crna svinjaUzgajivači crne slavonske svinje, koja je uz onu turopoljsku, autohtona hrvatska pasmina svinja, najavili su da će od Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma zatražiti da im se, kao i nekada, dopusti držanje svinja na rubu hrastovih šuma, žirovanje, što je tradicija slavonskih seljaka koji žive uz šume.

Žirovanje je hranjenje svinja žirom kojega ima u hrastovim šumama u izobilju i predstavlja ekološki uzgoj koji je jeftiniji od klasičnoga uzgoja. Podsjećaju kako stanovnici jadranskih otoka nemaju takvih zabrana i slobodno vode stoku na ispašu u šume pa ne vide zašto bi takva zabrana vrijedila u Slavoniji.

“Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama proslijedit ćemo zaključak kojim tražimo da se i nama, koji živimo okruženi šumom, omogući pašarenje kao što je to dopušteno na otocima. I ondje također postoje državne šume u kojima, za razliku od našega područja, pašarenje nikada nije bilo sporno niti se ikada i razmišljalo o ikakvim zabranama. Zašto je uvijek u Slavoniji sve zabranjeno? Zašto se i nama ne dopusti držanje domaćih svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikomu ne smetamo? To bi uvelike pomoglo oživljavanju ovoga našeg zapostavljenog kraja na istoku Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva. U uvjetima i okruženju u kojima živimo, to je jedini način na koji možemo kvalitetno iskoristiti postojeće resurse i potencijale, koji su nedovoljno iskorišteni” kaže Pavo Barić iz Babine Grede, dopredsjednik Udruge uzgajatelja crne slavonske svinje.

Dodaje kako Hrvatske šume pravdaju zabranu žirovanja prigovorima lovaca jer svinje, navodno, ulaze i u lovišta pa stvaraju zbrku, zbog čega Barić poziva Hrvatske šume neka iznese brojčane podatke o koristi zakupa lovišta i lovstva za slavonsko i hrvatsko gospodarstvo.

“A žirovanje bi donijelo višestruke koristi i jamčim da ćemo, ako nam to omoguće, za deset godina udvostručiti turizam i gospodarstvo podići bar za 20-ak posto. Osobno već imam dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata, a to upravo dobivamo žirovanjem”, pojašnjava Barić dodajući kako je dobio informaciju kako će EU, koji snažno potiče uzgoj svinja na ekološki prihvatljiv način, isplaćivati do 50 tisuća eura nepovratnih sredstava, i ta će se sredstva moći koristiti za izgradnju objekata u kojima će držati svinje u šumi i nabavu rabljenih strojeva.

Kao veliku zapreku žirovanju koje ima višestoljetnu tradiciju u istočnoj Slavoniji, posebice u mjestima uz nepregledne šume spačvanskog bazena, uzgajivači svinja vide jedino u zakupcima lovišta.

“Svaki je put kada se spomene povratak žirovanja bilo upitno što će lovci reći. Ali ne seoske lovačke udruge, već zakupci lovišta, a riječ je uglavnom o političarima i vojnim umirovljenicima, koji za zakup plaćaju mizernih pet-šest kuna po hektaru posljednjih 20 godina. I to debelo iskorištavaju. Nije mi jasno zbog čega bi njima smetale naše svinje u rubnim dijelovima šuma, recimo na Kladavcu kod Babine Grede ili u Vrbanji, odnosno područjima gdje se ljudi žele time baviti. Svinje bi u nazočnosti pastira bile žicom odvojene od divljači i onih dana kada je lov, uzgajivači ih ne bi ni odvodili u šumu”, kaže Pavo Barić i pojašnjava kako bi svinje na rubu šume u izgrađenim objektima bile preko dana, a noću bi ih vlasnici odvodili kući i za to su spremni platiti 100 kuna po hektaru. Rub šume bi im bio kao dnevni boravak, a ne stalno obitavalište. (SEEbiz.eu)