Uskršnja košarica: Prvi EU Uskrs

Hrvatska dočekuje i svoj prvi Uskrs u EU obitelji. To je novost, dok je sve ostalo po starom – kupovna moć hrvatskih obitelji i ovog će blagdana ograničavati stupanj popunjenosti uskršnje košarice

Nismo se odmorili niti od božićne potrošnje, a već nam je na stolu ona uskršnja. Mnogo je onih koji u Hrvatskoj ovako rezoniraju. Ne zato što žele, već stoga što su na to primorani zbog svoje sve manje kupovne moći.

Međutim, blagdani su uvijek specifični čak i kada je potrošnja u pitanju. Navikli smo se da u tom vremenu jednostavno moramo imati ono što se treba i mora imati pa se pritom ne obaziremo odviše na cijenu.

U sve tanjem potrošačkom novčaniku na kraju ipak nađemo dovoljno novca za taj izdatak jer sretna lica naših bližnjih, na kraju svih krajeva, definitivno nemaju cijenu.

No, ostaje činjenica da malo tko u ovoj našoj današnjoj Hrvatskoj, pa makar ona bila i dio EU, troši za blagdane bez razmišljanja. Mnogo se misli i premišlja, na kraju ipak kupi ono što je najvažnije, za Božić neki poklon, za Uskrs već neki ukras za blagdansku trpezu koja neće izostati ni ove godine, opterećujućim mislima unatoč.

Eto, stiže nam i prvi Uskrs otkako smo ušli u veliku europsku obitelj. Iako se na prvu čini kako nekih znatnih promjena nema, jer nam i ove godine iz izloga vire zeko, šarena jaja i proljetni aranžmani, ova godina je ipak drugačija.

I prije službenog ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglašavale su se prednosti otvorenog tržišta po pitanju korekcije maloprodajnih cijena do kojih je trebalo doći poradi smanjenja brojnih davanja prilikom uvoza.

Sada je utakmica u potpunosti otvorena pa, shodno tome, na policama dućana nalazimo sve više uvoznih proizvoda, a time i šunke koja je jedan od najprigodnijih proizvoda za ovo blagdansko doba.

Ipak, čak i u ovo vrijeme besparice hrvatski su potrošači naklonjeni domaćim proizvodima na koje su godinama navikli te koji imaju svoje tradicionalno mjesto na uskršnjoj trpezi.

Nije odviše zahvalno prognozirati kakva će potrošnja biti ovog Uskrsa, hoće li biti veća od prošlogodišnje, hoće li rasti ili padati, nekih preciznih podataka niti nema.

Jedno je ipak sigurno, svako blagdansko razdoblje donosi motiv za kupnju te, unatoč mislima koje će doći kad to vrijeme završi, uvijek predstavlja jedan trenutak koji bi htjeli produžiti na cijelu godinu, a takvo raspoloženje potrošača proizvođači i trgovci trebali bi znati oplemeniti s prigodnim ponudama, akcijama i blagdanskim sadržajima.

Uskrs je u smislu potrošnje uvijek posebno zanimljiv kada je riječ o svježim prehrambenim proizvodima, posebice jajima kao prepoznatljivim simbolom Uskrsa, zatim šunkom i lukom, ali i čokoladnim proizvodima čija prigodna ponuda uvijek pridonosi atraktivnosti svake trgovine.

DOMAĆE ILI UVOZNO?
Zahvaljujući dobroj i pravovremenoj pripremi proizvođača, domaćih prehrambenih proizvoda karakterističnih za blagdansko razdoblje ima dovoljno pa o nedostatku na tržištu ili lošijoj kvaliteti nema govora.

No, činjenica je da, uz domaće, stoji sve veći broj stranih proizvoda što dokazuju i podaci o uvozu Državnog zavoda za statistiku o najčešćim namirnicama koje se nalaze na uskršnjem stolu. Prema tim podacima, u zadnje se tri godine manja iznimka osjeti kod luka, u čiju statistiku ulaze i poriluk i češnjak, gdje se ipak osjeti lagani pad uvoza.

Tako je uvoz luka 2012. godine iznosio 6,4 milijuna eura, ali vidljiv je i pad izvoza ove namirnice koje je 2012. godine izvezeno u vrijednosti od 115 tisuća eura. Mladog luka je iste godine uvezeno u vrijednosti od 1,1 milijun eura. Kod jaja se, pak, osjeti rast uvoza i izvoza pa se tako 2012. godine ovih proizvoda izvezlo u vrijednosti 1,2 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 8,6 milijuna eura.

Šunka je najkritičnija ako se gleda odnos robne razmjene s inozemstvom. Naime, šunka se u 2012. godini i prvoj polovici 2013. godine nije izvozila, a samo u prvih šest lanjskih mjeseci uvezli smo je u vrijednosti od 4,7 milijuna eura, dok je 2012. godine vrijednost uvoza iznosila 9,1 milijun eura.

Ova situacija i ne čudi previše kada znamo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju označio kraj svih carinskih i drugih davanja za robu koja se proizvodi na području Unije.

Ujedno su postali aktualni trgovinski sporazumi koje EU ima s trećim državama pa je hrvatsko tržište postalo zanimljivije i lakše dostupno za brojne proizvode.

Ipak, domaći proizvođači se dobro drže jer su, uz prepoznatljivost svojih brendova, njihovu tradicionalnu vrijednost i povjerenje koje se gradilo desetljećima, kretanja na tržištu pozorno pratili i reagirali uvođenjem novih i osvježavanjem postojećih paleta proizvoda.

