođenja viznog režima ili nekog drugog ograničenja državljanima EU”, pojašnjava Burilović, uz napomenu da se može očekivati i neizravni utjecaj Brexita preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama koje su značajan gospodarski partner Hrvatske.

No, i taj bi utjecaj na domaću ekonomiju također trebao biti ograničen jer utjecaj Brexita na najveće vanjskotrgovinske partnere Hrvatske (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija) neće biti pretjerano izražen.

“Važno je da svi koji imaju izravne ili neizravne veze s britanskim tržištem pomno prate razvoj događanja i pripreme se za buduće nove odnose UK s EU pa pozivam sve poduzetnike da prate objavu Pripravnost za Brexit na stranici HGK”, kazao je Burilović.

Iz Eurochambresa naglašavaju da se novi europski standard transparentnosti i uključivosti u pregovaračkom procesu s partnerima iz trećih zemalja također mora primjenjivati i na pregovore s UK-om. Poslovanje i šira zajednica dionika moraju se propisno informirati i konzultirati tijekom cijelog postupka, zaključuju.