IZBOR POTROŠAČA
A koliko ćemo platiti naše uskršnje blagovanje? Pa prema lanjskim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna je veleprodajna cijena kaveznih jaja po komadu iznosila od najviših 0,96 kuna za jaja A klase XL razreda do najnižeg prosjeka od 0,73 kune za jaja S razreda. Mladi luk se na veletržnicama od 24. veljače do 2. ožujka 2014. kupovao za 18 kuna po kilogramu, a na tržnicama za 22,88 kuna.

S druge strane, prosječna veleprodajna cijena kilograma šunke, u prvih mjesec dana ove godine, iznosila je 47,30 kuna. No, unatoč spomenutim cijenama treba imati na umu kako još nisu formirane krajnje cijene za blagdansko razdoblje i da trgovci najavljuju brojne akcije, među kojima će se naći prigodni proizvodi koji su neizostavan dio uskršnjeg stola.

I domaći proizvođači šunke priznaju kako blagdansko vrijeme ima poseban značaj u godišnjem prometu, ali i kako svojim prigodnim pakiranjima, poklonima i akcijama žele nagraditi vjernost svojih sadašnjih kupaca te privući nove.

Kao što smo već spomenuli, otvaranjem tržišta za strane proizvođače domaći su dobili veću konkurenciju, što je rezultiralo većim izborom na tržištu te ponukalo krajnje potrošače da još više promisle gdje im je kupnja povoljnija. No, iz Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec kažu kako su se na vrijeme pripremili i da im konkurencija ne smeta.

“Vjerujemo da će hrvatski potrošači prepoznati kvalitetu naših Exclusive šunki pa ove godine ne očekujemo pad potražnje za domaćom šunkom, već dapače, rast njihove prodaje”, rekao je Predrag Šegović, direktor ove čakovečke tvrtke.

Niti u Staniću, koji u svom distributivnom portfelju ima i asortiman mesnih prerađevina, ne očekuju pad potražnje domaće šunke jer, kako kažu, strani proizvođači su i prije bili tu, ali domaći proizvod je uvijek našao put do hrvatskih potrošača.

PRIGODNI SLATKIŠI
Uskršnji ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih slastica pa će se i ove godine u prodavaonicama diljem Hrvatske posebno istaknuti akcijski i prigodni konditorski proizvodi. S obzirom na to da blagdane obilježava i priprema kolača ne čudi što domaći konditori osjete povećanu potražnju čokolade za kuhanje.

Iz osječkog Kandita navode kako za blagdane bilježe rast potražnje za kulinarskim, čokoladnim i bombonskim proizvodima, ali i premium proizvodima poput bombonijera i čokolada veće gramature.

Prema podacima DZS-a, lani je u prvoj polovici godine iz Hrvatske izvezeno čokolade i ostalih prehrambenih proizvoda od kakaa u vrijednosti od 18,5 milijuna eura. U istom razdoblju je uvezeno gotovo dvostruko više čokolade i prehrambenih proizvoda od kakaa čija je vrijednost premašila 32 milijuna eura.

“U cilju postizanja konkurentnosti u odnosu na inozemne tvrtke, razvijaju se proizvodi koji se odlikuju kvalitetom, privlačnim dizajnom, pakiranjima i prihvatljivim cijenama. Osuvremenjivanjem proizvoda omogućavaju se pozitivni rezultati prodaje na domaćem i inozemnom tržištu”, komentira Marijana Javorović, komercijalna direktorica Kandita.

Ipak, čini se kako domaći konditori nemaju praksu prigodnog upakiravanja svojih proizvoda, barem ne u smislu proizvodnje zečića i sličnih uskršnjih oblika. Akcija i promotivnih pakiranja će svakako biti i u ponudi domaćih, ali da nam ne uzmanjka one prave, uskršnje ponude pobrinut će se strani konditorski proizvođači koji su poznati po ovom asortimanu.

Bit će tu i prigodnih zečića, šarenih čokoladnih jaja i raznih slastica s uskršnjim motivima. No, ove godine hrvatski konditori imaju i dodatnu priliku za isticanje i zaradu, i to tek nepuna dva mjeseca kasnije kada dolazi drugačiji “blagdan”, odnosno Svjetsko nogometno prvenstvo koje, za razliku od Uskrsa, traje mjesec dana što se također može značajno odraziti na promet tvrtki.

Prigodni slatkiši će se naći na akcijskim cijenama pa bi, unatoč krizi, barem mališani mogli u potpunosti uživati u blagdanima i proljetnom šarenilu. A za to trgovci već imaju spremne planove.

“Kao i svake godine, povodom uskrsnih blagdana pripremamo posebnu ponudu za kupce te ćemo, uz redovne akcije, imati i trotjednu uskrsnu akciju s naglaskom na prigodne tradicionalne prehrambene proizvode, asortiman uskrsnih slatkiša te dekorativni program uskrsnih proizvoda”, najavio je Velimir Smetko, rukovoditelj marketinga trgovačkog lanca Billa.

Sve u svemu, bit će to još jedan krizni Uskrs u kojem su apetiti znatno veći od mogućnosti pa nam ono što si možemo priuštiti ostaje kao popratna blagdanska scenografija za duhovni oporavak koji nam svaki Uskrs iz godine u godinu donese.

Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr

Prethodni članakMercator: Tradicija koja traje već 65 godina
Sljedeći članakNivea 3u1 Micelarna voda za čišćenje